WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-18T22:51:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Grasshopper-escapement colored.gif|mini|desno|250px|[[Zupčasti prekidač]] koju je konstruirao [[John Harrison]] oko 1722.]]

'''Kronometar''' je vrlo precizan [[mehanički sat]] s [[opruga|oprugom]]. Razvio se pošto je 1735. [[John Harrison]] izradio [[prototip]] [[Sat (instrument)|sata]] s nemirnicom, a od drugih se sličnih satova razlikovao posebnom [[konstrukcija|konstrukcijom]] nemirnice, spiralne opruge i zapornoga mehanizma, što je omogućavalo znatno točnije mjerenje [[Vrijeme (fizika)|vremena]]. Upotrebljavao se kao [[brodski kronometar]] (prvi konstruktor francuski urar [[Pierre Le Roy]], 1769.), prilagođen uvjetima rada na [[brod]]u, [[Kardanski prijenos|kardanski]] ovješen i smješten na [[amortizer]]ima (prigušivač). Danas mehanički kronometar ima uglavno samo [[Povijest|povijesno]] značenje, a vrijeme se vrlo točno određuje [[mjerenje]]m [[frekvencija|frekvencije]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] što ga emitiraju ili apsorbiraju [[atom]]i ili mol[[e]]kule ([[atomski sat]]). <ref> '''kronometar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=34179] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Mehanički satovi ==
{{Glavni|Mehanički sat}}

'''Mehanički sat''' pokretan i upravljan istjecanjem vode ili s [[uteg|utezima]], preko različitih je mehanizama pokazivao vrijeme pomičnim ili okretnim kazaljkama, ali je bio prilično nepouzdan. Pouzdani mehanički satovi su postali tek primjenom mehaničkih [[Titranje|oscilatora]] koji upravljaju [[Ritam|ritmom]] sata. [[Christiaan Huygens]] je 1656. primijenio slobodno [[njihalo]] kao mehanički [[oscilator]], kojega vrijeme njihanja ovisi o duljini niti. Satovi s njihalom (klatnom) ili ure njihalice vrlo su pouzdani, posebno uz mnoge dopune, kao što je automatska dopuna (kompenzacija) promjena duljine njihala zbog promjene [[temperatura|temperature]] i [[tlak]]a zraka, pa su do pojave elektroničkih to bili najtočniji satovi, te su se zadržali do danas. Glavni je nedostatak sata s njihalom i utegom što ne može raditi u pokretu. Huygens je 1674. konstruirao sat pokretan [[opruga|oprugom]] s opružnim mehaničkim oscilatorom, takozvanom nemirnicom ili treptalom, koji može raditi i u pokretu. [[Robert Hooke]] konstruirao je 1876. prvu zaprečnicu ili zapinjač, mehanizam koji pouzdano određuje ritam mehaničkog oscilatora. Tek je to omogućilo konstruiranje pouzdanih satova za rad u pokretu, džepnih i potom ručnih satova. Osobito precizan pokretni mehanički sat naziva se kronometrom, a upotrebljavao se u [[pomorstvo|pomorstvu]] kao osnova za pouzdano određivanje [[navigacija|položaja brodova]], sve do pojave radijskih i satelitskih sustava navigacije.<ref> '''sat''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54679] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:H1 low 250.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Pierre Le Roy chronometer 1766.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Berthoud clock 24 p1040260.jpg|x180px|border]]
|-
|align=center| Prvi brodski kronometar iz 1735. koji je konstruirao John Harrison.
|align=center| Brodski kronometar iz 1769. koji je konstruirao Pierre Le Roy.
|align=center| Kronometar iz 1782. koji je konstruirao Ferdinand Berthoud.
|}
|}

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [[Kronometar (sport)]]

[[Kategorija:Satovi]]
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]

Kronometar - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica