Kosmičko zračenje - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 18:37, 8. ožujak 2026.

2026-03-08T18:37:21Z

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2026. u 18:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kosmičko zračenje'''-->~~{{Uklopi u\|Kozmičke zrake}}		{{Uklopi u\|Kozmičke zrake}}
	{{prijevod-boš}}		{{prijevod-boš}}
	[[Slika:Cosmic ray flux versus particle energy.svg\|360px\|thumb\|Kosmički [[fluks]] naspram energije čestica]]		[[Slika:Cosmic ray flux versus particle energy.svg\|360px\|thumb\|Kosmički [[fluks]] naspram energije čestica]]
Redak 338:		Redak 338:

	==Vanjski linkovi==		==Vanjski linkovi==
	~~{{Commons category\|Cosmic rays}}~~
	*[https://web.archive.org/web/20141116032423/http://www.aspera-eu.org/ Aspera European network portal]		*[https://web.archive.org/web/20141116032423/http://www.aspera-eu.org/ Aspera European network portal]
	*[https://web.archive.org/web/20110725021529/http://astroparticle.aspera-eu.org/index.php?option=com_content&task=view&id=111&Itemid=107 Animation about cosmic rays on astroparticle.org]		*[https://web.archive.org/web/20110725021529/http://astroparticle.aspera-eu.org/index.php?option=com_content&task=view&id=111&Itemid=107 Animation about cosmic rays on astroparticle.org]
Redak 362:		Redak 361:

	{{DEFAULTSORT:Cosmic Ray}}		{{DEFAULTSORT:Cosmic Ray}}
			[[Kategorija:Svemir]]
			[[Kategorija:Elektromagnetsko zračenje]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{De icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:43:57Z

Zamjena teksta - '{{De icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:43
Redak 157:		Redak 157:
	\|publisher=		\|publisher=
	\|accessdate=11. veljače 2010.		\|accessdate=11. veljače 2010.
	}} {{~~De icon~~}}</ref>		}} {{nje oznaka}}</ref>
	*[[tricij]] (12,3 godine)		*[[tricij]] (12,3 godine)
	*[[berilij]]-7 (53,3 dana)		*[[berilij]]-7 (53,3 dana)

Suradnik10 u (test) 20:38, 16. prosinac 2023.

2023-12-16T20:38:01Z

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2023. u 20:38
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kosmičko zračenje'''-->{{Uklopi u\|Kozmičke zrake}}		<!--'''Kosmičko zračenje'''-->{{Uklopi u\|Kozmičke zrake}}
			{{prijevod-boš}}
	[[Slika:Cosmic ray flux versus particle energy.svg\|360px\|thumb\|Kosmički [[fluks]] naspram energije čestica]]		[[Slika:Cosmic ray flux versus particle energy.svg\|360px\|thumb\|Kosmički [[fluks]] naspram energije čestica]]
	'''Kosmičko zračenje''' je emisija visokoenergetskih [[proton]]a i [[atomsko jezgro\|atomskih jezgara]] koji se kreću kroz svemir gotovo [[brzina svjetlosti\|brzinom svjetlosti]]. Potiču od Sunca, izvan [[Sunčev sistem\|Sunčevog sistema]] u njegovoj		'''Kosmičko zračenje''' je emisija visokoenergetskih [[proton]]a i [[atomsko jezgro\|atomskih jezgara]] koji se kreću kroz svemir gotovo [[brzina svjetlosti\|brzinom svjetlosti]]. Potiču od Sunca, izvan [[Sunčev sistem\|Sunčevog sistema]] u njegovoj

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T15:37:47Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:37
Redak 2:		Redak 2:
	[[Slika:Cosmic ray flux versus particle energy.svg\|360px\|thumb\|Kosmički [[fluks]] naspram energije čestica]]		[[Slika:Cosmic ray flux versus particle energy.svg\|360px\|thumb\|Kosmički [[fluks]] naspram energije čestica]]
	'''Kosmičko zračenje''' je emisija visokoenergetskih [[proton]]a i [[atomsko jezgro\|atomskih jezgara]] koji se kreću kroz svemir gotovo [[brzina svjetlosti\|brzinom svjetlosti]]. Potiču od Sunca, izvan [[Sunčev sistem\|Sunčevog sistema]] u njegovoj		'''Kosmičko zračenje''' je emisija visokoenergetskih [[proton]]a i [[atomsko jezgro\|atomskih jezgara]] koji se kreću kroz svemir gotovo [[brzina svjetlosti\|brzinom svjetlosti]]. Potiču od Sunca, izvan [[Sunčev sistem\|Sunčevog sistema]] u njegovoj
	,<ref>{{~~cite book~~		,<ref>{{Citiranje knjige
	\| last=Sharma		\| last=Sharma
	\| title=Atomic And Nuclear Physics		\| title=Atomic And Nuclear Physics
Redak 15:		Redak 15:
	\| date=21 September 2017		\| date=21 September 2017
	\| access-date=26 December 2017		\| access-date=26 December 2017
	}}</ref> Otkrio ih je [[Victor Francis Hess \| Victor Hess]] 1912., u eksperimentima s balonima. Direktno mjerenje kosmičkih zraka, posebno pri nižim energijama, postalo je moguće od lansiranja prvih satelita, krajem 1950-ih. Detektori čestica, slični onima koji se koriste u nuklearnoj i fizici visokih energija, koriste se na satelitima i svemirskim sondama za istraživanje kosmičkih zraka.<ref>{{~~cite book~~		}}</ref> Otkrio ih je [[Victor Francis Hess \| Victor Hess]] 1912., u eksperimentima s balonima. Direktno mjerenje kosmičkih zraka, posebno pri nižim energijama, postalo je moguće od lansiranja prvih satelita, krajem 1950-ih. Detektori čestica, slični onima koji se koriste u nuklearnoj i fizici visokih energija, koriste se na satelitima i svemirskim sondama za istraživanje kosmičkih zraka.<ref>{{Citiranje knjige
	\| title=Earth System: History and Natural Variability Volume I		\| title=Earth System: History and Natural Variability Volume I
	\| chapter= Cosmic Influences on the Earth		\| chapter= Cosmic Influences on the Earth
Redak 129:		Redak 129:

