Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T02:05:39Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 02:05
Redak 52:		Redak 52:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{~~Wikizvor~~ autor}}		{{HIEizvor autor}}

	*[http://www.danigjalskog.com/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog]		*[http://www.danigjalskog.com/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:20:03Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:20
Redak 53:		Redak 53:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{Wikizvor autor}}		{{Wikizvor autor}}
	~~{{wikicitat}}~~
	*[http://www.danigjalskog.com/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog]		*[http://www.danigjalskog.com/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog]

Suradnik10 u (test) 04:40, 3. ožujak 2026.

2026-03-03T04:40:22Z

←Starija inačica		Inačica od 3. ožujak 2026. u 04:40
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ksaver Šandor Gjalski'''-->~~{{Infookvir književnik \|		{{Infookvir književnik \|
	Ime = Ksaver Šandor Gjalski \|		Ime = Ksaver Šandor Gjalski \|
	boja = #B0C4DE\|		boja = #B0C4DE\|
Redak 69:		Redak 69:
	[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]		[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
	[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]		[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
			[[Kategorija:Zabok]]

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T05:35:19Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 05:35
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ksaver Šandor Gjalski'''-->{{~~Književnik~~ \|		<!--'''Ksaver Šandor Gjalski'''-->{{Infookvir književnik \|
	Ime = Ksaver Šandor Gjalski \|		Ime = Ksaver Šandor Gjalski \|
	boja = #B0C4DE\|		boja = #B0C4DE\|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-13T09:54:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik |
Ime = Ksaver Šandor Gjalski |
boja = #B0C4DE|
slika = Ksaver_Sandor_Gjalski.jpeg|
veličina= |
opis slike = |
puno ime = Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (pravo ime)|
rođenje = [[26. listopada]] [[1854.]]<br>Gredice, [[Hrvatska]]|
smrt = [[9. veljače]] [[1935.]]<br>Gredice, [[Hrvatska]]|
nagrade = |
utjecao = |
utjecali = |
period = [[realizam (književnost)|realizam]] |
djela = |
period pisanja = |
potpis = |
supruga = |
djeca = |
}}

'''Ksaver Šandor Gjalski''' (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom '''Ljubomil Tito Josip Franjo Babić''' (Gredice,<ref>http://www.dvorac-gjalski.hr/povijest_dvorca.asp (pristupljeno 28. travnja 2013.)</ref> [[Zabok]], [[26. listopada]] [[1854.]] - Gredice, Zabok, [[9. veljače]] [[1935.]]) bio je hrvatski književnik. Pisao je [[roman|romane]], [[pripovjetka|pripovijetke]], [[kronika|kronike]], književne članke, [[filologija|filološke]] oglede te političke i povijesne rasprave.

Jedan od najtipičnijih hrvatskih književnika [[19. stoljeće|druge polovice 19.]] i [[20. stoljeće|početka 20. stoljeća]]. Rođen je u [[plemić|plemićkoj]] obitelji Hrvatskog zagorja, što će znatno utjecati na izbor njegovih književnih tema. U svojim [[pripovjetka|pripovijetkama]] ''[[Pod starimi krovovi]]'', ''[[Za materinsku rieč]]'' i ''[[Na rođenoj grudi]]'' on je ne samo [[kronika|kroničar]] već i osjetljiv lirik, te istančan i zreo umjetnik. Do izražaja dolazi njegov emocionalni odnos prema prirodi i zagorskom ladanju.

Gjalski se okušao i u mnogim drugim temama i motivima, obuhvativši gotovo čitavu društvenu problematiku svojega doba. Ostaje zabilježen kao prvi [[književna kritika|kritičar]] i uopće prvi hrvatski pisac koji je pokušao dati sveobuhvatnu literarnu sintezu hrvatskoga društva u kojemu je živio.

== Životopis ==
Hrvatski književnik i [[politika|političar]] Ksaver Šandor Gjalski rođen je kao Ljubomir Tito Babić [[26. listopada]] [[1854.]] godine u Gredicama kod [[Zabok|Zaboka]]. Poslije će u svom djelu ''Za moj životopis'' zapisati: ''U petak sam se rodio (26. listopada 1854) nešto prije ponoći. Moj prvi glas novorođenčeta bio je popraćen udaranjem stare dvjestagodišnje ure, kojim je najavljivala dvanaest sati, ili, kako je u ono još romantično u nas doba primalja, valjda također romantična, inače supruga felčera iz obližnjeg trgovišta, uskliknula: "Die Geisterstunde!" I tako, rođenu u petak, u takvu uru, budu mi od prvoga časa u životu pratilicama starodavne predsude i bojazni; a malo zatim zahvati me bolest tako jako da su i prizvani [[liječnik]], i felčer, i žena mu primalja odsudili te mi je živjeti samo još nekoliko sati, pak - žene oko zipke nisu više dvoumile da tako mora biti kad sam se u petak rodio.''

U roditeljskom domu odgajan je u izrazito [[ilirski preporod|ilirskom]] duhu, o čemu će u već spomenutom djelu ''Za moj životopis'' zapisati: ''Od njega sam (oca) i od prvoga časa primio neizbrisivu ljubav za sve što je slavensko, a još više ljubav prema rođenoj grudi - domovinsku ljubav.'' Pored domoljublja Gjalski je u ranom djetinjstvu otkrio veliku ljubav prema knjizi, posebice prema latinskim klasicima i poeziji. Ljubav prema književnosti vjerojatno je naslijedio od majke, koja je rado čitala djela [[:kategorija:francuski književnici|francuskih]], [[:kategorija:engleski književnici|engleskih]] i [[:kategorija:njemački književnici|njemačkih književnika]].

Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u [[Varaždin]]u, a nakon svršetka gimnazije u Zagrebu upisuje studij prava na Pravoslovnom fakultetu.<ref name="moljac">[http://www.moljac.hr/biografije/gjalski.htm%20 moljac]</ref> Studij prava završit će [[1874.]] godine, ali ne u [[Zagreb]]u, nego u [[Beč]]u. U vrijeme školovanja susreće se s [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]] i s oduševljenjem prihvaća njegove političke stavove i zamisli.<ref name="moljac"/> No poslije će njegove političke stavove odbaciti i zastupati ideje [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]]. Četiri godine poslije (1878.) u Beču će položiti državni ispit i zaposliti se u [[Koprivnica|Koprivnici]] kao državni činovnik. Često će mijenjati mjesto boravka ([[Virovitica]], [[Osijek]], [[Sisak]], [[Pakrac]], [[Sušak]], [[Zagreb]]...). Pri Kraljevskoj zemaljskoj vladi zaposlit će se 1891. godine, ali već sedam godina poslije (1898.) bit će umirovljen zbog neslaganja s politikom bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Héderváryja]].

=== Književno stvaralaštvo ===
[[Datoteka:Sandor Gjalski Echo 1890.jpg|mini]]
U hrvatskoj književnosti javlja se prvi put u listu ''[[Vienac]]'' [[1884.]] godine pripovijetkom ''Illustrissimus Battorych'', uzevši književni pseudonim Ksaver Šandor Gjalski po majčinu ocu. Godine 1903. je zajedno s [[Milivoj Dežman|Milivojem Dežmanom]], bio urednik lista [[Vienac]]. Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo ''[[Pod starimi krovovi]]'' ([[1886.]]). No značajni su svakako i njegovi romani ''[[U novom dvoru]]'' te ''[[Na rođenoj grudi]]''. Pored njih piše i politički roman ''[[U noći]]'' te tri povijesna romana: ''[[Osvit]], [[Za materinsku rieč]]'' i ''[[Dolazak Hrvata (Gjalski)|Dolazak Hrvata]]''. Svakako treba spomenuti i djela: ''[[Iz varmegjinskih dana]], [[Diljem doma]], [[Tri pripoviesti bez naslova]], [[Janko Borislavić]], [[Biedne priče]], [[Gjurgjica Agićeva]], [[Male pripoviesti]], [[Radmilović]], [[Ljubav lajtnanta Milića i druge pripovietke]], [[Sasma neobični i čudnovati doživljaji illustissimusa Šišmanovića]]'', te politički roman [[Pronevjereni ideali|''Pronevjereni ideali'']] koji je označio njegovo otježnjenje od ideje jugoslavenstva. Pored [[roman]]a pisao je i književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. Djela Djalskoga prevedena su na sve veće europske jezike. U dva mandata bio je predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], a [[1903.]] godine izabran je za počasnog člana [[JAZU]]-a.

Godine 1905. Gjalski je "iz ozbiljnih švedskih književnih krugova" bio predložen za dobitnika Nobelove nagrade za književnost<ref name=":0" /> (te ju je godine dobio [[Henryk Sienkiewicz]]).

U njegovu se književnom stvaralaštvu dade zamijetiti razumijevanje različitih ideologija i svjetonazora. U romanu Na rođenoj grudi, primjerice, u dijalog između glavnog junaka i njegova prijatelja sa studija ugradio je kratko ali pronicavo razmatranje o materijalizmu prema kojemu ovaj svijet "nema nikakve više svrhe u sebi nego sastavljanje atoma,"<ref>{{Citiranje knjige|title=Na rođenoj grudi (Izabrana djela, knjiga 3.)|author=Ksaver Šandor Đalski|authorlink=|coauthors=|origdate=|origyear=1980|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=49|publisher=Grafički zavod Hrvatske|location=Zagreb|others=|quote=|accessdate=13. srpnja 2021.|isbn=|id=}}</ref> što je stav koji je Gjalski predstavio kao primamljiv ali i poguban, budući da je glavnog junaka doveo do odluke zbog koje je gorko zažalio.

=== Politički život ===
Gjalski se od mladosti zanimao za politička zbivanja, premda je razmjerno često mijenjao politička stajališta. Jedno je vrijeme, prije Rakovičkog ustanka, bio blizak s [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]], a potom s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] te je čak "neko vrijeme bio blizak sveslavenstvu."<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Povijest hrvatske književnosti. Između Pešte, Beča i Beograda. Svezak II.|author=Slobodan Prosperov Novak|authorlink=|coauthors=|origdate=|origyear=2004|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=119|publisher=Marjan tisak d.o.o.|location=Split|others=|quote=|isbn=953-214-209-6|id=}}</ref> U politički se život djelatno uključuje [[1906.]] kada biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. U vremenu od [[1909.]] do [[1920.]] godine na dužnosti je velikog župana [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. Nedugo nakon što je Hrvatska ušla u državnu zajednicu sa Srbima, Gjalski je razumio kako je to za Hrvate, kao i za druge nesrpske narode, bio pogrješan politički odabir. O tome je već 1925. pisao u romanu "Pronevjereni ideali". To njegovo posljednje veće djelo, prema Hrvatskoj enciklopediji, "političko je razočaranje u vlastitim ideološkim izborima, posebno jugoslavenstvu."<ref>{{Citiranje časopisa|title=Gjalski, Ksaver Šandor {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22117|accessdate=2020-04-07}}</ref> Preminuo je [[9. veljače]] [[1935.]] godine u rodnim Gredicama. Njemu se u čast održava manifestacija [[Dani Ksavera Šandora Gjalskog]], na kojem se dodjeljuje i istoimena nagrada, [[nagrada Ksaver Šandor Gjalski|nagrada "Ksaver Šandor Gjalski"]].

=== Ostalo ===
{{glavni|Ivo Babić Gjalski}}
Ksaverov potomak je Ivo Babić Gjalski. Bio je nadareni fizičar i član prve generacije Zavoda za teorijsku fiziku koji je pokrenuo profesor Ivan Supek, a čiji najvažniji pripadnici su [[Gaja Alaga]], Ivo Babić Gjalski, [[Vladimir Glaser]] i [[Borivoj Jakšić]]. Bio je kohezijski čimbenik na Zavodu i nepogrješivih društvenih manira. Od Ive se mnogo očekivalo. Supek mu je predložio istraživati odnos između klasične i kvantne elektrodinamike. S njime je objavio ''Korespondencija klasične i kvantne elektrodinamike (RAD 296 (JAZU) 23 (1953)), proširli su poluklasični Weizsäcker-Williamsov pristup, razvijen za meke fotone u QED-u u mezonsku fiziku. Život mu je prerano okončao. Poginuo je u planinarskoj nezgodi 1951. godine. <ref name=simpozij>[http://fizika.hfd.hr/fizika_a/av92/a1p007.pdf Hrvatsko fizikalno društvo] Dubravko Tadić, govor na simpoziju: ''Ivan Supek and theoretical physics in Zagreb'', FIZIKA A 1(1992) 1, str. 8 (pristupljeno 6. travnja 2020.)</ref>

== Izvori ==
*{{moljac|gjalski.htm}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}
{{wikicitat}}
*[http://www.danigjalskog.com/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog]

{{Književnici realizma}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Gjalski, Ksaver Šandor}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski kroničari]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]

Ksaver Šandor Gjalski - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

Suradnik10 u (test) 04:40, 3. ožujak 2026.

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica