Lastovo - Povijest promjena

Suradnik10: /* Čakavsko-jekavsko narječje */

2026-05-13T19:05:43Z

Čakavsko-jekavsko narječje

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2026. u 19:05
Redak 115:		Redak 115:
	== Čakavsko-jekavsko narječje ==		== Čakavsko-jekavsko narječje ==
	Na Lastovu se govori jedinstvenim podnarječjem hrvatskog jezika, [[Jekavska čakavica\|jekavskom čakavicom]].		Na Lastovu se govori jedinstvenim podnarječjem hrvatskog jezika, [[Jekavska čakavica\|jekavskom čakavicom]].

			== Ostalo ==
			Na Lastovu živi hrvatska endemska vrsta puža ''[[Tandonia lagostana]]''.

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-19T20:42:13Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:42
Redak 139:		Redak 139:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscathr = Lastovo~~
	}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===
	* [http://www.tz-lastovo.hr Turistička zajednica Općine Lastovo]		* [http://www.tz-lastovo.hr Turistička zajednica Općine Lastovo]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T20:58:43Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 20:58
Redak 140:		Redak 140:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonshr =		\|commonshr =
	\\|commonscathr = Lastovo		\|commonscathr = Lastovo
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T16:07:16Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 16:07
Redak 140:		Redak 140:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commons =~~		\\|commonshr =
	\|commonshr =		\\|commonscathr = Lastovo
	~~\|commonscat = Island of Lastovo~~
	\|commonscathr = Lastovo
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

Suradnik10: /* Povijest */

2026-02-02T15:12:27Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 2. veljača 2026. u 15:12
Redak 69:		Redak 69:

	S prestankom Dubrovačke Republike, početkom 19. st., Lastovo kratkotrajno ulazi u [[Ilirske pokrajine]] koju su osnovali [[Francuska\|Francuzi]]. Nakon poraza Napoleona Lastovo skupa s ostalim dijelovima nekadašnje Dubrovačke Republike postaje dijelom [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]], od [[1867.]] g. [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]].		S prestankom Dubrovačke Republike, početkom 19. st., Lastovo kratkotrajno ulazi u [[Ilirske pokrajine]] koju su osnovali [[Francuska\|Francuzi]]. Nakon poraza Napoleona Lastovo skupa s ostalim dijelovima nekadašnje Dubrovačke Republike postaje dijelom [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]], od [[1867.]] g. [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]].

			Do 1856., mjere za žito bile su [[dubrovački staj]], [[uborak]], [[kupel]], [[bagaš]] odnosno [[starić]].<ref>Bruno Ungarov: [https://hgd1952.hr/GL_1919_2023/GL_1951_10-12_web.pdf '' Stare mjere u Dalmaciji'']. Geodetski list. God. V. (28) - listopad - prosinca 1951., br. 10 - 12, str. 230.{{odlična}}</ref>

	Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], [[Austro-Ugarska]] vojska je oformila garnizon na Glavici. U utvrdi su bili vojnici koji su bili mahom Manari s privremenim boravkom na Lastovu. Uprava je naredila zamračenje i zabranila crkvena zvona tijekom rata. Pred kraj [[1917.]] godine francuski avioni su bombardirali Lastovo, a nakon toga su sletjeli na Lastovo u potrazi za informacijama. Ubrzo su na Lastovo su došle i [[Talijanska vojska\|talijanske trupe]] te su se sukobile s Francuzima koje su zarobili i tretirali ih kao ratne zarobljenike. Iako su francuski vojnici na Lastovu imali status ratnih zarobljenika, informaciju o kraju rata je na Lastovo donio francuski avion koji je [[4. listopada\|04.11.]]1918. bacio informativne letke na Lastovo.		Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], [[Austro-Ugarska]] vojska je oformila garnizon na Glavici. U utvrdi su bili vojnici koji su bili mahom Manari s privremenim boravkom na Lastovu. Uprava je naredila zamračenje i zabranila crkvena zvona tijekom rata. Pred kraj [[1917.]] godine francuski avioni su bombardirali Lastovo, a nakon toga su sletjeli na Lastovo u potrazi za informacijama. Ubrzo su na Lastovo su došle i [[Talijanska vojska\|talijanske trupe]] te su se sukobile s Francuzima koje su zarobili i tretirali ih kao ratne zarobljenike. Iako su francuski vojnici na Lastovu imali status ratnih zarobljenika, informaciju o kraju rata je na Lastovo donio francuski avion koji je [[4. listopada\|04.11.]]1918. bacio informativne letke na Lastovo.

Suradnik10: /* Šport */

2025-07-04T05:20:44Z

Šport

←Starija inačica		Inačica od 4. srpanj 2025. u 05:20
Redak 93:		Redak 93:
	== Šport ==		== Šport ==
	[[NK Omladinac Lastovo]] (1927. god.) - klub se natječe u [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska\|2. ŽNL ligi]]. U organizaciji MMA kluba Frantoj na Lastovu se organiziraju trening kampovi.		[[NK Omladinac Lastovo]] (1927. god.) - klub se natječe u [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska\|2. ŽNL ligi]]. U organizaciji MMA kluba Frantoj na Lastovu se organiziraju trening kampovi.

			Utrka [[Lastovo Trail]] koja se održava u srcu parka prirode [[Lastovsko otočje\|Lastovskog otočja]]. Trčati se može na dvije staze. Jedna je Veji Fumar, duga 14 km, koja je fizički zahtjevna. Druga je Mali Fumar od 8km za one koje više vole rekreativno trčati i fotografirati krajobraze.<ref>M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/sport-365/nema-karte-za-thompsona--nema-problema--ima-lastovo-trail/241203 '' Nema karte za Thompsona? Nema problema – ima Lastovo Trail!'']. Dalmatinski portal. 2. srpnja 2025. Pristupljeno 4. srpnja 2025.</ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T10:14:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 10:14
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Lastovo'''-->~~{{izdvojeni članak\|travanj 2020.}}~~		<!--'''Lastovo'''-->
	{{dz}}		{{dz}}
	{{ otok \|		{{ otok \|

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-09T22:18:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2021. u 22:18
Redak 147:		Redak 147:

	{{Mrva-otok}}		{{Mrva-otok}}
	{{~~Naseljeni~~ otoci u Hrvatskoj}}		{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

	[[Kategorija:Lastovo\| ]]		[[Kategorija:Lastovo\| ]]
	[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]		[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]
	[[Kategorija:Dubrovačko-neretvanska županija]]		[[Kategorija:Dubrovačko-neretvanska županija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T13:07:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|travanj 2020.}}
{{dz}}
{{ otok |
|Ime = Lastovo
|zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Lastovo.PNG|250px]]
|smještaj = Jadransko more
|otočje =
|koordinate = {{Coord|42|45|N|16|52|E|type:isle_region:HR-19|display=inline,title}}
|država = Hrvatska
|gl.naselje = [[Lastovo (općina)|Lastovo]], [[Uble]]
|površina = 40,82<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 48,969<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/>
|stanovništvo = 792
|slika = [[Datoteka:2014-10-24 06-56-31 Croatia Dubrovacko-Neretvanska Oskorušno.jpg|250px]]<br>Lastovo gledano iz zraka
}}

[[Datoteka:Lastovnjaci s Pelišca 073821.jpg|minijatura|[[Lastovo]] i [[Lastovnjaci]] gledani s [[Pelješac|Pelješca]]]]
[[Datoteka:Lučica.JPG|thumb|mini|Lučica ispod mjesta Lastova]]
'''Lastovo''' je otok u [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Nalazi se 14 km južno od otoka [[Korčula|Korčule]] (dijeli ih Lastovski kanal), jugozapadno od poluotoka Pelješca i otoka Mljeta, istočno od otoka Sušca i jugoistočno od otoka Visa. Obuhvaća 40,82 km² sa 791 stanovnikom (2011). Proteže se u smjeru istok–zapad, dug je 9,8 km, širok do 5,8 km i visok 417 m (Hum). Obala je duga 49,0 km. Koeficijent razvedenosti iznosi 2,2. Razvedeniji dio Lastova njegova su zapadna i sjeverozapadna obala. Otok okružuje 46 otočića i hridi.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Lastovo {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=35531|accessdate=2020-02-28}}</ref>

Upravnom podjelom pripada [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. Najveće mjesto na Lastovu je istoimeno naselje [[Lastovo (općina)|Lastovo]].

Otok je poznat po venecijanskoj arhitekturi iz 15. i 16. stoljeća. Veliki je broj crkava relativno male veličine, što svjedoči o dugogodišnjoj [[Katolička crkva|rimskokatoličkoj]] tradiciji otoka. Glavni kulturni događaj je [[Poklade|Poklada]], ili karneval. Otok se u velikoj mjeri oslanja na svoje prirodno okruženje kako bi privukao turiste svake sezone. 2006. godine [[Vlada Republike Hrvatske|hrvatska vlada]] je otok i njegovo otočje učinila parkom prirode.