	Kosmičke zrake se mogu otkriti ako prolaze kroz detektor čestica, koji se nalaze na satelitima ili balonima, na velikim visinama. Detektor čestica sastoji se od dvije ploče polikarbonatske plastike, koje se diretno izlažu kosmičkom zračenju. Nakon povratka u laboratoriju, ploče se polijevaju rastvorom tople [[Natrij-hidroksid\|natrijeve baze]] (NaOH), dok se ne pojave mali stožasti zarezi. Ako se promatra pod [[mikroskop]]om, može se utvrditi i [[električni naboj]] i energija čestice. Kod [[nuklearna fuzija\|nuklearne fuzije]], koristi se detektor čestica.<ref name="FPW">		Kosmičke zrake se mogu otkriti ako prolaze kroz detektor čestica, koji se nalaze na satelitima ili balonima, na velikim visinama. Detektor čestica sastoji se od dvije ploče polikarbonatske plastike, koje se diretno izlažu kosmičkom zračenju. Nakon povratka u laboratoriju, ploče se polijevaju rastvorom tople [[Natrij-hidroksid\|natrijeve baze]] (NaOH), dok se ne pojave mali stožasti zarezi. Ako se promatra pod [[mikroskop]]om, može se utvrditi i [[električni naboj]] i energija čestice. Kod [[nuklearna fuzija\|nuklearne fuzije]], koristi se detektor čestica.<ref name="FPW">
	{{~~cite book~~		{{Citiranje knjige
	\|author=R.L. Fleischer, P.B. Price, R.M. Walker		\|author=R.L. Fleischer, P.B. Price, R.M. Walker
	\|year=1975		\|year=1975
Redak 314:		Redak 314:
	==Dopunska literatura==		==Dopunska literatura==
	{{refbegin}}		{{refbegin}}
	* {{~~cite book~~\|title=Introduction to particle and astroparticle physics (multimessenger astronomy and its particle physics foundations)\|first1=Alessandro \|last1=De Angelis \|first2=Mario \|last2=Pimenta \|year=2018\|publisher=Springer\|isbn=978-3-319-78181-5\|doi=10.1007/978-3-319-78181-5}}		* {{Citiranje knjige\|title=Introduction to particle and astroparticle physics (multimessenger astronomy and its particle physics foundations)\|first1=Alessandro \|last1=De Angelis \|first2=Mario \|last2=Pimenta \|year=2018\|publisher=Springer\|isbn=978-3-319-78181-5\|doi=10.1007/978-3-319-78181-5}}
	* R.G. Harrison and D.B. Stephenson, Detection of a galactic cosmic ray influence on clouds, Geophysical Research Abstracts, Vol. 8, 07661, 2006 SRef-ID: 1607-7962/gra/EGU06-A-07661		* R.G. Harrison and D.B. Stephenson, Detection of a galactic cosmic ray influence on clouds, Geophysical Research Abstracts, Vol. 8, 07661, 2006 SRef-ID: 1607-7962/gra/EGU06-A-07661
	* {{cite journal \| last1 = Anderson \| first1 = C. D. \| last2 = Neddermeyer \| first2 = S. H. \| date = 1936 \| title = Cloud Chamber Observations of Cosmic Rays at 4300 Meters Elevation and Near Sea-Level \| url = https://authors.library.caltech.edu/7197/1/ANDpr36.pdf\| journal = Phys. Rev. \| volume = 50 \| issue = 4\| pages = 263–271 \| doi=10.1103/physrev.50.263\|bibcode = 1936PhRv...50..263A \| type = Submitted manuscript }}		* {{cite journal \| last1 = Anderson \| first1 = C. D. \| last2 = Neddermeyer \| first2 = S. H. \| date = 1936 \| title = Cloud Chamber Observations of Cosmic Rays at 4300 Meters Elevation and Near Sea-Level \| url = https://authors.library.caltech.edu/7197/1/ANDpr36.pdf\| journal = Phys. Rev. \| volume = 50 \| issue = 4\| pages = 263–271 \| doi=10.1103/physrev.50.263\|bibcode = 1936PhRv...50..263A \| type = Submitted manuscript }}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T01:24:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 01:24
Redak 9:		Redak 9:
	\| isbn=978-81-317-1924-4		\| isbn=978-81-317-1924-4
	\| page=478		\| page=478
	}}</ref> udaljenim galaksijama.<ref>{{~~cite web~~		}}</ref> udaljenim galaksijama.<ref>{{Citiranje weba
	\| title=Detecting cosmic rays from a galaxy far, far away		\| title=Detecting cosmic rays from a galaxy far, far away
	\| url=https://www.sciencedaily.com/releases/2017/09/170921141257.htm		\| url=https://www.sciencedaily.com/releases/2017/09/170921141257.htm
Redak 65:		Redak 65:
	\| pmid=23413352		\| pmid=23413352
	\| s2cid=29815601		\| s2cid=29815601
	}}</ref> protumačeni su kao dokaz da značajan dio primarnih kosmičkih zraka potiče od eksplozija [[zvijezda]] [[supernova]].<ref name=pinholster-2013>{{~~cite web~~		}}</ref> protumačeni su kao dokaz da značajan dio primarnih kosmičkih zraka potiče od eksplozija [[zvijezda]] [[supernova]].<ref name=pinholster-2013>{{Citiranje weba
	\| url= http://www.aaas.org/news/releases/2013/0214_supernova_cosmicrays.shtml		\| url= http://www.aaas.org/news/releases/2013/0214_supernova_cosmicrays.shtml
	\| title=Evidence Shows that Cosmic Rays Come from Exploding Stars		\| title=Evidence Shows that Cosmic Rays Come from Exploding Stars
Redak 94:		Redak 94:
	Pojam "zrake" dolazi iz ranih dana istraživanja [[Radijacija\|radijacije]], kada se bila koja struja [[Ionizirajuće zračenje\|ionizirane radijacije]] opisivana pojmom "zrake". U to vrijeme kada su nazvane kosmičke zrake, još se nije poznavala njihova priroda i pretpostavljalo se da bi mogle biti oblik [[elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskog zračenja]], kao [[Gama-čestica\|γ-zrake]]. Čestice kosmičkih zraka dolaze pojedinačno, ne u obliku zraka – iako jedna čestica može stvoriti “pljusak” puno sekundarnih čestica. Danas se priroda čestica kosmičkih zraka treba naglasiti, tako da bi ih bilo korektnije zvati '''kosmičke čestice'''.		Pojam "zrake" dolazi iz ranih dana istraživanja [[Radijacija\|radijacije]], kada se bila koja struja [[Ionizirajuće zračenje\|ionizirane radijacije]] opisivana pojmom "zrake". U to vrijeme kada su nazvane kosmičke zrake, još se nije poznavala njihova priroda i pretpostavljalo se da bi mogle biti oblik [[elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskog zračenja]], kao [[Gama-čestica\|γ-zrake]]. Čestice kosmičkih zraka dolaze pojedinačno, ne u obliku zraka – iako jedna čestica može stvoriti “pljusak” puno sekundarnih čestica. Danas se priroda čestica kosmičkih zraka treba naglasiti, tako da bi ih bilo korektnije zvati '''kosmičke čestice'''.

