Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:17:00Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 62: / Redak 62: @@
 == Vanjske poveznice ==
 === Ostali projekti ===
-{{WProjekti
 [[Kategorija:Zmije]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T00:40:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Kržljonoške
| slika = EpicratesCenchriaCenchria1.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = ''[[Epicrates cenchria cenchria]]''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Gmazovi|Reptilia]]
| ordo = [[Ljuskaši|Squamata]]
| subordo = [[Zmije|Serpentes]]
| familia = '''Boidae'''
| familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], 1825.
| razdioba_stupanj = [[Potporodica|Potporodice]]
| razdioba =
*[[Pitoni]] (Pithoninae)
*[[Udavke]] (Boinae)
*[[Pješčane boe]] (Erycinae)
*[[Bolyeriinae]]
*[[Loxoceminae]]
| karta_raspon = Boidae4.png
| karta_raspon_širina = 240px
| karta_raspon_opis = Područje rasprostranjenosti kržljonoški
}}
'''Kržljonoške''' (Boidae) su [[Porodica (taksonomija)|porodica]] [[zmije|zmija]]. U [[Rod (taksonomija)|rod]]ovima ove porodice obuhvaćene su najveće zmije na [[zemlja|svijetu]]. To su sve redom zmije koje svoj plijen ubijaju stiskom, gušenjem. Neke vrste mogu svojom veličinom i snagom biti opasne i za čovjeka. Niti jedna vrsta iz ove porodice nije [[otrov]]na. Porodica ima ukupno 23 roda sa, koliko je do sada poznato, 88 vrsta.

==Osobine==
Čitavo tijelo kržljonoški pokriveno je ljuskama i izduženo, uglavnom [[valjak|valjkastog]] oblika. Tijelo vrsta koje žive na [[stablo|drveću]] je bočno spljošteno, s vrlo vidljivom kralježnicom. U odnosu na dužinu tijela, [[rep]] im je relativno kratak, a počinje iza [[kloaka|kloake]]. Kod mužjaka je na početku repa parno smješten [[hemipenis]], dok ženke na tom mjestu imaju mirisne [[žlijezda|žlijezde]]. Organi, a naročito [[želudac]], su im vrlo rastezljivi. Oblik glave im je različit. Glava im se može bez vidljivog prijelaza nadovezivati na tijelo, ali može biti i vrlo vidljiv prijelaz. Gornja i donja čeljust im nisu povezane čvrstim zglobom. Povezane su rastezljivim trakama. Takva građa omogućuje da se čeljusti razmaknu i progutaju plijen daleko veći nego što bi to bilo moguće uz drugačiju građu. Neki rodovi imaju [[toplinske jamice]] koje su smještene u red ljuskica uz gornju i donju usnu. [[Oko|Oči]] nemaju kapke a zjenice su okomito procijepljene. Mirisne čestice koje uhvati jezik prenose se u dvije jamice u [[usta|nepcu]]. Od njih postoji veza s [[mozak|mozgom]]. Taj organ je dobio ime po znanstveniku koji ga je otkrio, [[Jakobsonov organ]]. Kržljonoške ne čuju, ali donjom čeljusti osjete podrhtavanje, vibracije.

Kržljonoške još imaju oba [[pluća|plućna]] krila. Kod većine drugih zmija se lijevo plućno krilo snažno odgradilo, a desno se izdužilo. Stražnji dio tog krila se razvio kao rezervoar zraka, tako da ove životinje i za vrijeme snažnog obujmljivanja plijena iz tog dijela pluća dobivaju potreban zrak.

Pored kloake vidljivi su [[rudiment]]arni ostaci stražnjih [[ekstremitet]]a. Osim toga, kod ove porodice postoje još ostaci [[zdjelica|zdjelice]].

====Veličina i težina====
Porodica kržljonoški obuhvaća najveće živuće zmije. Velike vrste mogu doseći 7 do 10 metara, kao na primjer [[Šarena boa|boa]] ili [[zelena anakonda]], dok su neke druge značajno manje. Postoje izvještaji o gorostasnim zmijama od 12 pa čak i 17 metara, no [[znanost]] nije nikada zabilježila zmije te veličine. Najduža zmija koja je znanstveno dokazana je bila [[titanoboa]], duga 14,8 metra, no ona se pojavila poslije doba [[Dinosauri|dinosauria]].

Neke vrste pješčanih boa kao odrasle životinje teže samo par stotina grama. S druge strane, velike vrste kao odrasle Boe mogu bez problema imati 150 kilograma. Najveća dokumentirana težina jedne zmije je 182 kilograma, koliko je imala jedna zelena anakonda.

==Rasprostranjenost==
[[Datoteka:Mviridis Sorong.jpg|mini|240px|[[Zeleni piton]] (''Morelia viridis'')]]
Različite potporodice ove porodice nastanjuju velika područja zemlje. Pri tome [[pitoni]] žive pretežno na području [[Stari svijet|starog svijeta]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]], ali ih ima i u [[Australija|Australiji]]. [[Udavke]] su rasprostranjene prije svega na području [[Novi svijet|novog svijeta]], kao i na [[Madagaskar]]u i [[Solomonski otoci|Solomonskim otocima]].

