WikiSysop: bnz

2022-03-22T15:51:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 15:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kristološka usmjerenja'''-->'''~~Kristološka usmjerenja''' su različiti modeli [[Bogoslovlje\|teološko]]-[[Kristologija\|kristološkog]] razmišljanja o otajstvu [[Isus\|Isusa]] iz [[Nazaret\|Nazareta]]. Veliki broj raznolikih struja svoje početke ima već kod [[Novi zavjet\|novozavjetnih]] pisaca. Dok sinoptici nude narativnu kristologiju, pisac četvrtog [[Evanđelje\|evanđelja]] nudi spekulativnu kristologiju. U [[Patrologija\|patrističko]] doba i kod [[skolastika]], taj [[Pluralizam (filozofija)\|pluralizam]] se dalje razvijao, ponajviše zbog pojave mnogih [[Krivovjerje\|krivovjerja]], ali i zbog kreativnosti kršćanskih zajednica, koja je pak vodila prema kontekstualizaciji kristologije i njezinih [[Biblija\|biblijsko]]-[[Dogmatska teologija\|dogmatskih]] tvrdnji.		Kristološka usmjerenja''' su različiti modeli [[Bogoslovlje\|teološko]]-[[Kristologija\|kristološkog]] razmišljanja o otajstvu [[Isus\|Isusa]] iz [[Nazaret\|Nazareta]]. Veliki broj raznolikih struja svoje početke ima već kod [[Novi zavjet\|novozavjetnih]] pisaca. Dok sinoptici nude narativnu kristologiju, pisac četvrtog [[Evanđelje\|evanđelja]] nudi spekulativnu kristologiju. U [[Patrologija\|patrističko]] doba i kod [[skolastika]], taj [[Pluralizam (filozofija)\|pluralizam]] se dalje razvijao, ponajviše zbog pojave mnogih [[Krivovjerje\|krivovjerja]], ali i zbog kreativnosti kršćanskih zajednica, koja je pak vodila prema kontekstualizaciji kristologije i njezinih [[Biblija\|biblijsko]]-[[Dogmatska teologija\|dogmatskih]] tvrdnji.

	Pluralizam kristoloških usmjerenja naročito se razvio posljednjih desetljeća u kršćanskim crkvama zbog različitosti Kristovih otajstava koja se mogu analizirati, kao i zbog različitih filozofija i svjetonazora teologa. Glavno obilježje suvremenih kristoloških usmjerenja je kristocentičnost.		Pluralizam kristoloških usmjerenja naročito se razvio posljednjih desetljeća u kršćanskim crkvama zbog različitosti Kristovih otajstava koja se mogu analizirati, kao i zbog različitih filozofija i svjetonazora teologa. Glavno obilježje suvremenih kristoloških usmjerenja je kristocentičnost.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T00:54:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Kristološka usmjerenja''' su različiti modeli [[Bogoslovlje|teološko]]-[[Kristologija|kristološkog]] razmišljanja o otajstvu [[Isus|Isusa]] iz [[Nazaret|Nazareta]]. Veliki broj raznolikih struja svoje početke ima već kod [[Novi zavjet|novozavjetnih]] pisaca. Dok sinoptici nude narativnu kristologiju, pisac četvrtog [[Evanđelje|evanđelja]] nudi spekulativnu kristologiju. U [[Patrologija|patrističko]] doba i kod [[skolastika]], taj [[Pluralizam (filozofija)|pluralizam]] se dalje razvijao, ponajviše zbog pojave mnogih [[Krivovjerje|krivovjerja]], ali i zbog kreativnosti kršćanskih zajednica, koja je pak vodila prema kontekstualizaciji kristologije i njezinih [[Biblija|biblijsko]]-[[Dogmatska teologija|dogmatskih]] tvrdnji.

Pluralizam kristoloških usmjerenja naročito se razvio posljednjih desetljeća u kršćanskim crkvama zbog različitosti Kristovih otajstava koja se mogu analizirati, kao i zbog različitih filozofija i svjetonazora teologa. Glavno obilježje suvremenih kristoloških usmjerenja je kristocentičnost.

Različitost pristupa otajstvu Isusa Krista znak je njegove važnosti za čovjeka i čovječanstvo, ali i poticaj za razmišljanje o bogatstvu sadržaja osobe [[Isus|Isusa Krista]].<ref name="Ivan">Ivan KARLIĆ, Pristupi Isusu Kristu. Usmjerenja suvremene kristologije i krist u nekršćanskim religijama, u: Crkva u Svijetu, 33 (1998.) 4, 101-121.[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78480]</ref>{{is|105}}

==== Klasični kristološki model ====
[[Datoteka:Good shepherd 02b close.jpg|mini|''Dobri pastir, Kalistove katakombe (Rim, 3.st.)'']]
Ovaj klasični model svoje temelje ima u biblijskim, patrističkim i izvorima crkvenih sabora. Najčešće se sastoji od dva traktata od kojih prvi predstavlja osobu Isusa Krista a drugi njegovo djelo spasenja i otkupljenja (''[[soteriologija]]''). Primjer za klasični kristološki model je teologija [[Jean Galot|Jean Galota]]. U svojim radovima Galot tvrdi da je temelj Isusovog djela otkupljenja i spasenja usmjeren na afirmaciju božanskog i ljudskog identiteta osobe Isusa Krista.<ref name="Ivan" />{{is|105}}

==== Egzistencijalni model ====
Glavne zasluge za egzistencijalni model ([[Filozofija egzistencije|''egzistencijalna'']] ''kristologija'') ima njemački teolog [[Rudolf Bultmann|R. Bultmann]]. On naučava da se Krist susreće u kerygmi, ([[Grčki jezik|grč]]. ''kerryso'' - proglas koji objavljuje od vladara ovlašten vjesnik). Božja Riječ u [[Evanđelje|Evanđelju]] je kerygma i ona djeluje na egzistencijalnoj razini tj. stavlja čovjeka pred izbor, životnu odluku. To je riječ koja poziva a tko joj se odazove dolazi do istine svojeg postojanja.<ref name="Rosino"> Rosino GIBELLINI, Teologija dvadesetog stoljeća, Zagreb, 1999. [[Posebno:Traži ISBN/9531512566|ISBN 9531512566]][http://katalog.nsk.hr/F/?func=find-e&find_scan_code=FIND_STIDN&request=9531512566 (NSK)]</ref> {{is|36}} Ovaj kristološki model prisutan je i kod H. Brauna, G. Ebelinga i E. Fuchsa, koji - kao i Bultmann - pozivaju čovjeka na odluku, odnosno autorealizaciju sebe u vjeri.<ref name="Ivan" />{{is|106}}

==== Evolutivno-kozmički model ====
[[Pierre Teilhard de Chardin|P. Teilhard de Chardin]] razradio je [[Evolucija|evolutivno]] [[Kozmologija|kozmički]] model (''kozmička kristologija'') kojim je pokušao nadići razmirice između [[Znanost|znanosti]] i teologije. Po Chardinu ([[Družba Isusova|Isusovac]], [[Geologija|geolog]] i [[Paleontologija|paleontolog]]) evolucija se ne zaustavlja na mišljenju i pojavi ''[[Homo sapiens|Homo sapiensa]]'', već se nastavlja u mnoštvu pojedinačnih razmišljanja koje se okuplja i jača u činu jednog jedinog jednodušnog mišljenja. Krajnja točka koja označuje završetak evolutivnog procesa je ''Točka Omega''.<ref name="Rosino" />{{is|176}} Povijesna osoba Isus Krist je pravi i transcendentalni temelj i vrhunac kozmičkog razvoja i sazrijevanja, kao i njegov konačni cilj. On vodi, pročišćava i nosi prema ispunjenju evolutivni proces [[Svemir|svemira]] i čovječanstva. Isus iz Nazareta, čovjek-Bog, jest univerzalni, kozmički Krist, prava ''Točka Omega'' koja će svoju potpunost imati na svršetku vremena kada će završiti proces ujedinjavanja i sinteze.<ref name="Ivan" />{{is|106}}

==== Transcendentalni model ====
[[Datoteka:Angelsatmamre-trinity-rublev-1410.jpg|mini|
''Andrej Rubljov, [[Ikona]] Sveto Trojstvo Starog zavjeta (ili Gostoprimstvo Abrahamovo, nastala vjerojatno oko 1411.)''
]]
[[Transcendentnost|Transcendentalni]] model (ili ''transcendentalna kristologija'') razradio je [[Karl Rahner|Karl Rahner]]. Njegov je cilj pokazati da kršćanska vjera u Isusa Krista, utjelovljenog Sina Božjega, jedinoga i konačnog Spasitelja svijeta i čovjeka, nije strana ni nevjerojatna ljudskim očekivanjima. Ovaj [[Družba Isusova|isusovački]] teolog smatra da je moguće pokazati, polazeći od analize ljudskog iskustva transcendentalnim putem (ili metodom), kako se izričaj vjere u utjelovljenje Sina Božjega i konačno spasenje čovjeka u i po njemu, ne protivi temeljnom ljudskom iskustvu. Rahner polazi od toga da je svaki čovjek otvoren transcendentalnom. Usmjeren je na misterij Boga. Živi u nadi da će moći sudjelovati na neki način u ''Beskonačnom''. Taj beskonačni, apsolutni Spasitelj je povijesni Spasitelj, Isus Krist.<ref name="Ivan" />{{is|107}} Tako transcendentalnost ljudskog duha u svijetu kao radikalna otvorenost Trancedenciji nije puka otvorenost otajstvu dalekog i šutljivog Boga nego otvorenost svetom otajstvu Boga koji se objavljuje i priopćuje čovjeku kroz Isusa Krista. Onaj tko vjerom prihvati taj nadnaravni poziv više nije samo naravni čovjek ''apstraktne mogućnosti'' kojeg uznemiruje ''apsolutno pitanje'', već je to onaj koji participira u ''Beskonačnom'', koji beskonačno ljubi, koji prihvaća smrt bez očaja, koji dočekuje budućnost s nadom.<ref name="Rosino" />{{is|231}}
[[Datoteka:Christ in Gethsemane.jpg|mini|''Heinrich Hoffmann, Krist u Getsemanskom vrtu, (1890.)'']]

==== Estetski model ====
[[Estetika|Estetski]] model (ili ''estetska kristologija'') karakterističan je za kristologiju [[Hans Urs von Balthasar|H. U. von Balthasara]]. U njegovom teološkom razmišljanju ''(teološkoj estetici)''. Trojstvo je otvoreno i pristupačno samo u Sinu. Trojstvo se u Sinu objavljuje ljudima kao najkonkretniji ''oblik'' Božje ljubavi. Isus uzima ljudsku narav po Utjelovljenju a njegovo življenje označeno ''posluhom'' Ocu. To je posebice vidljivo na [[Križ (kršćanstvo)|križu]], na kojem njegov ljudski ''oblik'' biva uništen, ali u isto vrijeme baš tu se objavljuje vrhunac Kristove slave i božanske ljubavi. <ref name="Ivan" />{{is|108}} Iz ''intenzivne dubine'' napuštenosti od Boga rađa se ''ekstenzivna učinkovitost'' njegovog sebedarja. U tom dramatičnom trenutku povijesti svijeta, Bog se ne ograničava na tumačenja svijeta kao [[Aristotel|Aristotelova]] ''Misao nad mišlju'' ili [[Plotin|Plotinovo]] ''Jedno'', već se zauzima u svijetu a da se ne izgubi u njemu, kako se događa u mitu i u [[Dijalektika|''dijalektičkim filozofijama'']] ([[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]]) i u ''filozofijama procesa'' ([[Ernst Bloch|Bloch]]).<ref name="Rosino" />{{is|252}}

==== Povijesni model ====
Na razmišljanja pojedinih teologa svoga vremena koji su reducirali povijesnu osobu Isusa Krista na odsjev ideja pojedinih autora Svetog Pisma, kristološku sintezu ponudio je njemački kardinal i teolog [[Walter Kasper]]. Kasper hermeneutičkim ključem traži odgovor na pitanje: Tko je Isus Krist? On gleda na događaj Isusa Krista kao na stvarnost, koja se predstavlja i objavljuje u povijesti. Polazna točka njegove kristologije je ispovijest crkvene zajednice koja ima sadržaj u Isusovoj povijesti i sudbini. Zato svoje razmišljanje izgrađuje prema shemi: ''1.'' ''Povijest i sudbina Isusa Krista''; ''2.'' ''Otajstvo Isusa Krista''. Točka na kojoj se stvara prijelaz od ''Isusa povijesti'' do proslavljenog ''Isusa vjere'' jesu Križ i Uskrsnuće Isusovo. Krist je na sebe primio i veličinu i bijedu čovječju, i to na beskonačan način. U tom smislu on je ispunjenje povijesti.<ref name="VM">Vladimir MERĆEP, Kristologija Waltera Kaspera, u: Crkva u svijetu, 11(1976) 4, 340-350.[http://hrcak.srce.hr/91233]</ref>{{is|342}}
==== Humanistički model ====
Još se naziva i [[Humanizam|humanistička]] kristologija. Neki teolozi pokušavali su voditi dijalog s [[Moderna|modernom]] europskom kulturom, uzimajući posebice u obzir tematiku i vrednote [[Sloboda|slobode]], odgovornosti, [[Emancipacija|emancipacije]] i [[Solidarnost|solidarnosti]] modernog [[Humanizam|humanističkog]] razmišljanja. Na taj način nastojali su pokazati kako je te vrednote u povijesnom kontekstu i mentalitetu radikalno živio Isus Krist iz Nazareta. Zbog svoga načina života za teologe humanističke kristologije Isus Krist je autentični čovjek, [[arhetip]] i model pravog čovječanstva. <ref name="Ivan" />{{is|109}}

==== Kontekstualni model ====
[[Datoteka:V&A - Raphael, St Paul Preaching in Athens (1515).jpg|mini|''Rafael, Sv. Pavao na Areopagu (1515.)'']]
Iako su Isus, apostoli i prvi kršćani bili [[Židovi]], uskoro je nastala potreba približiti [[Radosna vijest|Radosnu vijest]] i drugim narodima. Utjelovljenje Evanđelja i kršćanskog iskustva u neko kulturno okružje naziva se [[inkulturacija]]. Kako bi se kršćanska vjera približila novoj kulturi u koju se uvodi, potrebno je veliku pozornost posvetiti [[Jezik|jeziku]], [[Simbol|simbolima]], kategorijama, teorijskom i [[Kultura|kulturnom]] izražavanju. Ovaj pojam ne koristi se samo na ''mlade'' kršćanske kulture nego i na tradicionalna, ''stara'' područja koja se uvijek nalaze pred novim izazovima i kulturnim promjenama. U takvom, kontekstualnom tumačenju kristologije postoje ''europska'', ''azijska'', ''afrička'', ''latinoamerička'' i ''sjevernoamerička'' kristologija<ref name="Ivan" />{{is|109}}

==== Model oslobođenja ====
''Vjera ljubavlju djelotvorna'' ([[Poslanica Galaćanima|Gal 5,6]]) Božji je poziv za preobrazbu svijeta prema riječi Božjoj. Taj poziv prihvatili su teolozi modela oslobođenja (ili kristologije oslobođenja) u kontekstu siromašne [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] nadahnuti [[Teologija oslobođenja|teologijom oslobođenja]] 60-ih i 70-ih godina 20.st. <ref name="MG">Michael GLAZIER i Monika K. HELLWIG, Suvremena katolička enciklopedija , Split, 2005 [[Posebno:Traži ISBN/9531512566|ISBN 9531512566]][http://katalog.nsk.hr/F/KCXJR97V74VDJUAXAS3H91BRR94N8UJGD8KAQJFDQ5VIBX5JMH-15453?func=full-set-set&set_number=054578&set_entry=000002&format=999 (NSK)]</ref>{{is|211}} Primarni cilj modela oslobođenja nije tumačenje događaja Isusa Krista, nego njegova praktična aktualizacija. Takvo promišljanje razvilo je sliku ''Krista osloboditelja''. Mnoštvo socijalno i politički obespravljenih i potlačenih stvorilo je kontekst u kojem se od Krista očekuje oslobođenje sveukupne čovjekove egzistencije. Naglasak je prvenstveno na praktičnoj svrsi teologije ([[Jon Sobrino|J. Sobrino]]) koja naglašava Isusovu osloboditeljsku praksu (solidarnost sa [[Siromaštvo|siromasima]], antikomformizam i konflikt sa vlastodršcima). Takav Isus osloboditelj, (vrlo različit od Krista nebeskog vladara službene dogmatske pobožnosti ili od patničkog Krista pučke pobožnosti) nadaju se teolozi kristologije oslobođenja, donijeti će marginaliziranom i potlačenom vjerniku ''Crkve siromaha'' oslobođenje od svih zala koja ga okružuju.<ref name="Ivan" />{{is|110}}

==== Psihološki model ====
[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|mini|''Caravaggio, Nevjera Sv. Tome, (1601.)'']]
Religija je za [[Sigmund Freud|Freuda]] opća opsesivna neuroza. Za [[Carl Jung|Junga]] i [[Erich Fromm|Fromma]] nedostatak religioznosti je uzrok psiholoških smetnji u čovjeku. [[Viktor Frankl|V. Frankl]] utemeljitelj logoterapije, nudi novi model: Religiozna duhovnost pomaže i podržava psihološko zdravlje suvremenoga čovjeka. Frankl, smanjujući jaz između teologije i [[Psihologija|psihologije]], poručuje da slijedimo Isusa Krista i promatra njegov lik i djelo pod vidom psihološke analize. Frankl psihološkim rječnikom govori o uravnoteženosti Isusove osobe, nepostojanju mržnje, hipokrizije i formalizma u njegovoj psihi kao i o njegovoj psihoterapeutskoj sposobnosti kojom je uspijevao donositi mir, nadu, hrabrost i volju svima a pogotovo onima kojima je to najpotrebnije: bolesnima, slabima i siromašnima.<ref name="Ivan" />{{is|111}}

==== Feministički model ====
[[Feministička teologija]] nadahnula je [[Feminizam|feministički]] model koji želi pokazati da Isus može biti ''uzor i spasitelj i za ženska ljudska bića''. Posebice se naglašava da je Isus živio svoje ''biti muškarac'' bez animoziteta i predrasuda prema ženama, da ih je rado prihvaćao, podržavao i pomagao, ostvarujući tako ''uzornu muževnost''.

==== Inter-religiozni model ====
[[Datoteka:Mass, St Mary's Basilica Bangalore.jpg|mini|''Misno slavlje u crkvi Sv. Marije. Bangalore, Indija'']]
Kršćanski teolozi u susretu i dijalogu s raznim religijama potaknuti su na promišljanje o značenju, smislu, vrijednosti i jedinstvenosti Isusa Krista kao [[Prorok|Proroka]] i Posrednika između [[Bog|Boga]] i ljudi u odnosu na karizmatske figure prisutne u drugim religijama <ref name="Ivan" />{{is|111}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
* Ivan KARLIĆ, Pristupi Isusu Kristu. Usmjerenja suvremene kristologije i Krist u nekršćanskim religijama, u: Crkva u svijetu, 33 (1998.) 4, 101-121. [http://hrcak.srce.hr/51230]
* Rosino GIBELLINI, Teologija dvadesetog stoljeća, Zagreb, 1999. [[Posebno:Traži ISBN/9531512566|ISBN 9531512566]][http://katalog.nsk.hr/F/?func=find-e&find_scan_code=FIND_STIDN&request=9531512566 (NSK)]
* Michael GLAZIER i Monika K. HELLWIG, Suvremena katolička enciklopedija , Split, 2005 [[Posebno:Traži ISBN/9531512566|ISBN 9531512566]][http://katalog.nsk.hr/F/KCXJR97V74VDJUAXAS3H91BRR94N8UJGD8KAQJFDQ5VIBX5JMH-15453?func=full-set-set&set_number=054578&set_entry=000002&format=999 (NSK)]
* Vladimir MERĆEP, Kristologija Waltera Kaspera, u: Crkva u svijetu, 11(1976) 4,340-350.[http://hrcak.srce.hr/91233]

== Poveznice ==
* [[Kristologija]]
* [[Bogoslovlje]]
* [[Soteriologija]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Christology#External_links Kristologija (ENG)]
* [https://www.britannica.com/topic/Christology Doctrine of Christ (ENG)]
[[Kategorija:Teologija]]
[[Kategorija:Kristologija]]

Kristološka usmjerenja - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica