Kritički zemljopis - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:39, 7. travanj 2026.

2026-04-07T00:39:00Z

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2026. u 00:39
Redak 1:		Redak 1:
	{{Povijest zemljopisa rubni stupac}}		{{Povijest zemljopisa rubni stupac}}
	'''~~Kritička~~ geografija''' je grana [[antropogeografija\|antropogeografije]] čiji se razvoj može označiti kao jedna od četiriju glavnih prekretnica u povijesti ~~geografije~~ (ostale tri su [[okolinski determinizam]], [[regionalni zemljopis]] i [[kvantitativna revolucija]]). Iako [[postpozitivizam\|postpozitivistički]] pristupi ostaju važni u [[~~geografija\|geografiji~~]], ~~kritička geografija nastala~~ je kao kritika [[pozitivizam\|pozitivizma]] uvedenog kvantitativnom revolucijom.		'''Kritički zemljopis''' odnosno '''kritička geografija''' je grana [[antropogeografija\|antropogeografije]] čiji se razvoj može označiti kao jedna od četiriju glavnih prekretnica u povijesti zemljopisa (ostale tri su [[okolinski determinizam]], [[regionalni zemljopis]] i [[kvantitativna revolucija]]). Iako [[postpozitivizam\|postpozitivistički]] pristupi ostaju važni u [[zemljopis]]u, kritički zemljopis nastao je kao kritika [[pozitivizam\|pozitivizma]] uvedenog kvantitativnom revolucijom.

	Iz antropogeografije su proizašle dvije glavne škole mišljenja i jedna postojeća škola ('''[[~~bihevioralna geografija~~]]''') koja se nakratko vratila. ~~Bihevioralna geografija pokušavala~~ se suprostaviti percipiranoj težnji ~~kvantitativne geografije~~ da se bavi [[čovječanstvo]]m kao [[statistika\|statističkim]] fenomenom. Razvijala se kratko tijekom [[1970-ih]] i tražila je način kojim će omogućiti veće razumijevanje kako ljudi percipiraju mjesta i donose lokacijske odluke, te je pokušavala osporiti matematičke modele društva, posebice uporabu [[ekonometrija\|ekonometrijskih]] tehnika. Međutim nedostatak zvučne teoretske baze učinio je ~~bihevioralnu geografiju podložnom~~ kritici koja ju je označila čisto deskriptivnom disciplinom čije je značenje bilo tek malo veće od popisivanja prostornih svojstava.		Iz antropogeografije su proizašle dvije glavne škole mišljenja i jedna postojeća škola ('''[[bihevioralni zemljopis]]''') koja se nakratko vratila. Bihevioralni zemljopis pokušavao se suprostaviti percipiranoj težnji kvantitativnog zemljopisa da se bavi [[čovječanstvo]]m kao [[statistika\|statističkim]] fenomenom. Razvijala se kratko tijekom [[1970-ih]] i tražila je način kojim će omogućiti veće razumijevanje kako ljudi percipiraju mjesta i donose lokacijske odluke, te je pokušavala osporiti matematičke modele društva, posebice uporabu [[ekonometrija\|ekonometrijskih]] tehnika. Međutim nedostatak zvučne teoretske baze učinio je bihevioralni zemljopis podložnim kritici koja ga je označila čisto deskriptivnom disciplinom čije je značenje bilo tek malo veće od popisivanja prostornih svojstava.

	'''~~Radikalna geografija~~''' ~~pojavila~~ se tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] kada je nedostatnost bihevioralističkih metoda postala jasnom. ~~Ona~~ se ~~pokušavala~~ suprostaviti [[pozitivizam\|pozitivističkim]] kvantitativnim metodama pomoću [[norma (filozofija)\|normativnih]] tehnika iscrtanih iz [[marksizam\|marksističke]] teorije: kvantitativne metode, prema njenom shvaćanju, nisu bile korisne sve dok nije ponuđena alternativa ili rješenje za određeni problem.		'''Radikalni zemljopis''' pojavio se tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] kada je nedostatnost bihevioralističkih metoda postala jasnom. Pokušavao se suprostaviti [[pozitivizam\|pozitivističkim]] kvantitativnim metodama pomoću [[norma (filozofija)\|normativnih]] tehnika iscrtanih iz [[marksizam\|marksističke]] teorije: kvantitativne metode, prema njenom shvaćanju, nisu bile korisne sve dok nije ponuđena alternativa ili rješenje za određeni problem.

	Posljednja i, nedvojbeno, najuspješnija od triju škola bila je '''~~humanistička geografija~~''' koja je u početku tvorila dio ~~bihevioralne geografije~~ ali se fundamentalno suprostavljala uporabi kvantitativnih metoda u istraživanju ljudskog ponašanja i mišljenja u korist [[kvalitativno istraživanje\|kvalitativne]] analize. ~~Humanistička geografija koristila~~ je mnoge tehnike koje koriste [[humanističke znanosti]] poput analize izvora i uporabe teksta i literature kako bi se pokušalo 'prodrijeti u razum' subjek(a)ta. Štoviše, [[kulturni zemljopis]] ponovo je oživjela kako su se počela pojavljivati nova područja proučavanja unutar ~~humanističke geografije~~ poput [[~~feministička geografija~~\|~~feminističke geografije~~]], ~~postmodernističke~~ i ~~poststrukturalističke geografije~~.		Posljednja i, nedvojbeno, najuspješnija od triju škola bila je '''humanistički zemljopis''' koja je u početku tvorila dio bihevioralnog zemljopisa ali se fundamentalno suprostavljala uporabi kvantitativnih metoda u istraživanju ljudskog ponašanja i mišljenja u korist [[kvalitativno istraživanje\|kvalitativne]] analize. Humanistički zemljopis koristio je mnoge tehnike koje koriste [[humanističke znanosti]] poput analize izvora i uporabe teksta i literature kako bi se pokušalo 'prodrijeti u razum' subjek(a)ta. Štoviše, [[kulturni zemljopis]] ponovo je oživjela kako su se počela pojavljivati nova područja proučavanja unutar humanističkog zemljopisa poput [[feministički zemljopis\|feminističkog zemljopisa]], postmodernističkog i poststrukturalističkog zemljopisa.

	==Preporuka za čitanje==		==Preporuka za čitanje==
Redak 15:		Redak 15:

	==Više informacija==		==Više informacija==
	* [[~~Geografija~~]]		* [[Zemljopis]]
	* [[Povijest ~~geografije~~]]		* [[Povijest zemljopisa]]
	* [[Kvantitativna revolucija]]		* [[Kvantitativna revolucija]]
	* [[Okolinski determinizam]]		* [[Okolinski determinizam]]
	* [[Regionalni zemljopis]]		* [[Regionalni zemljopis]]
	* [[~~Feministička geografija~~]]		* [[Feministički zemljopis]]
	* [[~~Bihevioralna geografija~~]]		* [[Bihevioralni zemljopis]]
	* [[Kritička geopolitika]]		* [[Kritička geopolitika]]

	[[Kategorija:Antropogeografija]]		[[Kategorija:Antropogeografija]]
	[[Kategorija:Povijest zemljopisa]]		[[Kategorija:Povijest zemljopisa]]

Suradnik10: Suradnik10 premješta stranicu Kritička geografija na Kritički zemljopis

2026-04-07T00:32:52Z

Suradnik10 premješta stranicu Kritička geografija na Kritički zemljopis

←Starija inačica	Inačica od 7. travanj 2026. u 00:32
(Nema razlike inačica)

Suradnik10 u (test) 21:43, 8. siječanj 2026.

2026-01-08T21:43:26Z

←Starija inačica		Inačica od 8. siječanj 2026. u 21:43
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kritička geografija'''-->~~{{Povijest ~~geografije~~ rubni stupac}}		{{Povijest zemljopisa rubni stupac}}
	'''Kritička geografija''' je grana [[antropogeografija\|antropogeografije]] čiji se razvoj može označiti kao jedna od četiriju glavnih prekretnica u povijesti geografije (ostale tri su [[okolinski determinizam]], [[regionalni zemljopis]] i [[kvantitativna revolucija]]). Iako [[postpozitivizam\|postpozitivistički]] pristupi ostaju važni u [[geografija\|geografiji]], kritička geografija nastala je kao kritika [[pozitivizam\|pozitivizma]] uvedenog kvantitativnom revolucijom.		'''Kritička geografija''' je grana [[antropogeografija\|antropogeografije]] čiji se razvoj može označiti kao jedna od četiriju glavnih prekretnica u povijesti geografije (ostale tri su [[okolinski determinizam]], [[regionalni zemljopis]] i [[kvantitativna revolucija]]). Iako [[postpozitivizam\|postpozitivistički]] pristupi ostaju važni u [[geografija\|geografiji]], kritička geografija nastala je kao kritika [[pozitivizam\|pozitivizma]] uvedenog kvantitativnom revolucijom.

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Regionalna geografija' u 'Regionalni zemljopis'

2025-06-14T04:26:33Z

Zamjena teksta - 'Regionalna geografija' u 'Regionalni zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 14. lipanj 2025. u 04:26
Redak 19:		Redak 19:
	* [[Kvantitativna revolucija]]		* [[Kvantitativna revolucija]]
	* [[Okolinski determinizam]]		* [[Okolinski determinizam]]
	* [[~~Regionalna geografija~~]]		* [[Regionalni zemljopis]]
	* [[Feministička geografija]]		* [[Feministička geografija]]
	* [[Bihevioralna geografija]]		* [[Bihevioralna geografija]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[regionalna geografija' u '[[regionalni zemljopis'

2025-06-14T04:06:10Z

Zamjena teksta - '[[regionalna geografija' u '[[regionalni zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 14. lipanj 2025. u 04:06
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kritička geografija'''-->{{Povijest geografije rubni stupac}}		<!--'''Kritička geografija'''-->{{Povijest geografije rubni stupac}}
	'''Kritička geografija''' je grana [[antropogeografija\|antropogeografije]] čiji se razvoj može označiti kao jedna od četiriju glavnih prekretnica u povijesti geografije (ostale tri su [[okolinski determinizam]], [[~~regionalna geografija~~]] i [[kvantitativna revolucija]]). Iako [[postpozitivizam\|postpozitivistički]] pristupi ostaju važni u [[geografija\|geografiji]], kritička geografija nastala je kao kritika [[pozitivizam\|pozitivizma]] uvedenog kvantitativnom revolucijom.		'''Kritička geografija''' je grana [[antropogeografija\|antropogeografije]] čiji se razvoj može označiti kao jedna od četiriju glavnih prekretnica u povijesti geografije (ostale tri su [[okolinski determinizam]], [[regionalni zemljopis]] i [[kvantitativna revolucija]]). Iako [[postpozitivizam\|postpozitivistički]] pristupi ostaju važni u [[geografija\|geografiji]], kritička geografija nastala je kao kritika [[pozitivizam\|pozitivizma]] uvedenog kvantitativnom revolucijom.

	Iz antropogeografije su proizašle dvije glavne škole mišljenja i jedna postojeća škola ('''[[bihevioralna geografija]]''') koja se nakratko vratila. Bihevioralna geografija pokušavala se suprostaviti percipiranoj težnji kvantitativne geografije da se bavi [[čovječanstvo]]m kao [[statistika\|statističkim]] fenomenom. Razvijala se kratko tijekom [[1970-ih]] i tražila je način kojim će omogućiti veće razumijevanje kako ljudi percipiraju mjesta i donose lokacijske odluke, te je pokušavala osporiti matematičke modele društva, posebice uporabu [[ekonometrija\|ekonometrijskih]] tehnika. Međutim nedostatak zvučne teoretske baze učinio je bihevioralnu geografiju podložnom kritici koja ju je označila čisto deskriptivnom disciplinom čije je značenje bilo tek malo veće od popisivanja prostornih svojstava.		Iz antropogeografije su proizašle dvije glavne škole mišljenja i jedna postojeća škola ('''[[bihevioralna geografija]]''') koja se nakratko vratila. Bihevioralna geografija pokušavala se suprostaviti percipiranoj težnji kvantitativne geografije da se bavi [[čovječanstvo]]m kao [[statistika\|statističkim]] fenomenom. Razvijala se kratko tijekom [[1970-ih]] i tražila je način kojim će omogućiti veće razumijevanje kako ljudi percipiraju mjesta i donose lokacijske odluke, te je pokušavala osporiti matematičke modele društva, posebice uporabu [[ekonometrija\|ekonometrijskih]] tehnika. Međutim nedostatak zvučne teoretske baze učinio je bihevioralnu geografiju podložnom kritici koja ju je označila čisto deskriptivnom disciplinom čije je značenje bilo tek malo veće od popisivanja prostornih svojstava.

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[kulturna geografija' u '[[kulturni zemljopis'

2025-06-14T02:57:22Z

Zamjena teksta - '[[kulturna geografija' u '[[kulturni zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 14. lipanj 2025. u 02:57
Redak 6:		Redak 6:
	'''Radikalna geografija''' pojavila se tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] kada je nedostatnost bihevioralističkih metoda postala jasnom. Ona se pokušavala suprostaviti [[pozitivizam\|pozitivističkim]] kvantitativnim metodama pomoću [[norma (filozofija)\|normativnih]] tehnika iscrtanih iz [[marksizam\|marksističke]] teorije: kvantitativne metode, prema njenom shvaćanju, nisu bile korisne sve dok nije ponuđena alternativa ili rješenje za određeni problem.		'''Radikalna geografija''' pojavila se tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] kada je nedostatnost bihevioralističkih metoda postala jasnom. Ona se pokušavala suprostaviti [[pozitivizam\|pozitivističkim]] kvantitativnim metodama pomoću [[norma (filozofija)\|normativnih]] tehnika iscrtanih iz [[marksizam\|marksističke]] teorije: kvantitativne metode, prema njenom shvaćanju, nisu bile korisne sve dok nije ponuđena alternativa ili rješenje za određeni problem.

	Posljednja i, nedvojbeno, najuspješnija od triju škola bila je '''humanistička geografija''' koja je u početku tvorila dio bihevioralne geografije ali se fundamentalno suprostavljala uporabi kvantitativnih metoda u istraživanju ljudskog ponašanja i mišljenja u korist [[kvalitativno istraživanje\|kvalitativne]] analize. Humanistička geografija koristila je mnoge tehnike koje koriste [[humanističke znanosti]] poput analize izvora i uporabe teksta i literature kako bi se pokušalo 'prodrijeti u razum' subjek(a)ta. Štoviše, [[~~kulturna geografija~~]] ponovo je oživjela kako su se počela pojavljivati nova područja proučavanja unutar humanističke geografije poput [[feministička geografija\|feminističke geografije]], postmodernističke i poststrukturalističke geografije.		Posljednja i, nedvojbeno, najuspješnija od triju škola bila je '''humanistička geografija''' koja je u početku tvorila dio bihevioralne geografije ali se fundamentalno suprostavljala uporabi kvantitativnih metoda u istraživanju ljudskog ponašanja i mišljenja u korist [[kvalitativno istraživanje\|kvalitativne]] analize. Humanistička geografija koristila je mnoge tehnike koje koriste [[humanističke znanosti]] poput analize izvora i uporabe teksta i literature kako bi se pokušalo 'prodrijeti u razum' subjek(a)ta. Štoviše, [[kulturni zemljopis]] ponovo je oživjela kako su se počela pojavljivati nova područja proučavanja unutar humanističke geografije poput [[feministička geografija\|feminističke geografije]], postmodernističke i poststrukturalističke geografije.

	==Preporuka za čitanje==		==Preporuka za čitanje==

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Povijest geografije' u 'Kategorija:Povijest zemljopisa'

2025-06-12T22:40:20Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Povijest geografije' u 'Kategorija:Povijest zemljopisa'

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 22:40
Redak 25:		Redak 25:

	[[Kategorija:Antropogeografija]]		[[Kategorija:Antropogeografija]]
	[[Kategorija:Povijest ~~geografije~~]]		[[Kategorija:Povijest zemljopisa]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-04T00:04:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Povijest geografije rubni stupac}}
'''Kritička geografija''' je grana [[antropogeografija|antropogeografije]] čiji se razvoj može označiti kao jedna od četiriju glavnih prekretnica u povijesti geografije (ostale tri su [[okolinski determinizam]], [[regionalna geografija]] i [[kvantitativna revolucija]]). Iako [[postpozitivizam|postpozitivistički]] pristupi ostaju važni u [[geografija|geografiji]], kritička geografija nastala je kao kritika [[pozitivizam|pozitivizma]] uvedenog kvantitativnom revolucijom.

Iz antropogeografije su proizašle dvije glavne škole mišljenja i jedna postojeća škola ('''[[bihevioralna geografija]]''') koja se nakratko vratila. Bihevioralna geografija pokušavala se suprostaviti percipiranoj težnji kvantitativne geografije da se bavi [[čovječanstvo]]m kao [[statistika|statističkim]] fenomenom. Razvijala se kratko tijekom [[1970-ih]] i tražila je način kojim će omogućiti veće razumijevanje kako ljudi percipiraju mjesta i donose lokacijske odluke, te je pokušavala osporiti matematičke modele društva, posebice uporabu [[ekonometrija|ekonometrijskih]] tehnika. Međutim nedostatak zvučne teoretske baze učinio je bihevioralnu geografiju podložnom kritici koja ju je označila čisto deskriptivnom disciplinom čije je značenje bilo tek malo veće od popisivanja prostornih svojstava.

'''Radikalna geografija''' pojavila se tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] kada je nedostatnost bihevioralističkih metoda postala jasnom. Ona se pokušavala suprostaviti [[pozitivizam|pozitivističkim]] kvantitativnim metodama pomoću [[norma (filozofija)|normativnih]] tehnika iscrtanih iz [[marksizam|marksističke]] teorije: kvantitativne metode, prema njenom shvaćanju, nisu bile korisne sve dok nije ponuđena alternativa ili rješenje za određeni problem.

Posljednja i, nedvojbeno, najuspješnija od triju škola bila je '''humanistička geografija''' koja je u početku tvorila dio bihevioralne geografije ali se fundamentalno suprostavljala uporabi kvantitativnih metoda u istraživanju ljudskog ponašanja i mišljenja u korist [[kvalitativno istraživanje|kvalitativne]] analize. Humanistička geografija koristila je mnoge tehnike koje koriste [[humanističke znanosti]] poput analize izvora i uporabe teksta i literature kako bi se pokušalo 'prodrijeti u razum' subjek(a)ta. Štoviše, [[kulturna geografija]] ponovo je oživjela kako su se počela pojavljivati nova područja proučavanja unutar humanističke geografije poput [[feministička geografija|feminističke geografije]], postmodernističke i poststrukturalističke geografije.

==Preporuka za čitanje==
* ''Critical Geographies: A Collection of Readings'', Praxis (e)Press, Harald Bauder and Salvatore Engel-di Mauro (eds.) (http://www.praxis-epress.org/availablebooks/introcriticalgeog.html)
* ''Social Justice and the City'', Ira Katznelson (Foreword), David Harvey, Blackwell Publishers, {{ISBN|0-631-16476-6}}
* "[[Antipode]]", A Radical Journal of Geography, [[Blackwell Publishing]][http://www.blackwellpublishing.com/journal.asp?ref=0066-4812&site=1]
* ''ACME: An International E-Journal for Critical Geographies'' (http://www.acme-journal.org)

==Više informacija==
* [[Geografija]]
* [[Povijest geografije]]
* [[Kvantitativna revolucija]]
* [[Okolinski determinizam]]
* [[Regionalna geografija]]
* [[Feministička geografija]]
* [[Bihevioralna geografija]]
* [[Kritička geopolitika]]

[[Kategorija:Antropogeografija]]
[[Kategorija:Povijest geografije]]