== Zemljopis ==
Lastovo pripada skupini južno – dalmatinskih otoka, a otočnu skupinu sačinjavaju najveći matični otok Lastovo, te niz otoka, otočića i hridi. Otok je udaljen 99 km od Dubrovnika, 57 km od Visa, 31 km od Mljeta, a od najbližeg otoka Korčule odvaja ga Lastovski kanal širine 13 do 20 km.

Otok je dug oko 10 km, a širok 5,8 km. Površina otoka je 41 km<sup>2</sup>.

Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Sam otok Lastovo je najveći otok u Lastovskom arhipelagu, koje se grana prema sjeveroistoku prema otočićima [[Lastovnjaci]]ma i [[Vrhovnjaci]]ma. Zapadni otoci su Prežba, Mrčara, Maslovnjak Veli, Maslovnjak Mali, Makarac, Vlašnik, Bratin, Pod Mrčaru, Rutvenjak Veli, Rutvenjak Mali, Crnac, Kopište, Pod Kopište, Bijelac; sjeveroistočni i istočni otoci: Tajan Velji, otočje Lastovnjaci ili Donji školji (Arženjak Veli, Arženjak Mali, Soplun, Česvinica, Štomarina, Golubinjak Veli, Golubinjak Mali, Kručica, Petrovac, Za Barje, otočje Lukovnjaci) i otočje Vrhovnjaci (Sestrica Vela, Sestrica Mala, Smokvica, Mukjenta ili Pod Smokvicu, Vlašnik Gornji, Vlašnik Srednji i Glavat). Uz sjevernu obalu leži otok Zaklopatica, a uz južnu nema otoka.

Najveću razvedenost imaju sjeverozapadna i zapadna obala. Razvedenost obale je velika, pa ukupna dužina obala otoka, otočića i grebena iznosi 115,9 km (otok Lastovo 46,4 km, otočna skupina Donji Školji i Vrhovnjaci 22,3 km, otoci Prežba 12,9 km, Mrčara i okolni otočići 12,9 km, Kopište i okolni otočići 7,7 km, te otok Sušac 13,7 km).

Uz [[Mljet]], Lastovo je najšumovitiji hrvatski otok s više od 70 % šumovite površine. Godine [[2007.]] Lastovo je proglašeno [[Park prirode|Parkom prirode]].

Građen je od donjokrednih vapnenaca, dolomita, pleistocenskih konglomerata i breča. Na otoku ima špilja (Rača i dr.). Mnogobrojna polja (Prgovo, Vinopolje i dr.) nastala su tektonsko-krškim procesima. Ispunjena su tlom koje je nastalo raspadanjem karbonatnih stijena te taloženjem pleistocenskih eolskih sedimenata.<ref name=":0" />

Najviša uzvišenja su Veli Hum (417 m) i Mali Hum u središnjem dijelu otoka, Prehodišće, Maslina i Prežba u zapadnom dijelu, Veliki Pjevor i Sozanj u sjevernom dijelu, Glavica, Velji Vrh, Sveti Vid, Stijene i Nori Hum u istočnom dijelu, te niz uzvisina – brda prema jugu s visinama iznad 300 m i 400 m koje čine vapnenački greben Pleševo i Debelo brdo. Od četrdesetak polja različite veličine, većina se pruža do 100 m nad [[More|morem]]. Uz najveće Vino polje na zapadnom i Prgovo polje na istočnom dijelu otoka, još se ističu svojom veličinom Nižno polje, Dubrava, Hrastove, Ždrijelo, Pržina i druga.

== Klima ==

Otok Lastovo pripada jadranskom tipu mediteranske klime koju karakteriziraju blage, vlažne i kišovite zime, te vruća i suha ljeta. Mikroklimatske prilike u odnosu na susjedna područja, a u kojima dolazi do izražaja maritimnost, očituju se kroz :

* niže ljetne temperature
* manju godišnju temperaturnu amplitudu
* manju naoblaku i
* manje količine padalina
* veću relativnu vlagu.

Zbog udaljenosti od kopna, najjužnije pozicije od svih većih jadranskih otoka te utjecaja mora, na Lastovu su ublažene ekstremne ljetne žege i zimske hladnoće. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 15.5 C (ljeti 22,8 °C, zimi 9,2 °C) a godišnja temperaturna amplituda 15, 3 °C. U odnosu na susjedno obalno područje, Lastovo ima manji broj hladnih, toplih i vrućih dana, i najveći broj dana s toplom noći.

Lastovo pripada najsunčanijim područjima jadranskog primorja s 2761 sati [[Insolacija|insolacije]] godišnje (prosječno 7.3 sati dnevno). Relativno mali broj oblačnih dana (77) također je posljedica udaljenosti od obalnog pojasa.

Lastovo je često izloženo ljetnim sušama koje karakteriziraju ovaj tip klime. Suha i topla ljeta omogućavaju međutim dugu kupališnu sezonu koja ponekad traje od polovice svibnja do kraja listopada. Relativno mala visina reljefa i izloženost pučini uvjetuju da otok prima najmanje količine padalina u našem primorju (622 mm/god.) Nedostatak kiše posebno se osjeća u ljetnoj polovici godine (proljeće 149 mm; ljeto 50 mm) ali ljetne suše nisu tako izrazite zbog visokog postotka (70%) relativne vlage u zraku. Zbog visoke relativne vlažnosti veće je učešće prosječnog broja dana s maglom i mrazom. Tuča rijetko pada, a zbog blage klime neznatan je broj dana sa snijegom koji se gotovo nikada ne zadržava na tlu.

Zbog isturenosti otoka prema pučini malo je učešće jakih (35 dana/god.) i olujnih (2.5 dana/god.) vjetrova. Tišine se pojavljuju s prosječno oko 130 dana godišnje.

Od lokalnih vjetrova najučestaliji je [[jugo]] (SE). Donosi toplo i kišno vrijeme, javlja se tijekom cijele godine, ali češće tijekom jeseni i zime. Po učestalosti iza juga dolaze [[bura]] (NE) i [[Tramontana|tramuntana]] (NW), suhi i hladni vjetrovi koji najviše pušu u zimskom periodu donoseći relativno hladan, suh i vedar tip vremena. Levanat (E) donosi tijekom zime i početkom proljeća kišno, prohladno i tmurno vrijeme. Rjeđe se javljaju [[lebić]] (SW i W) i [[oštro]] (S) i to obično poslije juga donoseći pljuskove i grmljavinu.

Od periodičnih vjetrova najviše dolazi do izražaja maestral, dnevni vjetar koji puše u ljetnom dijelu godine i donosi vedar i suh tip vremena. Burin, pandan maestralu, puše noću s kopna na more i dolazi do izražaja samo u većim uvalama.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Dobrodošli na službene stranice Općine Lastovo – Općina Lastovo|url=https://lastovo.hr/opcina-lastovo/prirodno-geografska-podrucja/|accessdate=2020-02-28}}</ref>

== Povijest ==
[[Datoteka:Crkva svetog Vlaha.JPG|thumb|mini|Crkva sv. Vlaha]]
Otok Lastovo trajno je naseljen već nekoliko tisuća godina. Prvi poznati stanovnici bili su [[Iliri]], a u [[Antika|antici]] ga koloniziraju najprije [[Stara Grčka|Grci]], koji su ga nazivali Ladesta, a zatim i [[Rimsko Carstvo|Rimljani]]. U uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) nađeni su arheološki nalazi iz starorimskog razdoblja i [[Srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]].

Kao i kod ostalih [[Jadran]]skih otoka i u slučaju Lastova se često mijenjala vlast nad otokom. Nakon Grka i Rimskog Carstva, otok je pod vlašću [[Bizant]]a. Dolaskom [[Hrvati|Hrvata]] na obale Jadrana otok se povremeno nalazi u okviru [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]], povremeno u okviru [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Od [[13. stoljeće|13. st.]] postaje dio [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. 1310. godine Lastovo je dobilo svoj prvi pisani propis – Lastovski statut koji ima sve osobine zakona. Prema Statutu, otokom upravlja Vijeće od 20 članova koji svoju funkciju obnašaju od izbora pa sve do smrti. Godine [[1486.]] ovlasti Vijeća su potpale pod Parlament Republike tako da je Lastovo izgubilo veliki dio svoje autonomije. Stalno ograničavanje lastovske autonomije i visoke dadžbine dovele su do kratkotrajnog ustanka na Lastovu tijekom [[1602.]] Na poziv otočana, Venecija je okupirala otok 1603. godine da bi ga 1606. vratila Dubrovniku. Naredni pokušaj ustanka se zbio 1652. no bez uspjeha. Štoviše, nakon tih nemira Lastovo je dodatno izgubilo na autonomiji.