==Okoliš==
Kržljonoške su se tijekom [[evolucija (biologija)|evolucije]] savršeno prilagodile najrazličitijim životnim okolišima. Većini vrsta ove porodice treba vlažna [[klima]], njihova staništa su u području [[umjerena klima|umjerene klime]], [[suptropi|suptropa]] dok neki od njih, kao na primjer [[zeleni drvni piton]], žive u [[tropska kišna šuma|tropskim kišnim šumama]]. U hladnijim područjima u kojima zimi temperatura oštro pada, životinje zapadaju u takozvanu zimsku obamrlost. Suprotno tome, neke vrste žive u suhim, toplim područjima, sve do pješćanih [[pustinja]]. U tim područjima životinje su uglavnom malog rasta, a tijekom dana ukapaju se u pijesak da bi izbjegle ekstremne vrućine.

==Razmnožavanje==
Pitoni polažu jaja ([[oviparnost|oviparne životinje]]), dok [[udavke|Boe]] legu žive mlade ([[ovoviviparnost|ovoviviparne životinje]]). Neke vrste iz ove porodice, za razliku od drugih [[reptili|reptila]] koje legu [[jaje|jaja]], čuvaju svoje leglo do valjenja mladunaca. Omotaju tijelo oko legla jaja, i tako ostaju uz njih 2-3 mjeseca. Jedna, a možda i dvije vrste iz potporodice [[pitoni|pitona]] čak mogu, podrhtavanjem [[mišić]]a, podići temperaturu u leglu, a, ako je previše toplo, olabave "zagrljaj" oko legla i puste da zrak dođe do jaja.

==Hranjenje==
[[Datoteka:Emerald Tree Boa 02.jpg|mini|240px|[[Smaragdni udav|Smaragdna boa]] (''Corallus caninus'')|alt=]]
Sve kržljonoške ubijaju plijen omotavajući se oko njega, i na taj način ga ubijaju. Zbog toga se naziv potporodice [[udavke]] često u svakodnevnom govoru u malo promijenjenom obliku koristi za cijelu porodicu, pa ju se naziva [[udavi]]. Omatanjem oko plijena, ove zmije svojom snažnom [[mišić|muskulaturom]] sprečavaju širenje prsnog koša žrtve i time im onemogućavaju disanje. Nakon toga, zmija guta plijen u cijelosti.

Ove zmije bez problema podnose duža razdoblja bez hrane. Odrasla životinja može podnijeti i godinu dana bez hrane, ali pri tome izgubi značajan dio tjelesne težine i [[obujam|obujma]]. Poznat je slučaj da je jedan [[kraljevski piton]] tek nakon 24 mjeseca boravka u [[zoološki vrt|zoološkom vrtu]] prihvatio prvog ponuđenog [[miševi|miša]].

[[Lov]]ina ove porodice su [[sisavci]], kao što su miševi, [[štakori]] i [[zečevi]], a velike vrste, kao što je zelena anakonda, love i veći plijen, čak i [[vodeno prase|vodenpraščiće]]. Zahvaljujući izuzetnoj rastezljivosti organa, a naročito [[želudac|želuca]] koji može snažno povećati [[obujam]], zmije mogu progutati i plijen koji značajno premašuje njihov [[obujam]]. Donja čeljust im je s gornjom povezana elastičnim trakama, što im omogućuje višekratno povećanje usnog otvora. Zmije nemaju [[mjehur]], a urin i [[izmet]] izbacuju kroz [[kloaka|kloaku]]. Želučani sok kržljonoški sadrži visoko koncentriranu [[solna kiselina|solnu kiselinu]] koja nakon nekoliko dana rastoči i najveći plijen. Probavljaju i [[kost]]i, neprobavljene izbacuju samo [[zub]]e, [[dlaka|dlake]] i [[kandža|kandže]].

Rasprostranjeno je netočno vjerovanje, da kržljonoške lome kosti svojim žrtvama i na taj ih način ubijaju. Takav razlog smrti plijena je vrlo rijedak. Iako se to vrlo rijetko događa, poznati su slučajevi da se kod vrlo velikih zmija, kakvi su na primjer mrežasti pitoni koji su i sami upućenu na krupnu lovinu, neka kost kod gutanja plijena postavi poprijeko, i da se zmija njome udavi ili ju kost razdere.

==Značenje za trgovinu==
Trgovina živim jedinkama i [[koža]]ma kržljonoški značajna je širom svijeta. Zbog toga, čitava porodica je stavljena pod zaštitu. Usprkos svim mjerama zaštite još uvijek se stotine tisuća koža ali i živih jedinki zaplijeni na [[aerodrom]]ima ali i u drugim vrstama krijumčarenja. Kako odrasle jedinke nekih vrsta mogu biti dugi više metara, trgovina se ograničava uglavnom na mlade životinje. U mnogim afričkim i azijskim državama životinje se ubijaju i radi mesa.

== Vanjske poveznice ==
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Boidae
|commonshr = Kržljonoške
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Boidae
|wikivrstehr = Boidae
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Zmije]]

Kržljonoške - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica