WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:06:21Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ladislav Napuljski'''-->~~[[Datoteka:Ladislaus, King of Naples.JPG\|200px\|mini\|desno\|Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414)]]		[[Datoteka:Ladislaus, King of Naples.JPG\|200px\|mini\|desno\|Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414)]]
	[[Datoteka:Krunidba Celestin Medović.JPG\|200px\|mini\|desno\|Krunjenje Ladislava za hrvatsko-ugarskog kralja u [[Zadar\|Zadru]] 1403. godine]]		[[Datoteka:Krunidba Celestin Medović.JPG\|200px\|mini\|desno\|Krunjenje Ladislava za hrvatsko-ugarskog kralja u [[Zadar\|Zadru]] 1403. godine]]
	[[Datoteka:Armoiries André Hongrie.svg\|200px\|mini\|desno\|Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja]]		[[Datoteka:Armoiries André Hongrie.svg\|200px\|mini\|desno\|Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T00:14:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Ladislaus, King of Naples.JPG|200px|mini|desno|Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414)]]
[[Datoteka:Krunidba Celestin Medović.JPG|200px|mini|desno|Krunjenje Ladislava za hrvatsko-ugarskog kralja u [[Zadar|Zadru]] 1403. godine]]
[[Datoteka:Armoiries André Hongrie.svg|200px|mini|desno|Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja]]
'''Ladislav Napuljski''' ([[11. veljače]] [[1377.]] - [[6. kolovoza]] [[1414.]]) je bio [[napulj]]ski i titularni [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] [[kralj]]. Bio je sin [[Karlo II. Drački|Karla II. Dračkog]] i [[Margareta Dračka|Margarete Dračke]].

== Borba za ugarsko-hrvatsko prijestolje ==

Od [[1390.]] godine polaže pravo i na ugarsko-hrvatsko prijestolje. [[Marija Anžuvinska]] i njen muž, [[Žigmund Luksemburški]], su isto tako polagali pravo na prijestolje.

U susjedstvu, u Bosni [[Tvrtko|Tvrtka]] je naslijedio mladi mu brat [[Stjepan Dabiša]], pa su i njega priznale svojim kraljem i Hrvatslka i Dalmacija, ali kada je i Ladislav Napuljski počeo svojatati za se Hrvatsku i Dalmaciju, Dabiša je uvidio da ih neće moći uzdržati u svojoj vlasti, pa se prislonio sasvim uz [[Žigmund]]a Luksemburškog, kojemu [[mir u Đakovu 1393.|đakovačkim ugovorom]], negdje o polovini srpnja 1393.. priznao pravo nasljedstva na bosansko prijestolje poslije svoje smrti, a Žigmund ga za to priznade zakonitim bosanskim kraljem. Po tom ugovoru nije Dabiša izgubio Hrvatske i Dalmacije, koje je odstupio Žigmundu tek u kolovozu 1394., a njihovo zauzeće povjerio je Žigmund novoimenovanom banu Nikoli Gorjanskomu, koji je i izvršio svoju zadaću već prije svrhe godine. Premda su tako Hrvatska i Dalmacija došle u vlast Žigmundovu, imali su još i po Hrvatskoj i po Dalmaciji svojih pristaša i [[Stjepan Dabiša]] i Ladislav Napuljski, sto je češće prouzrokovalo nereda.<ref name="Pivčević">[http://www.archive.org/stream/povijestpoljica00pive/povijestpoljica00pive_djvu.txt Archive.org] Ivan Pivčević: Povijest Poljica</ref>

Nakon što je broj Ladislavovih pristaša naglo porastao poslije nesređenih prilika u [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarskom Kraljevstvu]], Ladislav je ustao protiv Žigmunda da bi preuzeo zemlje koje su mu kao izabranomu ugarskom kralju pripadale. On je uputio mornaricu pod maršalom [[Sicilija|Sicilije]] i vrhovnim kapetanom napuljske mornarice [[Alojzije Aldemarisco|Alojzijem Aldemariscom]] kako bi prisilio dalmatinske gradove da priznaju njegovu vlast. Aldemarisco je uspio da, osim [[Dubrovnik]]a, svi gradovi pristanu uz Ladislava, koji se na poziv svečanog zadarskog poslanstva iskrcao u [[Zadar|Zadru]], gdje ga je [[5. kolovoza]] [[1403.]] godine u [[katedrala Sv. Stošije|katedrali Sv. Stošije]] u prisutnosti [[vojvoda|vojvode]] [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] [[krunidba|okrunio]] ostrogonski [[nadbiskup]] [[Ivan Kanižaj]].

Već početkom studenog [[1403.]] Ladislav je napustio Zadar, ali ne kako bi pošao u [[Ugarska|Ugarsku]], nego da se vrati u [[Napulj]]. Za svoga namjesnika u Hrvatskoj i Dalmaciji postavio je vojvodu Hrvoja. Ali kad je Ladislav napustio [[Dalmacija|Dalmaciju]], rasplamsale su se borbe izmedu njegovih i pristaša kralja Žigmunda. Na Žigmundovu stranu su prešli čak i mnogi Ladislavovi privrženici, a među njima i Kanižaj, koji ga je okrunio. Žigmundova pobjeda kod [[Bitka kod Dobora|Dobora]] (1408) je označila krah Ladislavove politike jer su na Žigmundovu stranu prešli Ladislavove pristalice, među kojima je bio i herceg Hrvoje. Tako je već [[1408.]] cijela [[Hrvatska]] priznala Žigmundovu vlast, a početkom [[1409.]] to su učinili i dalmatinski gradovi, osim Zadra. Uvidjevši da se neće moći održati u Hrvatskoj i Ugarskoj, do čijih mu interesa više ni nije bilo stalo, Ladislav je za 100 000 dukata prodao [[Venecija|Veneciji]] [[9. srpnja]] [[1409.]] godine. [[Zadar]], [[Novigrad]], [[Vrana (Cres)|Vranu]], otok [[Pag]] i sva svoja prava na čitavu Dalmaciju. Posljedice toga kupoprodajnog ugovora bile su porazne za Zadar i ostale primorske gradove.

== Vladavina u Napulju ==
[[Datoteka:Johannes_XXIII_Gegenpapst.jpg|mini|lijevo|'''Protupapa Ivan XXIII.''']]
Godine [[1386.]], po očevoj smrti, postao je kralj Napulja i titularni kralj Ugarske pod [[regent]]stvom svoje majke. Tokom [[1390-ih]] [[Ludovik II. Anžuvinac|Ludovik II. Anžuvinac]] i [[protupapa Ivan XXIII]] su se uporno suprostavljali njegovoj vlasti. Ludovik II, vojvoda Anžuja, je bio rivalski kralj koji je [[1389.]] godine uspio zauzeti Napulj i istjerati Ladislava, koji ponovo vraća Napulj pod svoju vlast [[1399.]] godine.

Period Ladislavove vladavine oblježen je i jačanjem kraljevske vlasti. Pošto je to umanjivalo vlast [[Barun|baruna]], došlo je do sukoba koji su okončani ubojstvom nekoliko baruna.

Protupapa Ivan XXIII je propovijedao [[Križarski ratovi|križarski rat]] protiv Ladislava. Prodavale su se [[indulgencija|indulgencije]] da bi se skupila financijska sredstva za križarki rat protiv Ladislava. [[Jan Hus]] je u [[Češka|Češkoj]] kritizirao prodaju indulgencija, i počeo se tome suprostavljati. To dovodi do [[Husiti|husitskog pokreta]] u Češkoj.

Postao je vješt politički i vojni vođa, zaštitnik i kontrolor papinstva tokom vlasti [[Inocent VII.|pape Inocenta VII.]]. Pogodovao mu je nered koji je tada vladao [[Italija|Italijom]]. Bilo je to razdoblje [[Zapadna shizma|Zapadne shizme]] koje Ladislav koristi, pa širi svoju vlast na račun papinske države.

== ''De facto'' vladar Taranta ==

Zauzeo je [[Firenca|Firencu]] [[1414.]] godine, ali [[kuga]] je pokosila veliki dio njegove vojske, pa je bio primoran napustiti grad. Započeo je sa građenjem renesansnih građevina u Firenci. Bio je i suvereni princ [[Tarant]]a od [[1406.]] godine. Prvo je pokušao zauzeti [[Grofovija Lecce|grofoviju Lecce]] opsadom zamka, ali to mu nije uspelo, pa je promijenio taktiku i započeo pregovore sa [[Marija od Leccea|Marijom, groficom Leccea]]. Oženio se groficom, koja je istovremeno bila udovica tarantskog princa, pa je time ''de facto'' zavladao Tarantom.

== Smrt ==

Umro je u Napulju [[6. kolovoza]] [[1414.]] Smatra se da je bio otrovan. Usprkos trima brakovima nije imao djece. Naslijedila ga je sestra, [[Ivana II. Napuljska]], koja je bila posljednji monarh iz starije Anžuvinske linije.

==Povezani članci==
* [[Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.]]

==Izvori==
{{izvori}}

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marija (1439.-1440.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|ugarsko-hrvatski kralj]]
|nasljednik=[[Žigmund Luksemburški|Žigmund (1368.-1437.)]]
}}

[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Mađarski vladari]]

Ladislav Napuljski - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica