Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:42:13Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:42
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ksantos'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Ksantos'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Ksantos sa svetištem [[Letoon]]		\|ime mjesta = Ksantos sa svetištem [[Letoon]]
	\|slika = Reconstruction Nereid Monument BM.jpg		\|slika = Reconstruction Nereid Monument BM.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T07:07:58Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 07:07
Redak 48:		Redak 48:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Xanthos}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T09:44:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Ksantos sa svetištem [[Letoon]]
|slika = Reconstruction Nereid Monument BM.jpg
|godina = [[1988.]] (12. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno i prirodno dobro
|mjerilo = ii. iii
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/484
|država = {{ZD+X/T|TUR}}
 
{{Lokacijska karta|Turska|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Ksantos|position=right
|lat_deg=36|lat_min=21|lat_sec=25|lat_dir=N
|lon_deg=29|lon_min=19|lon_sec=05|lon_dir=E
}}Lokacija Ksantosa u Turskoj
}}
'''Ksantos''' ([[licijski]]: ''Arñna'', [[grčki]]: Ξάνθος, [[latinski]]: ''Xanthus'') je [[Stara Grčka|starogrčki]] [[grad]] i prijestolnica [[antika|antičke]] [[Licija|Licije]], danas kod mjesta [[Kınık]] u [[Turska|turskoj]] pokrajini [[Antalija|Antaliji]]. Ksantos je ime dobio po istoimenoj rijeci Ksantosu ([[turski]]: ''Koca Çayı'') koja prolazi kroz grad, a koja svoje ime duguje svojoj žutoj boji (grčki: ''Xanthos'' znači "žuto") od aluvijalnog tla doline. Ksantos je u nekim antičkim izvorima često poistvjećivan s cijelom pokrajinom Licijom.

Ksantos je zbog jedinstvenog spoja licijske tradicije i [[Helenizam|helenističkih]] utjecaja, osobito vidljivog u pogrebnoj arhitekturi i [[epigraf]]skim natpisima, upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 1988. godine.
[[Datoteka:Xanthos theater axb01.jpg|lijevo|mini|Licijske grobnice iznad rimskog kazališta]]
==Povijest==

[[Datoteka:Xanthos.JPG|mini|Licijske grobnice u Ksantosu]]
Prema grčkoj legendi, rijeka Ksantos je nastala porođajnim trzajima [[Leta|Lete]], majke blizanaca [[Apolon]]a i [[Artemida|Artemide]].

Ksantos spominju brojni grčki<ref>U [[Ilijada|Ilijadi]] Ksantos je ime riječnog boga koji pokušava udaviti Ahileja (XXI.), ime jednog Ahilejevog polubožanskog konja, ali i pokrajine rijeke Ksantos iz koje dolaze trojanski junaci Glauk i Sarpedon.</ref> i rimski pisci. Između ostalih [[Strabo]] ga spominje kao najveći licijski grad '''Arñna''' ([[Hetiti|hetitski]] ''Arinna'') na rijeci Sibros ili Sirbis ([[perzijski]] ''Sirbe'' znači "žuto"), dok [[Herodot]] ističe kako su odatle Licijci, kao jedan od "naroda s mora" oko 1200. pr. Kr. napali [[Hetitsko carstvo]], ali i to da su Licijci podrijetlom s [[Kreta|Krete]], a u Liciju su došli tijekom [[Trojanski rat|Trojanskog rata]]. [[Apijan iz Aleksandrije|Apijan]] i Herodot navode kako ga je [[Harpagus]] osvojio u ime [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog carstva]] 540. pr. Kr. Prema predaji [[Licijci]] su nakon neuspješne obrane opsjednutog grada uništili svoju [[akropola|akropolu]] i usmrtili svoje obitelji, te izvršili samoubulački protunapad protiv nadmoćnije perzijske vojske u kojemu su svi poginuli. Osim oko 80 obitelji koje su se zatekle izvan grada, cijelo pučanstvo Ksantosa je tada izginulo.

Za vrijeme perzijske vlasti grad je napredovao i već 520. pr. Kr. je kovao svoj novac, a 516. pr. Kr. je uvršten na popis gradova koji su plaćali danak [[Darije I.|Dariju I.]]. Prosperitet Ksantosa najuočljiviji je u njegovim raskošnim grobnicama poput "Pajavine grobnice" i još slavnijeg "[[Nerejide|Nerejidskog]] spomenika" (slika desno) koje su u potpunosti rekonstruirane u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]] u [[London]]u. Nerejidin spomenik je direktno inspirirao [[Mauzolej u Halikarnasu]], jedno od [[sedam svjetskih čuda]] antike. Tada je izgrađen i [[Letoon]], [[Leta|Letino]] svetište 8 km od Ksantosa.

Kako je grad nekoliko puta mijenjao strane u [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskim ratovima]], uništen je oko 475.-470. pr. Kr. (bilo od strane [[Atena (grad)|atenskog]] generala [[Kimon]]a ili od [[Perzijanci|Perzijanaca]]). Grad se obnovio koncem 5. stoljeća pr. Kr. kada ga osvaja obližnji polis [[Telmessos]] ([[Fethiye]]).

[[Arijan]] je opisao mirnu predaju Ksantosa [[Aleksandar Veliki|Aleksandru Velikom]], dok Apijan navodi da je grad bio opljačkan. Nakon Aleksandrove smrti grad je mijenjao vlasnike. [[Diodor sa Sicilije]] navodi kako ga je [[Ptolemej I. Soter]] osvojio od [[Antigon I. Monoftalmos|Antigona]]. Apijan, [[Dion Kasije Kokejan|Dion Kasije]] i [[Plutarh]] navode kako ga je [[Marko Junije Brut]] uništio tijekom [[Rimski građanski rat|Rimskog građanskog rata]] oko 42. pr. Kr., a [[Marko Antonije]] ga je dao obnoviti. Iz [[Rimsko Carstvo|rimskog razdoblja]] su pronađeni ostaci rimskog [[kazalište|kazališta]], a Marinos je naveo da je u kasnijem antičkom razdoblju postojala i [[gramatika|gramatička]] škola. Nekad je kod današnjeg sela Kemera postojao i rimski [[most]] preko rijeke Ksantos, dug preko 500 metara, od kojeg su ostali samo ostaci tri segmentna [[luk]]a, najstarija na svijetu.

Grad je još bio naseljen u [[Bizantsko Carstvo|bizantskom dobu]], kada je izgrađeno i nekoliko [[bazilika]], no u 7. stoljeću su ga [[Arapi]] pretvorili u ruševine. Od 1838. do 1844. godine [[arheologija|arheološka]] iskapanja je izveo [[Englezi|Englez]] Charles Fellows koji je dao prenijeti mnoge umjetnine u Britanski muzej.

==Odlike==
[[Datoteka:Kybernis west BM B287.jpg|mini|[[Reljef]] s grobnice Kibernisa iz oko 480. pr. Kr. Visina 102 cm.]]
Istočno od rijeke Ksantos nalazi se Licijska akropola koja je oblikovana tijekom helenističkog i bizantskog razdoblja. Crkva je izgrađena na sjeveroistočnom kraju, dok je grad utvrđen zapadnim zidom od citadele, uz rijeku. Sjeverno od akropole nalazi se rimsko kazalište koje dominira rimskom [[agora|agorom]]. Cijelo ovo područje označeno je brojnim licijskim nadgrobnim spomenicima koji se osobito spektakularno uzdižu iz ruševina. Od [[Vespazijan]]ovog [[slavoluk]]a, koji je na jugu, sjeverno prema helenističkoj akropoli pruža se veliko i neorganizirano arheološko nalazište Donjeg grada.

<gallery>
Slika:Guardian sphinx BM B291.jpg|<center>[[Sfinga]] čuvarica iz nekropole u Ksantosu
Slika:Tomb of Payava 2.jpg|<center>Pajavina grobnica
Slika:Lycian sarcophagus at Xanthos02.jpg|<center>Mauzolej-sarkofag u Ksantosu
Slika:Bridge near Kemer, Lycia, Turkey. Pic 15.jpg|<center>Ostaci rimskog mosta kod Kremera
Slika:Nereid Monument, British Museum.jpg|<center>[[Nerejide|Nerejidin]] mauzolej u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]], [[London]]
</gallery>

==Izvori==
{{commonscat|Xanthos}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.xanthos-letoon.org Službene stranice francuske arheološke mijsije u Ksantosu] {{fra oznaka}}
* [http://www.xanthos.hst.ulaval.ca/eng/index_eng.html Kanadska epigrafska misija] {{eng oznaka}} {{fra oznaka}}

{{coord|36|21|25|N|29|19|5.1|E|display=title}}

{{Svjetska baština u Turskoj}}

[[Kategorija:Starogrčki gradovi]]
[[Kategorija:Starogrčki arheološki lokaliteti u Turskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]

Ksantos - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica