Lasinjska kultura - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 11:17, 18. lipanj 2026.

2026-06-18T11:17:07Z

←Starija inačica		Inačica od 18. lipanj 2026. u 11:17
Redak 1:		Redak 1:
	'''Lasinjska kultura''' (u mađarskoj stručnoj literaturi '''kultura Balaton-Lasinya''') je [[Eneolitik\|eneolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] rasprostranjena od [[3700. pr. Kr.\|3700.]] do oko [[3200. pr. Kr.\|3200.]] godine pr. Kr. na području širom današnje kontinentalne [[Hrvatska\|Hrvatske]] i [[Bosanska Posavina\|bosanske Posavine]], [[Slovenija\|Slovenije]], [[Koruška\|Koruške]], djelomice [[Štajerska\|Štajerske]], s najvećom koncentracijom nalaza u [[Mađarska\|Mađarskoj]] oko [[Blatno jezero\|Blatnog jezera]]. Nazvana je prema eponimnom lokalitetu Talijanovo brdo u mjestu [[Lasinja]] u Karlovačkoj županiji. Iako je predstavnik eneolitičkih kultura, lasinjska kultura po svojoj prirodi posjeduje brojne karakteristike i tradicije kasnoneolitičkih kultura, jer se razvila dalje od glavnih središta [[bakreno doba\|bakrenodobnog]] tehnološkog razvoja u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Dobar primjer za to je potpun nedostatak ikakvih metalnih predmeta lasinjske kulture na području Hrvatske. Ono što lasinjsku kulturu čini eneolitičkom je dominacija[[stočarstvo\|stočarstva]] nad [[poljodjelstvo\|poljodjelstvom]] i s time usklađen način života. Najveći utjecaj na oblikovanje lasinjske kulture izvršile su prethodne [[Neolitik\|neolitičke]] kulture: [[Sopotska kultura\|sopotska]], [[Lengyelska kultura\|lengyelska]] i [[Vinčanska kultura\|vinčanska]].<ref>Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK) - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=21857 lasinjska kultura] {{citat2\|lasinjska kultura, eneolitička kultura raširena u SZ Hrvatskoj, Sloveniji, JZ Madžarskoj, J Austriji i S Bosni; datira iz ← 4. tisućljeća, a nestala je prodorom vučedolske kulture; naziv je dobila po nalazištu Lasinji. Karakteriziraju je naselja uglavnom jamsko-zemuničkoga tipa te keramika ukrašena tehnikom urezivanja i ubadanja (bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci).}}</ref>		'''Lasinjska kultura''' (u mađarskoj stručnoj literaturi '''kultura Balaton-Lasinya''') je [[Eneolitik\|eneolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] rasprostranjena od [[3700. pr. Kr.\|3700.]] do oko [[3200. pr. Kr.\|3200.]] godine pr. Kr. na području širom današnje kontinentalne [[Hrvatska\|Hrvatske]] i [[Bosanska Posavina\|bosanske Posavine]], [[Slovenija\|Slovenije]], [[Koruška\|Koruške]], djelomice [[Štajerska\|Štajerske]], s najvećom koncentracijom nalaza u [[Mađarska\|Mađarskoj]] oko [[Blatno jezero\|Blatnog jezera]]. Nazvana je prema eponimnom lokalitetu Talijanovo brdo u mjestu [[Lasinja]] u Karlovačkoj županiji. Iako je predstavnik eneolitičkih kultura, lasinjska kultura po svojoj prirodi posjeduje brojne karakteristike i tradicije kasnoneolitičkih kultura, jer se razvila dalje od glavnih središta [[bakreno doba\|bakrenodobnog]] tehnološkog razvoja u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Dobar primjer za to je potpun nedostatak ikakvih metalnih predmeta lasinjske kulture na području Hrvatske. Ono što lasinjsku kulturu čini eneolitičkom je dominacija [[stočarstvo\|stočarstva]] nad [[poljodjelstvo\|poljodjelstvom]] i s time usklađen način života. Najveći utjecaj na oblikovanje lasinjske kulture izvršile su prethodne [[Neolitik\|neolitičke]] kulture: [[Sopotska kultura\|sopotska]], [[Lengyelska kultura\|lengyelska]] i [[Vinčanska kultura\|vinčanska]].<ref>Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK) - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=21857 lasinjska kultura] {{citat2\|lasinjska kultura, eneolitička kultura raširena u SZ Hrvatskoj, Sloveniji, JZ Madžarskoj, J Austriji i S Bosni; datira iz ← 4. tisućljeća, a nestala je prodorom vučedolske kulture; naziv je dobila po nalazištu Lasinji. Karakteriziraju je naselja uglavnom jamsko-zemuničkoga tipa te keramika ukrašena tehnikom urezivanja i ubadanja (bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci).}}</ref>

	== Kultura ==		== Kultura ==

WikiSysop u (test) 11:16, 18. lipanj 2026.

2026-06-18T11:16:51Z

←Starija inačica		Inačica od 18. lipanj 2026. u 11:16
Redak 1:		Redak 1:
	'''Lasinjska kultura''' (u mađarskoj stručnoj literaturi '''kultura Balaton-Lasinya''') je [[Eneolitik\|eneolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] rasprostranjena od [[3700. pr. Kr.\|3700.]] do oko [[3200. pr. Kr.\|3200.]] godine pr. Kr. na području širom današnje kontinentalne [[Hrvatska\|Hrvatske]] i [[Bosanska Posavina\|bosanske Posavine]], [[Slovenija\|Slovenije]], [[Koruška\|Koruške]], djelomice [[Štajerska\|Štajerske]], s najvećom koncentracijom nalaza u [[Mađarska\|Mađarskoj]] oko [[Blatno jezero\|Blatnog jezera]]. Nazvana je prema eponimnom lokalitetu Talijanovo brdo u mjestu [[Lasinja]] u Karlovačkoj županiji. Iako je predstavnik eneolitičkih kultura, lasinjska kultura po svojoj prirodi posjeduje brojne karakteristike i tradicije kasnoneolitičkih kultura, jer se razvila dalje od glavnih središta [[bakreno doba\|bakrenodobnog]] tehnološkog razvoja u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Dobar primjer za to je potpun nedostatak ikakvih metalnih predmeta lasinjske kulture na području Hrvatske. Ono što lasinjsku kulturu čini eneolitičkom je dominacija[[stočarstva]] nad [[poljodjelstvom]] i s time usklađen način života. Najveći utjecaj na oblikovanje lasinjske kulture izvršile su prethodne [[Neolitik\|neolitičke]] kulture: [[Sopotska kultura\|sopotska]], [[Lengyelska kultura\|lengyelska]] i [[Vinčanska kultura\|vinčanska]].<ref>Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK) - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=21857 lasinjska kultura] {{citat2\|lasinjska kultura, eneolitička kultura raširena u SZ Hrvatskoj, Sloveniji, JZ Madžarskoj, J Austriji i S Bosni; datira iz ← 4. tisućljeća, a nestala je prodorom vučedolske kulture; naziv je dobila po nalazištu Lasinji. Karakteriziraju je naselja uglavnom jamsko-zemuničkoga tipa te keramika ukrašena tehnikom urezivanja i ubadanja (bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci).}}</ref>		'''Lasinjska kultura''' (u mađarskoj stručnoj literaturi '''kultura Balaton-Lasinya''') je [[Eneolitik\|eneolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] rasprostranjena od [[3700. pr. Kr.\|3700.]] do oko [[3200. pr. Kr.\|3200.]] godine pr. Kr. na području širom današnje kontinentalne [[Hrvatska\|Hrvatske]] i [[Bosanska Posavina\|bosanske Posavine]], [[Slovenija\|Slovenije]], [[Koruška\|Koruške]], djelomice [[Štajerska\|Štajerske]], s najvećom koncentracijom nalaza u [[Mađarska\|Mađarskoj]] oko [[Blatno jezero\|Blatnog jezera]]. Nazvana je prema eponimnom lokalitetu Talijanovo brdo u mjestu [[Lasinja]] u Karlovačkoj županiji. Iako je predstavnik eneolitičkih kultura, lasinjska kultura po svojoj prirodi posjeduje brojne karakteristike i tradicije kasnoneolitičkih kultura, jer se razvila dalje od glavnih središta [[bakreno doba\|bakrenodobnog]] tehnološkog razvoja u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Dobar primjer za to je potpun nedostatak ikakvih metalnih predmeta lasinjske kulture na području Hrvatske. Ono što lasinjsku kulturu čini eneolitičkom je dominacija[[stočarstvo\|stočarstva]] nad [[poljodjelstvo\|poljodjelstvom]] i s time usklađen način života. Najveći utjecaj na oblikovanje lasinjske kulture izvršile su prethodne [[Neolitik\|neolitičke]] kulture: [[Sopotska kultura\|sopotska]], [[Lengyelska kultura\|lengyelska]] i [[Vinčanska kultura\|vinčanska]].<ref>Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK) - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=21857 lasinjska kultura] {{citat2\|lasinjska kultura, eneolitička kultura raširena u SZ Hrvatskoj, Sloveniji, JZ Madžarskoj, J Austriji i S Bosni; datira iz ← 4. tisućljeća, a nestala je prodorom vučedolske kulture; naziv je dobila po nalazištu Lasinji. Karakteriziraju je naselja uglavnom jamsko-zemuničkoga tipa te keramika ukrašena tehnikom urezivanja i ubadanja (bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci).}}</ref>

	== Kultura ==		== Kultura ==

WikiSysop u (test) 11:15, 18. lipanj 2026.

2026-06-18T11:15:23Z

←Starija inačica		Inačica od 18. lipanj 2026. u 11:15
Redak 1:		Redak 1:
	Lasinjska kultura''' (u mađarskoj stručnoj literaturi '''kultura Balaton-Lasinya''') je [[Eneolitik\|eneolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] rasprostranjena od [[3700. pr. Kr.\|3700.]] do oko [[3200. pr. Kr.\|3200.]] godine pr. Kr. na području širom današnje kontinentalne [[Hrvatska\|Hrvatske]] i [[Bosanska Posavina\|bosanske Posavine]], [[Slovenija\|Slovenije]], [[Koruška\|Koruške]], djelomice [[Štajerska\|Štajerske]], s najvećom koncentracijom nalaza u [[Mađarska\|Mađarskoj]] oko [[Blatno jezero\|Blatnog jezera]]. Nazvana je prema eponimnom lokalitetu Talijanovo brdo u mjestu [[Lasinja]] u Karlovačkoj županiji. Iako je predstavnik eneolitičkih kultura, lasinjska kultura po svojoj prirodi posjeduje brojne karakteristike i tradicije kasnoneolitičkih kultura, jer se razvila dalje od glavnih središta [[bakreno doba\|bakrenodobnog]] tehnološkog razvoja u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Dobar primjer za to je potpun nedostatak ikakvih metalnih predmeta lasinjske kulture na području Hrvatske. Ono što lasinjsku kulturu čini eneolitičkom je dominacija[[stočarstva]] nad [[poljodjelstvom]] i s time usklađen način života. Najveći utjecaj na oblikovanje lasinjske kulture izvršile su prethodne [[Neolitik\|neolitičke]] kulture: [[Sopotska kultura\|sopotska]], [[Lengyelska kultura\|lengyelska]] i [[Vinčanska kultura\|vinčanska]].<ref>Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK) - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=21857 lasinjska kultura] {{citat2\|lasinjska kultura, eneolitička kultura raširena u SZ Hrvatskoj, Sloveniji, JZ Madžarskoj, J Austriji i S Bosni; datira iz ← 4. tisućljeća, a nestala je prodorom vučedolske kulture; naziv je dobila po nalazištu Lasinji. Karakteriziraju je naselja uglavnom jamsko-zemuničkoga tipa te keramika ukrašena tehnikom urezivanja i ubadanja (bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci).}}</ref>		'''Lasinjska kultura''' (u mađarskoj stručnoj literaturi '''kultura Balaton-Lasinya''') je [[Eneolitik\|eneolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] rasprostranjena od [[3700. pr. Kr.\|3700.]] do oko [[3200. pr. Kr.\|3200.]] godine pr. Kr. na području širom današnje kontinentalne [[Hrvatska\|Hrvatske]] i [[Bosanska Posavina\|bosanske Posavine]], [[Slovenija\|Slovenije]], [[Koruška\|Koruške]], djelomice [[Štajerska\|Štajerske]], s najvećom koncentracijom nalaza u [[Mađarska\|Mađarskoj]] oko [[Blatno jezero\|Blatnog jezera]]. Nazvana je prema eponimnom lokalitetu Talijanovo brdo u mjestu [[Lasinja]] u Karlovačkoj županiji. Iako je predstavnik eneolitičkih kultura, lasinjska kultura po svojoj prirodi posjeduje brojne karakteristike i tradicije kasnoneolitičkih kultura, jer se razvila dalje od glavnih središta [[bakreno doba\|bakrenodobnog]] tehnološkog razvoja u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Dobar primjer za to je potpun nedostatak ikakvih metalnih predmeta lasinjske kulture na području Hrvatske. Ono što lasinjsku kulturu čini eneolitičkom je dominacija[[stočarstva]] nad [[poljodjelstvom]] i s time usklađen način života. Najveći utjecaj na oblikovanje lasinjske kulture izvršile su prethodne [[Neolitik\|neolitičke]] kulture: [[Sopotska kultura\|sopotska]], [[Lengyelska kultura\|lengyelska]] i [[Vinčanska kultura\|vinčanska]].<ref>Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK) - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=21857 lasinjska kultura] {{citat2\|lasinjska kultura, eneolitička kultura raširena u SZ Hrvatskoj, Sloveniji, JZ Madžarskoj, J Austriji i S Bosni; datira iz ← 4. tisućljeća, a nestala je prodorom vučedolske kulture; naziv je dobila po nalazištu Lasinji. Karakteriziraju je naselja uglavnom jamsko-zemuničkoga tipa te keramika ukrašena tehnikom urezivanja i ubadanja (bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci).}}</ref>

	== Kultura ==		== Kultura ==

WikiSysop: bnz

2022-03-23T07:09:55Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 07:09
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lasinjska kultura'''-->'''~~Lasinjska kultura''' (u mađarskoj stručnoj literaturi '''kultura Balaton-Lasinya''') je [[Eneolitik\|eneolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] rasprostranjena od [[3700. pr. Kr.\|3700.]] do oko [[3200. pr. Kr.\|3200.]] godine pr. Kr. na području širom današnje kontinentalne [[Hrvatska\|Hrvatske]] i [[Bosanska Posavina\|bosanske Posavine]], [[Slovenija\|Slovenije]], [[Koruška\|Koruške]], djelomice [[Štajerska\|Štajerske]], s najvećom koncentracijom nalaza u [[Mađarska\|Mađarskoj]] oko [[Blatno jezero\|Blatnog jezera]]. Nazvana je prema eponimnom lokalitetu Talijanovo brdo u mjestu [[Lasinja]] u Karlovačkoj županiji. Iako je predstavnik eneolitičkih kultura, lasinjska kultura po svojoj prirodi posjeduje brojne karakteristike i tradicije kasnoneolitičkih kultura, jer se razvila dalje od glavnih središta [[bakreno doba\|bakrenodobnog]] tehnološkog razvoja u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Dobar primjer za to je potpun nedostatak ikakvih metalnih predmeta lasinjske kulture na području Hrvatske. Ono što lasinjsku kulturu čini eneolitičkom je dominacija[[stočarstva]] nad [[poljodjelstvom]] i s time usklađen način života. Najveći utjecaj na oblikovanje lasinjske kulture izvršile su prethodne [[Neolitik\|neolitičke]] kulture: [[Sopotska kultura\|sopotska]], [[Lengyelska kultura\|lengyelska]] i [[Vinčanska kultura\|vinčanska]].<ref>Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK) - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=21857 lasinjska kultura] {{citat2\|lasinjska kultura, eneolitička kultura raširena u SZ Hrvatskoj, Sloveniji, JZ Madžarskoj, J Austriji i S Bosni; datira iz ← 4. tisućljeća, a nestala je prodorom vučedolske kulture; naziv je dobila po nalazištu Lasinji. Karakteriziraju je naselja uglavnom jamsko-zemuničkoga tipa te keramika ukrašena tehnikom urezivanja i ubadanja (bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci).}}</ref>		Lasinjska kultura''' (u mađarskoj stručnoj literaturi '''kultura Balaton-Lasinya''') je [[Eneolitik\|eneolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] rasprostranjena od [[3700. pr. Kr.\|3700.]] do oko [[3200. pr. Kr.\|3200.]] godine pr. Kr. na području širom današnje kontinentalne [[Hrvatska\|Hrvatske]] i [[Bosanska Posavina\|bosanske Posavine]], [[Slovenija\|Slovenije]], [[Koruška\|Koruške]], djelomice [[Štajerska\|Štajerske]], s najvećom koncentracijom nalaza u [[Mađarska\|Mađarskoj]] oko [[Blatno jezero\|Blatnog jezera]]. Nazvana je prema eponimnom lokalitetu Talijanovo brdo u mjestu [[Lasinja]] u Karlovačkoj županiji. Iako je predstavnik eneolitičkih kultura, lasinjska kultura po svojoj prirodi posjeduje brojne karakteristike i tradicije kasnoneolitičkih kultura, jer se razvila dalje od glavnih središta [[bakreno doba\|bakrenodobnog]] tehnološkog razvoja u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Dobar primjer za to je potpun nedostatak ikakvih metalnih predmeta lasinjske kulture na području Hrvatske. Ono što lasinjsku kulturu čini eneolitičkom je dominacija[[stočarstva]] nad [[poljodjelstvom]] i s time usklađen način života. Najveći utjecaj na oblikovanje lasinjske kulture izvršile su prethodne [[Neolitik\|neolitičke]] kulture: [[Sopotska kultura\|sopotska]], [[Lengyelska kultura\|lengyelska]] i [[Vinčanska kultura\|vinčanska]].<ref>Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK) - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=21857 lasinjska kultura] {{citat2\|lasinjska kultura, eneolitička kultura raširena u SZ Hrvatskoj, Sloveniji, JZ Madžarskoj, J Austriji i S Bosni; datira iz ← 4. tisućljeća, a nestala je prodorom vučedolske kulture; naziv je dobila po nalazištu Lasinji. Karakteriziraju je naselja uglavnom jamsko-zemuničkoga tipa te keramika ukrašena tehnikom urezivanja i ubadanja (bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci).}}</ref>

	== Kultura ==		== Kultura ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T04:36:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Lasinjska kultura''' (u mađarskoj stručnoj literaturi '''kultura Balaton-Lasinya''') je [[Eneolitik|eneolitička]] [[arheološka kultura|kultura]] rasprostranjena od [[3700. pr. Kr.|3700.]] do oko [[3200. pr. Kr.|3200.]] godine pr. Kr. na području širom današnje kontinentalne [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosanska Posavina|bosanske Posavine]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Koruška|Koruške]], djelomice [[Štajerska|Štajerske]], s najvećom koncentracijom nalaza u [[Mađarska|Mađarskoj]] oko [[Blatno jezero|Blatnog jezera]]. Nazvana je prema eponimnom lokalitetu Talijanovo brdo u mjestu [[Lasinja]] u Karlovačkoj županiji. Iako je predstavnik eneolitičkih kultura, lasinjska kultura po svojoj prirodi posjeduje brojne karakteristike i tradicije kasnoneolitičkih kultura, jer se razvila dalje od glavnih središta [[bakreno doba|bakrenodobnog]] tehnološkog razvoja u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Dobar primjer za to je potpun nedostatak ikakvih metalnih predmeta lasinjske kulture na području Hrvatske. Ono što lasinjsku kulturu čini eneolitičkom je dominacija[[stočarstva]] nad [[poljodjelstvom]] i s time usklađen način života. Najveći utjecaj na oblikovanje lasinjske kulture izvršile su prethodne [[Neolitik|neolitičke]] kulture: [[Sopotska kultura|sopotska]], [[Lengyelska kultura|lengyelska]] i [[Vinčanska kultura|vinčanska]].<ref>Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK) - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=21857 lasinjska kultura] {{citat2|lasinjska kultura, eneolitička kultura raširena u SZ Hrvatskoj, Sloveniji, JZ Madžarskoj, J Austriji i S Bosni; datira iz ← 4. tisućljeća, a nestala je prodorom vučedolske kulture; naziv je dobila po nalazištu Lasinji. Karakteriziraju je naselja uglavnom jamsko-zemuničkoga tipa te keramika ukrašena tehnikom urezivanja i ubadanja (bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci).}}</ref>

== Kultura ==

Nastala je na temeljima kasnih neolitičkih kultura, [[Lengyelska kultura|lengyelske]], [[Sopotska kultura|sopotske]] i [[Vinčanska kultura|vinčanske]]. U većini naselja otkrivene su uglavnom zemunice i poluzemunice, rijetko nadzemni objekti (Vis-Modran u Bosni), dok su u Sloveniji i Koruškoj otkrivena sojenička naselja ([[Maribor]]-Radvanje, [[Ljubljansko barje]], Keutschachersee). Nositelji lasinjske kulture povremeno su koristili i špiljske prostore (Ozalj, Ajdovska jama, Kevderc), bilo kao sezonska boravišta stočara ili za ukope (Ajdovska jama). Keramičko posuđe neujednačene je izradbe i boje (oker, preko sive do crne), ukrašeno plastičnim jezičastim izdancima ili ornamentima izvedenima urezivanjem i ubadanjem. Vodeći su oblici bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci, zdjele na visokoj nozi, vjedra s izljevom. Lasinjska kultura trajala je tijekom cijeloga ranog, srednjeg i dijela kasnog [[eneolitik]]a, a nestala je prodorom [[vučedolska kultura|vučedolske kulture]].<ref name="Lasinjska">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35500 lasinjska kultura]</ref>

== Nalazišta ==

Kultura je raširena u većem dijelu sjeverne Hrvatske sve do Dunava na istoku ([[Lasinja]], [[Cerje Tužno]], [[Ozalj]], [[Drljanovac]], [[Ždralovi (Bjelovar)|Ždralovi]], [[Beketinec]], [[Jakšić]], [[Ašikovci]], [[Vinkovci]], [[Vučedol]]), u Sloveniji ([[Maribor]]-Radvanje), jugozapadnoj Mađarskoj, Gradišću, Štajerskoj i Koruškoj te u sjevernoj Bosni, nazvana po eponimnom nalazištu Lasinji.<ref name="Lasinjska"/>

== Literatura ==
*Dimitrijević, Težak-Gregl, Majnarić-Pandžić, poglavlje "Badenska kultura" u knjizi "Prapovijest", Zagreb 1998.

==Izvori==

{{izvori}}

{{Eneolitik u Europi}}

[[Kategorija:Bakreno doba]]
[[Kategorija:Arheološke kulture u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Arheološke kulture u Sloveniji]]