Tijekom turskih osvajanja, Lastovo je često bilo meta gusara iz Ulcinja. Kako bi zaštitili otok, Lastovci su uveli obavezno služenje vojnog roka. Vojni rok je ukinut u XVIII. stoljeću kada su gusari iz Ulcinja promijenili zanimanje i postali trgovci.

S prestankom Dubrovačke Republike, početkom 19. st., Lastovo kratkotrajno ulazi u [[Ilirske pokrajine]] koju su osnovali [[Francuska|Francuzi]]. Nakon poraza Napoleona Lastovo skupa s ostalim dijelovima nekadašnje Dubrovačke Republike postaje dijelom [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], od [[1867.]] g. [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Austro-Ugarska]] vojska je oformila garnizon na Glavici. U utvrdi su bili vojnici koji su bili mahom Manari s privremenim boravkom na Lastovu. Uprava je naredila zamračenje i zabranila crkvena zvona tijekom rata. Pred kraj [[1917.]] godine francuski avioni su bombardirali Lastovo, a nakon toga su sletjeli na Lastovo u potrazi za informacijama. Ubrzo su na Lastovo su došle i [[Talijanska vojska|talijanske trupe]] te su se sukobile s Francuzima koje su zarobili i tretirali ih kao ratne zarobljenike. Iako su francuski vojnici na Lastovu imali status ratnih zarobljenika, informaciju o kraju rata je na Lastovo donio francuski avion koji je [[4. listopada|04.11.]]1918. bacio informativne letke na Lastovo.

Tjedan dana nakon toga, [[11. studenog]] 1918. talijanska vojska je okupirala Lastovo. Naime, Lastovo kao i veći dio [[Dalmacija|Dalmacije]] je u [[Londonski ugovor|Tajnom londonskom ugovoru]] (1915.) bilo prepoznato kao talijanski teritorij. Italija je svoj zahtjev za pripajanjem većeg dijela Dalmacije bazirala na činjenici da su u svim djelovnima Dalmacije obitavale grupe Talijana. Ali zapravo radilo se o nagradi za sudjelovanje u ratu na strani Antante. Ipak, pod utjecajem [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]] [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilson]]<nowiki/>a koji je podržavao nacionalni pristup pri određivanju granica, ideja da se cijela Dalmacija pripoji Italiji je odbačena. Uslijed prijedloga Američkog predsjednika Woodrowa Wilsona jedino je [[Zadar]] (tada zvani Zara), u kojem su Talijani imali većinu, pripao Italiji. No, Rapallskim sporazumom iz 1920. napravljena je iznimka i ‘Lagosta’ je pripala Italiji zbog strateških razloga. Ta iznimka je bila podržana jer je na Lastovu obitavala talijanska manjina, a s druge strane, pripajanje Lastova Italiji je djelovalo kao dobar kompromis koji će umiriti Talijanske strasti.

Nakon početka [[Fašizam|fašizma u Italiji]] ([[1922.]]) [[Talijanizacija|politika talijanizacije]] svih ‘stranih’ dijelova je započela. Kao posljedica toga, hrvatske škole su zatvorene i talijanski je postao jedini službeni jezik na Lastovu. Te promjene je pratio rast životnog standarda na otoku. Brojni javni radovi su započeti, a otočka populacija je doživjela svoj maksimum od oko 2.000 stanovnika. Taj nagli rast populacije je bio potaknut i imigracijom Talijana iz drugih dalmatinskih gradova koji su željeli živjeti pod talijanskim vodstvom.

Kada su 1941. godine sile osovine prodrle u Kraljevinu Jugoslaviju, ona je doživjela vrlo brzi kolaps. Nakon toga je veliki dio Dalmacije pripojen Italiji a ostali dio Hrvatske je pripojen [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Nedugo nakon kapitulacije Italije 08.09. 1943. [[partizani]] s [[Josip Broz Tito|Titom]] na čelu su zauzeli Lastovo i priključili ga Jugoslaviji. Nakon rata, Lastovo je postalo dio Socijalističke republike Hrvatske, jedne od 6 republika Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Do [[1953.]] većina stanovnika Lastova talijanske nacionalnosti napustila je Lastovo, prekidajući dugogodišnju prisutnost Talijana na Lastovu. No, to razdoblje je obilježeno i velikim iseljavanjem Lastovaca hrvatske nacionalnosti prvenstveno u Australiju i Ameriku. U Drugom svjetskom ratu u redovima [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] poginulo je 26 Lastovaca, kojima je podignut spomenik u mjestu Lastovu.

Tijekom druge polovine [[20. stoljeće|20. st.]] tadašnja vojska [[SFRJ]], [[JNA]] provodila je [[vojska|militarizaciju]] Lastova: na otoku su podignuti brojni vojni objekti, kretanje po otoku i dolazak odnosno odlazak s otoka su bitno ograničeni i stavljeni pod strogu kontrolu, naseljen je veliki broj vojnog osoblja. Oni su bili u najvećem dijelu [[Srbi|srpske]] narodnosti, a što je bitno mijenjalo etničku strukturu slabo naseljenog otoka s kojeg je tijekom mnogih desetljeća [[Emigracija|emigrirao]] velik broj domicilnog stanovništva pretežno zbog gospodarske nerazvijenosti Lastova. Osim toga, otok je bio zabranjeno područje za strance tako da nije bio moguć ni razvoj [[Turizam|turizma]] koji je drugim otocima bio glavni pokretač razvoja.

Nakon što je Hrvatska [[1991.]] proglasila samostalnost, pripadnici Jugoslavenske narodne armije ([[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]) su na Lastovu ostali sve do [[31. svibnja u Domovinskom ratu|31. svibnja]] [[1992.]] u 03.30 sati – kada su napustili vojne baze na Lastovu. [[Domovinski rat|Agresija na Hrvatsku]] je završila 1995. a Lastovo je izbjeglo veliki dio razaranja koja su zahvatila znatan dio Hrvatske. No usprkos tome depopulacija Lastova se nastavila sa 1205 osoba 1991. na 835 osoba 2001., i 798 osoba 2011.

29. rujna [[2006.]] [[Hrvatski sabor]] je donio Zakon o proglašenju [[Park prirode Lastovsko otočje|Parka prirode “Lastovsko otočje”]]. Time je Lastovsko otočje postalo jedanaesti [[park prirode]] u Hrvatskoj. Zaštitom će se sačuvati njegove baštinjene krajobrazne i kulturne vrijednosti, te biološka i krajobrazna raznolikost, što uključuje pripadajuće more i podmorje.

== Promet ==
Lastovo je povezano brodskom vezom samo sa [[Split]]om, [[trajekt]]om i [[katamaran]]om jednom dnevno. Vožnja trajektom traje 5 sati, uz stajanje u [[Vela Luka|Veloj Luci]] na [[Korčula|Korčuli]], dok se katamaranom stiže za 3 sata, uz stajanja u [[Hvar]]u, te u Veloj Luci na Korčuli. Trajekt i katamaran pristaju u malenoj lučici [[Uble|Ubli]]. U srpnju i kolovozu utorkom i četvrtkom Lastovo je katamaranom povezano s [[Dubrovnik]]om, a vožnja traje 4 sata uz pristajanje na Korčuli te u [[Polače|Polačama]] i [[Sobra|Sobri]] na [[Mljet]]u. Na Lastovu postoji helidrom u blizini Velog Huma

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Lastovo Weinberg.jpg|mini|[[Vinograd]] na Lastovu]]
Razvijeno je poljodjelstvo: [[vinogradarstvo]], [[maslinarstvo]], povrtlarstvo i uzgoj [[rogač]]a. Značajno je i [[ribarstvo]] i riboprerada te [[turizam]]. Lastovo se u turizmu naročito promovira očuvanim okolišom i autentičnom [[mediteran]]skom [[Arhitektura|arhitekturom]]. Na Lastovu, za razliku od velikog dijela drugih otočnih središta u Hrvatskoj, nema apartmanskih naselja, velike izgrađenosti ni [[beton]]izacije. Popis poljoprivrede 2003. izvijestio je da je općina imala 57 ha (140 jutara) zemljišta koje se koristi za poljoprivredu. Od tih 25 ha (62 jutara) bili su vinogradi <ref>{{Citiranje časopisa|title=SAS Output|url=https://www.dzs.hr/Eng/censuses/Agriculture2003/htm/e01_03_01_zup.html|accessdate=2020-03-01}}</ref>, a na Lastovu je raslo preko 9000 stabala maslina.<ref>{{Citiranje časopisa|title=SAS Output|url=https://www.dzs.hr/Eng/censuses/Agriculture2003/htm/e01_02_07_zup.html|accessdate=2020-03-01}}</ref> Nakon desetljeća izolacije od stranaca, zbog djelovanja Jugoslavenske narodne armije i Domovinskog rata (1991. - 1995.), otok je postao privlačan za turiste, dijelom i zato što je ostao uglavnom nerazvijen; čak je bilo snabdijevanje otoka slatkom vodom teško.

== Šport ==
[[NK Omladinac Lastovo]] (1927. god.) - klub se natječe u [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska|2. ŽNL ligi]]. U organizaciji MMA kluba Frantoj na Lastovu se organiziraju trening kampovi.

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz [[2001.]] g. na otoku je živjelo ''835 stanovnika''. To je najmanji broj stanovnika od kada se vode službene evidencije, od sredine 19. st. Prema tim popisima na Lastovu je živjelo između tisuću i dvije tisuće stanovnika, najviše [[1948.]] g. kada je popisano 1738 žitelja. Od tada je broj stanovnika u opadanju. Zbog činjenice što je stanovništvo pretežno starije dobi, prometne izoliranosti otoka, gospodarske nerazvijenosti, očekuje se daljnji pad broja stanovnika.
[[Datoteka:Lastovo Ort.jpg|mini|Lastovo]]
Naselja na otoku su:
*[[Lastovo (mjesto)|Lastovo]] - 451 stanovnik
*[[Uble]] - 218 stanovnika
*[[Pasadur]] - 77 stanovnika
*[[Zaklopatica]] - 71 stanovnik
*[[Skrivena Luka]] - 18 stanovnika
[[Lučica]] - Naselje od 30-tak kuća u uvali Lučica koje administrativno pripada samom Lastovu povijesno je zaštićeni lokalitet. Izvorno je to bilo ribarsko naselje s kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Nepun je kilometar udaljena od glavnog mjesta. Dolazi se asfaltnom cestom ili 400 m dugim puteljkom kroz šumu.
[[Hrvati]] su jedini autohtoni i većinski stanovnici ovog otoka.

[[Datoteka:The oldest chimney.jpg|desno|thumb|180px|Karakteristični dimnjak na Lastovu.]]
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] na Lastovu žive 792 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup19.html www.dzs.hr]</ref> Po narodnosti 750 stanovnika su [[Hrvati]] (94,7%), 11 [[Srbi]] (1,39%), 11 [[Bošnjaci]] (1,39%), 4 neizjašnjena (0,23%). Prema popisu 762 stanovnika (96,21%) izjasnila su se da im je materinski jezik [[hrvatski jezik|hrvatski]]. Prema vjeroispovijesti 709 stanovnika su katolici (89,52%), 24 ateisti (3,03%), 11 muslimani (1,39%), 9 pravoslavci (1,14%).

== Čakavsko-jekavsko narječje ==
Na Lastovu se govori jedinstvenim podnarječjem hrvatskog jezika, [[Jekavska čakavica|jekavskom čakavicom]].

== Poznate osobe ==
*[[Dobre Dobričević]] - hrv. dobrotvor
*[[Nikola Fantela]] - hrv. svećenik i mučenik
*[[Anselmo Antica]] - benediktinac
*[[Kristo Antica]] - profesor i pisac
*[[Ivan Luka Antica]] - pjesnik i komediograf te tajnik moldavskog kneza
*[[Ivo Dražinić]] - dirigent i skladatelj
*[[Vinko Lesić]] - kazališni i klapski kompozitor i aranžer

== Vidi ==

* [[Lastovska bitka]]

*[[Lastovska buna]]
*[[Lastovski dijalekt]]
*[[Park prirode Lastovsko otočje]]

== Izvori==
{{izvori}}
*[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku]

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Island of Lastovo
|commonscathr = Lastovo
}}
=== Mrežna sjedišta ===
* [http://www.tz-lastovo.hr Turistička zajednica Općine Lastovo]
* [http://www.lastovo.hr Općina Lastovo]
* [http://www.lastovo.org Portal za PP Lastovo]

{{Mrva-otok}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Lastovo| ]]
[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Dubrovačko-neretvanska županija]]