Kreda (geološko razdoblje) - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-22T15:36:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 15:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kreda (geološko razdoblje)'''-->'''~~Kreda''' (mletački tal. ''creda'' < lat. Creta, po grčk. otoku [[Kreta\|Kreti]]) je posljednje (treće) razdoblje u [[mezozoik]]u, koje je trajalo od 145,5 do 65,5 milijuna godina prije Krista, slabo vezanom, svijetlom vapnenačkom sedimentu, koji se pretežito sastoji od ljušturica planktonskih organizama.		Kreda''' (mletački tal. ''creda'' < lat. Creta, po grčk. otoku [[Kreta\|Kreti]]) je posljednje (treće) razdoblje u [[mezozoik]]u, koje je trajalo od 145,5 do 65,5 milijuna godina prije Krista, slabo vezanom, svijetlom vapnenačkom sedimentu, koji se pretežito sastoji od ljušturica planktonskih organizama.

	Tijekom Krede, prije 140 milijuna [[godina]], [[Zemlja]] malo-pomalo počinje poprimati svoj sadašnji oblik: [[kontinent]]i se počinju razdvajati, pojavljuju se planinski lanci, a [[klima]] se ponovno mijenja. Prve naznake godišnjih doba rashlađuju zemaljsku kuglu u određeno doba godine, ali je još uvijek posvuda vrlo toplo. Pojava cvijeća predstavlja pravu revoluciju: Zemlja je prošarana bojama, a zrak ispunjen mirisom magnolija. [[Cvijeće]], u početku malobrojno, postaje sve raznovrsnije i brojnije. Priroda se mijenja, što utječe i na prehranu životinja. [[Dinosauri]] [[biljojedi]], koji proždiru goleme količine bilja, sučeljeni su s nedostatkom hrane. Prisiljeni su stoga jesti biljke koje mogu sadržavati pojedine kemijske sastojke od kojih se mogu otrovati.		Tijekom Krede, prije 140 milijuna [[godina]], [[Zemlja]] malo-pomalo počinje poprimati svoj sadašnji oblik: [[kontinent]]i se počinju razdvajati, pojavljuju se planinski lanci, a [[klima]] se ponovno mijenja. Prve naznake godišnjih doba rashlađuju zemaljsku kuglu u određeno doba godine, ali je još uvijek posvuda vrlo toplo. Pojava cvijeća predstavlja pravu revoluciju: Zemlja je prošarana bojama, a zrak ispunjen mirisom magnolija. [[Cvijeće]], u početku malobrojno, postaje sve raznovrsnije i brojnije. Priroda se mijenja, što utječe i na prehranu životinja. [[Dinosauri]] [[biljojedi]], koji proždiru goleme količine bilja, sučeljeni su s nedostatkom hrane. Prisiljeni su stoga jesti biljke koje mogu sadržavati pojedine kemijske sastojke od kojih se mogu otrovati.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T05:03:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 05:03
Redak 118:		Redak 118:
	Ovechkina, M.N. and Alekseev, A.S. 2005. Quantitative changes of calcareous nannoflora in the Saratov region (Russian Platform) during the late Maastrichtian warming event. ''Journal of Iberian Geology'' '''31''' (1): 149-165. [http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf PDF]		Ovechkina, M.N. and Alekseev, A.S. 2005. Quantitative changes of calcareous nannoflora in the Saratov region (Russian Platform) during the late Maastrichtian warming event. ''Journal of Iberian Geology'' '''31''' (1): 149-165. [http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf PDF]

	~~{{Commonscat\|Cretaceous}}~~

	== Poveznice ==		== Poveznice ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T05:40:03Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 05:40
Redak 114:		Redak 114:
	Neal L Larson, Steven D Jorgensen, Robert A Farrar and Peter L Larson. ''Ammonites and the other Cephalopods of the Pierre Seaway''. Geoscience Press, 1997.		Neal L Larson, Steven D Jorgensen, Robert A Farrar and Peter L Larson. ''Ammonites and the other Cephalopods of the Pierre Seaway''. Geoscience Press, 1997.

	{{~~cite book~~\|author=[[Alex Rasnitsyn\|Rasnitsyn, A.P.]] and Quicke, D.L.J.\|title=History of Insects\|year=[[2002.]]\|publisher=[[Kluwer Academic Publishers]]\|isbn=1-4020-0026-X}} — detail coverage of various aspects of the evolutionary history of the insects.		{{Citiranje knjige\|author=[[Alex Rasnitsyn\|Rasnitsyn, A.P.]] and Quicke, D.L.J.\|title=History of Insects\|year=[[2002.]]\|publisher=[[Kluwer Academic Publishers]]\|isbn=1-4020-0026-X}} — detail coverage of various aspects of the evolutionary history of the insects.

	Ovechkina, M.N. and Alekseev, A.S. 2005. Quantitative changes of calcareous nannoflora in the Saratov region (Russian Platform) during the late Maastrichtian warming event. ''Journal of Iberian Geology'' '''31''' (1): 149-165. [http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf PDF]		Ovechkina, M.N. and Alekseev, A.S. 2005. Quantitative changes of calcareous nannoflora in the Saratov region (Russian Platform) during the late Maastrichtian warming event. ''Journal of Iberian Geology'' '''31''' (1): 149-165. [http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf PDF]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T06:50:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Kreda''' (mletački tal. ''creda'' < lat. Creta, po grčk. otoku [[Kreta|Kreti]]) je posljednje (treće) razdoblje u [[mezozoik]]u, koje je trajalo od 145,5 do 65,5 milijuna godina prije Krista, slabo vezanom, svijetlom vapnenačkom sedimentu, koji se pretežito sastoji od ljušturica planktonskih organizama.

Tijekom Krede, prije 140 milijuna [[godina]], [[Zemlja]] malo-pomalo počinje poprimati svoj sadašnji oblik: [[kontinent]]i se počinju razdvajati, pojavljuju se planinski lanci, a [[klima]] se ponovno mijenja. Prve naznake godišnjih doba rashlađuju zemaljsku kuglu u određeno doba godine, ali je još uvijek posvuda vrlo toplo. Pojava cvijeća predstavlja pravu revoluciju: Zemlja je prošarana bojama, a zrak ispunjen mirisom magnolija. [[Cvijeće]], u početku malobrojno, postaje sve raznovrsnije i brojnije. Priroda se mijenja, što utječe i na prehranu životinja. [[Dinosauri]] [[biljojedi]], koji proždiru goleme količine bilja, sučeljeni su s nedostatkom hrane. Prisiljeni su stoga jesti biljke koje mogu sadržavati pojedine kemijske sastojke od kojih se mogu otrovati.

Na kraju razdoblja, prije oko 65 milijuna godina, došlo je do [[Masovna izumiranja|velikog izumiranja raznih biljnih i životinjskih vrsta]], među kojima su bili i [[dinosauri]]. Znanstvenici ni danas nisu sigurni što je uzrokovalo nestanak tih vrsta.

== Naziv i datiranje ==
Kao i kod drugih starijih geoloških razdoblja, naslage stijena koje definiraju kredu su vrlo dobro identificirane, ali točan početak i kraj variraju za nekoliko milijuna godina. Nikakvo veliko [[izumiranje]] ili bujanje života nije dijelilo kredu od jure. Međutim, kraj razdoblja je jasno definiran i smješten u naslage bogate [[iridij]]om koje se mogu naći svuda u svijetu i koje se povezuju s [[krater Chicxulub|meteorskim kraterom Chicxulub]] na [[Yucatan]]u i u [[Meksički zaljev|Meksičkom zaljevu]]. Ova naslaga je jasno datirana na 65,5 Ma. Sudar [[bolid]]a sa Zemljom je vjerojatno odgovoran za veliko i temeljito proučavano [[Kredsko-tercijarsko masovno izumiranje]]. Riječ "kreda" dolazi iz [[latinski jezik|latinskog]] gdje je, slično kao i u hrvatskom označavala naslage ([[kalcijev karbonat]]a nataložene od strane umrlih [[Beskralježnjaci|beskralježnjaka]] pronađenih u naslagama gornje krede u [[UK|Velikoj Britaniji]] i susjednoj kontinentalnoj [[Europa|Europi]].

== Podjela ==
Kreda se obično dijeli na [[epoha (geologija)|epohe]] [[Donja kreda|donje]] i [[Gornja kreda|gornje krede]]. [[Faunalne faza|Faunalni stadiji]] od najmlađeg prema najstarijem su:
{|
| '''Gornja/kasna kreda'''
|-
| [[Maastrichtij]]
| (70,6 ± 0,6 – 65,5 ± 0,3 [[Megaanum|Ma]])
|-
| [[Campanij]]
| (83,5 ± 0,7 – 70,6 ± 0,6 Ma)
|-
| [[Santonij]]
| (85,8 ± 0,7 – 83,5 ± 0,7 Ma)
|-
| [[Coniacij]]
| (89,3 ± 1,0 – 85,8 ± 0,7 Ma)
|-
| [[Turonij]]
| (93,5 ± 0,8 – 89,3 ± 1,0 Ma)
|-
| [[Cenomanij]]
| (99,6 ± 0,9 – 93,5 ± 0,8 Ma)
|-
|  
|-
| '''Donja/rana kreda'''
|-
| [[Albij]]
| (112,0 ± 1,0 – 99,6 ± 0,9 Ma)
|-
| [[Aptij]]
| (125,0 ± 1,0 – 112,0 ± 1,0 Ma)
|-
| [[Barremij]]
| (130,0 ± 1,5 – 125,0 ± 1,0 Ma)
|-
| [[Hauterivij]]
| (136,4 ± 2,0 – 136,4 ± 1,5 Ma)
|-
| [[Valanginij]]
| (140,2 ± 3,0 – 136,4 ± 2,0 Ma)
|-
| [[Berriasij]]
| (145,5 ± 4,0 – 140,2 ± 3,0 Ma)
|}

== Paleogeografija ==

Raširen je uglavnom u sjevernoj Njemačkoj, Engleskoj i susjednim krajevima. Zbog manjih orogenetskih pokreta na granici jure i krede došlo je u kredi do regresije u epikontinentalnim morskim područjima. Nakon toga ponovno je uslijedila transgrencija s manjim oscilacijama.

Za vrijeme krede, kasni [[paleozoik|paleozojski]] i rani mezozojski [[superkontinent]] [[Pangea]] je dovršio svoj raspad na današnje [[kontinent]]e, iako su njihove pozicije bilo bitno drukčije od današnjih. Kako se [[Atlanski ocean]] proširio a [[Južna Amerika]] pomakla na zapad, [[Gondwana]] se raspala na [[Antarktika|Antarktiku]] i [[Australija|Australiju]] koje su se počele pomicati od [[Afrika|Afrike]] (iako su [[Indija]] i [[Madagaskar]] ostali spojeni s njom). Tako aktivni rasjedi su stvorili velika podmorska gorja, podižući [[morska razina|eustatičku razinu mora]] širom svijeta. Na sjeveru Afrike se [[more Tethys]] nastavilo sužavati. Unutar kontinenta, široko plitko more se nastavilo širiti u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[Zapadni unutrašnji morski prolaz]]) a potom počelo povlačiti, ostavljajući debele morske naslage izmiješane s talozima [[ugljen]]a.

Ostali važni kredski nalazi se pojavljuju u [[Europa|Europi]] i [[Kina|Kini]]. U oblasti današnje Indije, u kasnoj kredi i ranom paleocenu nataložile su se masivne naslage lave zvane [[Deccanske klopke]]. Klima je bila topla, a čak ni polarne regije nisu imale [[led]]a.

== Flora ==
[[Kritosjemenjače]] su se prvi put pojavile, iako nisu postale dominantne sve do ([[Campanij|campanijskog doba]]). Njihovoj evoluciji je pridonijela pojava [[pčela]], a angiosperme i insketi predstavlaju dobar primjer zajedničke evolucije. U kredi su se pojavili su se prvi preci mnogih suvremenih stabala uključujući, [[smokve]], [[Platanus|platane]] i [[magnolija|magnolije]]. U isto vrijeme neke ranije mezozojske [[golosjemenjače]], poput [[crnogorica]]su nastavile bujati dok su neke druge klase, poput [[Bennettitales]] izumrle prije završetka razdoblja.

== Fauna ==
=== Kopnene životinje ===
Na kopnu su [[sisavci]] bili mali i relativno nevažni sastojak [[Fauna|faune]]. Faunom su dominirali [[arhosaur]]ski [[reptili]], posebno [[dinosaur]]i, koji su se tada najviše razgranali. [[Pterosaur]]i su bili česti početkom i sredinom krede, ali kako se kreda približavala kraju, tako su trpili sve veću konkurenciju zbog [[adaptivna radijacija|adaptivne radijacije]] [[ptica]], te su pred kraj preostale samo dvije visoko specijalizirane [[Porodica (biologija)|porodice]].

Fascinirajući uvid u život rane krede pružaju formacija Chaomidianzi u Kini s izvrsnom očuavnim ostacima velikog broja različitih tipova manjih dinosuara, ptica i sisavaca. [[Celurosaur]]ski dinosauri su tamo predstavljeni kroz dosta tipova iz grupe [[maniraptor]]a, koji predstavljaju tranziciju između dinosaura i ptica, te ističu [[perje]]m nalik na dlaku.

Za vrijeme krede [[insekti]] su se počeli granati, te su se pojavili najstariji poznati [[mrav]]i, [[termit]]i i neki [[leptir]]i . [[Aphid]]i, [[skakavci]] i [[gymenoptere]] su se pojavili. Još jedan važan kukac koji je evoluirao u to vrijeme bila [[eusocijalna pčela|eusocijalna]] [[pčela]], važna za [[ekologija|ekologiju]] i evoluciju kritosjemenjača.

Brojni važni [[insekti]] su pronađeni u [[sibir]]skim [[Lagerstatte|lagerstätteima]] rane krede u [[Baisa|Baisi]].

<center>
<gallery>
Datoteka:Tyrannosaurus BW.jpg|''[[Tyrannosaurus|Tyrannosaurus rex]]'', jedan od najvećih kopnenih grabežljivaca svih vremena, živio je tijekom kasne krede.
Datoteka:Velociraptor dinoguy2.jpg|''[[Velociraptor]]'' je bio dinosaur sa perjem i živio je tijekom kasne krede.
Datoteka:Triceratops BW.jpg|''[[Triceratops]]'' je jedan od najprepoznatljivijih rodova krede.
Datoteka:Eomaia NT.jpg|Sisavci su činili manji dio kredske faune.
Datoteka:Coloborhynchus piscator jconway.jpg|''[[Anhanguera|Anhanguera piscator]]'', [[pterosauri|pterosaur]]
</gallery>
</center>

=== Morske životinje ===
U morima su [[batoidea|raže]], moderni [[morski pas|morski psi]] i [[teleost]]i postali uobičajeni prizor. Morski reptili su uključivali [[ihthiosaur]]e na početku i sredini krede, [[pleziosaur]]e tijekom cijelog razdoblja, te [[mosasaur]]e u kasnoj kredi.

[[Baculite]], ravnoljušturna vrsta [[amoniti|amonita]] bujala uje u moru. [[Hesperornithiformes]] su bile morske ptice koje nisu mogle letjeti, ali su zato plivale poput [[gnjurac|gnjurca]]. Globotrunkanidske [[Foraminifera]] su također bujale. Kreda je također vidjela prvu radijaciju [[dijatom]]s u aoceanima (slatkovodni dijatomi se nisu pojavili do [[miocen]]a).

<center><gallery>
Datoteka:Kronosaurus hunt1DB.jpg|Scena iz rane krede: ''[[Kronosaurus]]'' napada ''[[Woolungasaurus]]a''.
Datoteka:TylosaurusDB2.jpg|''[[Tylosaurus]]'' je bio najveći poznati mosasaur, morski gmaz-mesožder koji se pojavio u kasnoj kredi.
Datoteka:Hesperornis BW.jpg|Vodena ptica ''[[Hesperornis]]'' nastanjivala oceane kasne krede.
Datoteka:DiscoscaphitesirisCretaceous.jpg|''Discoscaphites iris'', iz formacije Owl Creek.
</gallery>
</center>

=== Izumiranje ===
[[Datoteka:Impact event.jpg|thumb|Udar meteorita je danas općeprihvaćen razlog masovnog K-T izumiranja]]
''Glavni članak: [[K-T izumiranje|Kredsko-tercijarsko masovno izumiranje]]''

Tijekom [[masovno izumiranje|masovnog izumiranja]] koje određuje kraj krede veliki broj vrsta (~50%) i poznatih porodica (~25%) je nestao. Biljke su bile gotovo netaknute, dok su morski organizmi najteže pogođeni. To uključuje veliki broj (~95%) tipova [[Foraminifera|planktonskih foraminifera]] (osim [[Globigerinida]]), te još veći broj [[Coccolithophore]]a, kao i sve [[amoniti|amonite]] [[belemniti|belemnitske]] [[glavonošci|glavonošce]], te sve grebenske [[rudists|rudist]] [[mekušci|mekušce]]), kao i sve morske reptile osim [[kornjača]] i [[Krokodili|krokodila]]. [[Dinosaur]]i su bili najpoznatije žrtve kredskog izumiranja. Dinosauri koji su bili specifični za kraj razdoblja (kao ''[[Tyrannosaurus rex]]'', ''[[Triceratops]]'', i ''[[Ankylosaurus]]'') su potpuno izbrisani. Posljednji [[pterosaur]]i su izumrli, isto kao ptice iz reda [[Enantiornithes]] i [[Hesperornithiformes]].

Intenzivno izumiranje [[Insekti|insekata]] za vrijeme sredine krede počelo je u [[albij]]u.

== Povezani članci ==
* [[Formadcija krede]]
* [[Gault glina]]
* [[Zapadni unutrašnji morski prolaz]]

== Literatura ==
Neal L Larson, Steven D Jorgensen, Robert A Farrar and Peter L Larson. ''Ammonites and the other Cephalopods of the Pierre Seaway''. Geoscience Press, 1997.

{{cite book|author=[[Alex Rasnitsyn|Rasnitsyn, A.P.]] and Quicke, D.L.J.|title=History of Insects|year=[[2002.]]|publisher=[[Kluwer Academic Publishers]]|isbn=1-4020-0026-X}} — detail coverage of various aspects of the evolutionary history of the insects.

Ovechkina, M.N. and Alekseev, A.S. 2005. Quantitative changes of calcareous nannoflora in the Saratov region (Russian Platform) during the late Maastrichtian warming event. ''Journal of Iberian Geology'' '''31''' (1): 149-165. [http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf PDF]

{{Commonscat|Cretaceous}}

== Poveznice ==
* [[Geološka razdoblja]]

[[Kategorija:Geološka razdoblja]]