	Oko 89% dolazećih kosmičkih zraka su jednostavni [[proton]]i (jezgro vodika), 10% su jezgra [[helij]]a ([[alfa-čestica\|alfa-čestice]]) i 1% su teži elementi. Te jezgre vodika i helija čine 99% kosmičkih zraka. Pojedinačni elektroni (poput [[beta-čestica]]) čine ostalih 1% galaktičkih kosmičkih zraka – to su kosmičke zrake koje dolaze izvan [[Sunčev sistem\|Sunčevog sistema]]. Još uvijek je nepoznato odakle ti elektroni dolaze i zašto imaju ubrzanje manje od atomskih jezgara.<ref>{{~~cite web~~\|last=Mewaldt\|first=R. A.\|title=Cosmic rays\|url=http://www.srl.caltech.edu/personnel/dick/cos_encyc.html\|publisher=California Institute of Technology\|accessdate=22. kolovoza 2010.}}</ref>		Oko 89% dolazećih kosmičkih zraka su jednostavni [[proton]]i (jezgro vodika), 10% su jezgra [[helij]]a ([[alfa-čestica\|alfa-čestice]]) i 1% su teži elementi. Te jezgre vodika i helija čine 99% kosmičkih zraka. Pojedinačni elektroni (poput [[beta-čestica]]) čine ostalih 1% galaktičkih kosmičkih zraka – to su kosmičke zrake koje dolaze izvan [[Sunčev sistem\|Sunčevog sistema]]. Još uvijek je nepoznato odakle ti elektroni dolaze i zašto imaju ubrzanje manje od atomskih jezgara.<ref>{{Citiranje weba\|last=Mewaldt\|first=R. A.\|title=Cosmic rays\|url=http://www.srl.caltech.edu/personnel/dick/cos_encyc.html\|publisher=California Institute of Technology\|accessdate=22. kolovoza 2010.}}</ref>

	Porijeklo kosmičkih zraka je različito, jer jedan dio dolazi od [[Sunce\|Sunca]], kao i od ostalih [[zvijezda]], a drugi dio od nepoznatih događaja iz najudaljenijih dijelova vidljivog [[svemir]]a. Kosmičke zrake imaju energiju veću od 10<sup>20</sup> [[eV]], puno veću nego što stvara [[akcelerator čestica]] – 10<sup>12</sup> do 10<sup>13</sup> eV.<ref>		Porijeklo kosmičkih zraka je različito, jer jedan dio dolazi od [[Sunce\|Sunca]], kao i od ostalih [[zvijezda]], a drugi dio od nepoznatih događaja iz najudaljenijih dijelova vidljivog [[svemir]]a. Kosmičke zrake imaju energiju veću od 10<sup>20</sup> [[eV]], puno veću nego što stvara [[akcelerator čestica]] – 10<sup>12</sup> do 10<sup>13</sup> eV.<ref>
Redak 116:		Redak 116:
	Teži elementi kosmičkih zraka, kao što su jezgra [[ugljik]]a i [[kisik]]a, sudaraju se s međuzvjezdanom materijom i lome se na lakše jezgre – [[litij]], [[berilij]] i [[bor (element)\|bor]]. Pored toga, još teža jezgra, kao što su [[gvožđe]] i [[nikl]], kada se sudaraju s međuzvjezdanom materijom, nastaju ioni [[skandij]]a, [[titanij]]a, [[vanadij]]a i [[mangan]]a.		Teži elementi kosmičkih zraka, kao što su jezgra [[ugljik]]a i [[kisik]]a, sudaraju se s međuzvjezdanom materijom i lome se na lakše jezgre – [[litij]], [[berilij]] i [[bor (element)\|bor]]. Pored toga, još teža jezgra, kao što su [[gvožđe]] i [[nikl]], kada se sudaraju s međuzvjezdanom materijom, nastaju ioni [[skandij]]a, [[titanij]]a, [[vanadij]]a i [[mangan]]a.

	Od primarnih kosmičkih zraka, koji potiču izvan Zemljine atmosfere, oko 99% su jezgra dobro poznatih atoma (lišenih elektronske ljuske), a oko 1% usamljeni elektroni (to jest, jednsn tip [[beta čestica]]). Od jezgara, oko 90% su jednostavni [[proton]]i (tj. jezgra vodika); 9% su [[alfa čestice]], identične jezgrima [[helij]]a, a 1% su jezgra težih elemenata, nazvanih [[HZE ioni]].<ref name=goddard-2012>{{~~cite web~~ \|url=http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/cosmic_rays.html \|title=What are cosmic rays? \|publisher=NASA, Goddard Space Flight Center \|access-date=31 October 2012 \|url-status=dead \|archive-url=https://web.archive.org/web/20121028154200/http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/cosmic_rays.html \|archive-date=28 October 2012 }} [http://certificate.ulo.ucl.ac.uk/modules/year_one/NASA_GSFC/goddard/imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l2/cosmic_rays.html copy] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160304080140/http://certificate.ulo.ucl.ac.uk/modules/year_one/NASA_GSFC/goddard/imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l2/cosmic_rays.html \|date=4 March 2016 }}</ref><ref name=dembinski-2017>{{cite journal \|title= Data-driven model of the cosmic-ray flux and mass composition from 10 GeV to 10^11 GeV \|author= H. Dembinski \|display-authors=etal \|journal= Proceedings of Science \|volume=ICRC2017 \|doi= 10.22323/1.301.0533 \|year=2018 \|arxiv = 1711.11432 \|pages= 533\|s2cid= 85540966 }}</ref><ref>{{~~cite web~~ \|title=Cosmic Rays \|url=https://imagine.gsfc.nasa.gov/science/toolbox/cosmic_rays1.html \|website=National Aeronautics and Space Administration \|publisher=Nasa \|access-date=23 March 2019}}</ref>		Od primarnih kosmičkih zraka, koji potiču izvan Zemljine atmosfere, oko 99% su jezgra dobro poznatih atoma (lišenih elektronske ljuske), a oko 1% usamljeni elektroni (to jest, jednsn tip [[beta čestica]]). Od jezgara, oko 90% su jednostavni [[proton]]i (tj. jezgra vodika); 9% su [[alfa čestice]], identične jezgrima [[helij]]a, a 1% su jezgra težih elemenata, nazvanih [[HZE ioni]].<ref name=goddard-2012>{{Citiranje weba \|url=http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/cosmic_rays.html \|title=What are cosmic rays? \|publisher=NASA, Goddard Space Flight Center \|access-date=31 October 2012 \|url-status=dead \|archive-url=https://web.archive.org/web/20121028154200/http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/cosmic_rays.html \|archive-date=28 October 2012 }} [http://certificate.ulo.ucl.ac.uk/modules/year_one/NASA_GSFC/goddard/imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l2/cosmic_rays.html copy] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160304080140/http://certificate.ulo.ucl.ac.uk/modules/year_one/NASA_GSFC/goddard/imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l2/cosmic_rays.html \|date=4 March 2016 }}</ref><ref name=dembinski-2017>{{cite journal \|title= Data-driven model of the cosmic-ray flux and mass composition from 10 GeV to 10^11 GeV \|author= H. Dembinski \|display-authors=etal \|journal= Proceedings of Science \|volume=ICRC2017 \|doi= 10.22323/1.301.0533 \|year=2018 \|arxiv = 1711.11432 \|pages= 533\|s2cid= 85540966 }}</ref><ref>{{Citiranje weba \|title=Cosmic Rays \|url=https://imagine.gsfc.nasa.gov/science/toolbox/cosmic_rays1.html \|website=National Aeronautics and Space Administration \|publisher=Nasa \|access-date=23 March 2019}}</ref>

	=== Različite količine kosmičkih zraka ===		=== Različite količine kosmičkih zraka ===
Redak 149:		Redak 149:

	Produkti reakcije sekundarnih kosmičkih zraka i vijek trajanja:<ref>		Produkti reakcije sekundarnih kosmičkih zraka i vijek trajanja:<ref>
	{{~~cite web~~		{{Citiranje weba
	\|author=		\|author=
	\|year=		\|year=
Redak 301:		Redak 301:

	===Uticaj na elektronske uređaje===		===Uticaj na elektronske uređaje===
	Kosmičke zrake imaju dovoljno energije da izmijene stanje elemenata u elektroničkim [[integrirani krug\|integriranim krugovima]], uzrokujući kratkotrajne greške, kao što je promjena podataka u [[radna memorija\|radnoj memoriji]] ili kriva operacija [[Procesor (računarstvo)\|procesor]]a. To je veliki problem kod elektroničkih uređaja u satelitima. Kako tranzistori postaju sve manji i manji, sve više se pojavljuje sličan problem i na tlu Zemlje.<ref>[http://www.research.ibm.com/journal/rd/401/curtis.html ''IBM experiments in soft fails in computer electronics (1978-1994)''], from [http://www.research.ibm.com/journal/rd40-1.html ''Terrestrial cosmic rays and soft errors''], IBM Journal of Research and Development, Vol. 40, No. 1, 1996.\|accessdate=April 16, 2008.</ref> Jedna studija tvtke [[IBM]] napravljene 1990., pokazala je da računala dožive jednu pogrešku uzrokovanu kosmičkim zrakama po 256 megabajta memorije i u jednom mjesecu.<ref>{{~~cite web~~ \|author = Scientific American\|coauthors = \|date = 21. srpnja 2008.\|title = Solar Storms: Fast Facts\|url = http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=solar-storms-fast-facts\|publisher = Nature Publishing Group\|accessdate = December 8, 2009.}}</ref> Da bi se ublažio taj problem, tvrtka [[Intel]] predložila je ugradnju detektora kosmičkih zraka, koji bi se mogli ugraditi u buduće male mikroprocesore, kako bi mogli ponoviti zadnju komandu, prije uticaja kosmičke čestice.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/7335322.stm ''Intel plans to tackle cosmic ray threat''], BBC News Online, April 8, 2008.\| accessdate= April 16, 2008.</ref>		Kosmičke zrake imaju dovoljno energije da izmijene stanje elemenata u elektroničkim [[integrirani krug\|integriranim krugovima]], uzrokujući kratkotrajne greške, kao što je promjena podataka u [[radna memorija\|radnoj memoriji]] ili kriva operacija [[Procesor (računarstvo)\|procesor]]a. To je veliki problem kod elektroničkih uređaja u satelitima. Kako tranzistori postaju sve manji i manji, sve više se pojavljuje sličan problem i na tlu Zemlje.<ref>[http://www.research.ibm.com/journal/rd/401/curtis.html ''IBM experiments in soft fails in computer electronics (1978-1994)''], from [http://www.research.ibm.com/journal/rd40-1.html ''Terrestrial cosmic rays and soft errors''], IBM Journal of Research and Development, Vol. 40, No. 1, 1996.\|accessdate=April 16, 2008.</ref> Jedna studija tvtke [[IBM]] napravljene 1990., pokazala je da računala dožive jednu pogrešku uzrokovanu kosmičkim zrakama po 256 megabajta memorije i u jednom mjesecu.<ref>{{Citiranje weba \|author = Scientific American\|coauthors = \|date = 21. srpnja 2008.\|title = Solar Storms: Fast Facts\|url = http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=solar-storms-fast-facts\|publisher = Nature Publishing Group\|accessdate = December 8, 2009.}}</ref> Da bi se ublažio taj problem, tvrtka [[Intel]] predložila je ugradnju detektora kosmičkih zraka, koji bi se mogli ugraditi u buduće male mikroprocesore, kako bi mogli ponoviti zadnju komandu, prije uticaja kosmičke čestice.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/7335322.stm ''Intel plans to tackle cosmic ray threat''], BBC News Online, April 8, 2008.\| accessdate= April 16, 2008.</ref>

	Kosmičke zrake su nedavno osumnjičene za mogući uzrok avionske nesreće tvtke [[Qantas Airways]], na [[linijski putnički zrakoplov\|linijskom putničkom zrakoplovu]] [[Airbus A330]], koji je dva puta ponirao stotinjak metara, nakon nepravilnosti u radu kontrolnog sustava leta. Puno putnika i članova posade je ozlijeđeno, neki ozbiljno. Nakon nesreće, istražitelj je utvrdio da je kontrolni sustav leta primio oznaku na ekranu, koja se ne može objasniti, a da je cijeli sustav radio ispravno. To je ponukalo tvrtke u cijelom svijetu da dograde programe za putničke zrakoplove Airbus A330 i A 340, tako da oznake na ekranima budu filtrirane elektronski.<ref>[http://www.news.com.au/travel/story/0,28318,26370596-5014090,00.html ''Cosmic rays may have hit Qantas plane of the coast of North West Australia''], News.com.au\|accessdate= November 19, 2009.</ref>		Kosmičke zrake su nedavno osumnjičene za mogući uzrok avionske nesreće tvtke [[Qantas Airways]], na [[linijski putnički zrakoplov\|linijskom putničkom zrakoplovu]] [[Airbus A330]], koji je dva puta ponirao stotinjak metara, nakon nepravilnosti u radu kontrolnog sustava leta. Puno putnika i članova posade je ozlijeđeno, neki ozbiljno. Nakon nesreće, istražitelj je utvrdio da je kontrolni sustav leta primio oznaku na ekranu, koja se ne može objasniti, a da je cijeli sustav radio ispravno. To je ponukalo tvrtke u cijelom svijetu da dograde programe za putničke zrakoplove Airbus A330 i A 340, tako da oznake na ekranima budu filtrirane elektronski.<ref>[http://www.news.com.au/travel/story/0,28318,26370596-5014090,00.html ''Cosmic rays may have hit Qantas plane of the coast of North West Australia''], News.com.au\|accessdate= November 19, 2009.</ref>
Redak 354:		Redak 354:
	*[https://www.youtube.com/watch?v=xcMbmj-lBEg Dr. Lothar Frey "Cosmic rays and electronic devices"] (YouTube Video) SpaceUp\|SpaceUp Stuttgart 2012		*[https://www.youtube.com/watch?v=xcMbmj-lBEg Dr. Lothar Frey "Cosmic rays and electronic devices"] (YouTube Video) SpaceUp\|SpaceUp Stuttgart 2012
	*[http://sol.spacenvironment.net/~ARMAS/index.html ARMAS, Real-time cosmic-ray radiation measurements at aviation altitudes].		*[http://sol.spacenvironment.net/~ARMAS/index.html ARMAS, Real-time cosmic-ray radiation measurements at aviation altitudes].
	*{{~~cite web~~\|author=Padilla, Antonio (Tony)\| title=Where do Cosmic Rays come from?\|url=http://www.sixtysymbols.com/videos/cosmic_rays.htm\|work=Sixty Symbols\|publisher=Brady Haran for the University of Nottingham		*{{Citiranje weba\|author=Padilla, Antonio (Tony)\| title=Where do Cosmic Rays come from?\|url=http://www.sixtysymbols.com/videos/cosmic_rays.htm\|work=Sixty Symbols\|publisher=Brady Haran for the University of Nottingham
	}}		}}
	<!--		<!--

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T16:47:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2023. u 20:38
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kosmičko zračenje'''-->{{Uklopi u\|Kozmičke zrake}}		<!--'''Kosmičko zračenje'''-->{{Uklopi u\|Kozmičke zrake}}
			{{prijevod-boš}}
	[[Slika:Cosmic ray flux versus particle energy.svg\|360px\|thumb\|Kosmički [[fluks]] naspram energije čestica]]		[[Slika:Cosmic ray flux versus particle energy.svg\|360px\|thumb\|Kosmički [[fluks]] naspram energije čestica]]
	'''Kosmičko zračenje''' je emisija visokoenergetskih [[proton]]a i [[atomsko jezgro\|atomskih jezgara]] koji se kreću kroz svemir gotovo [[brzina svjetlosti\|brzinom svjetlosti]]. Potiču od Sunca, izvan [[Sunčev sistem\|Sunčevog sistema]] u njegovoj		'''Kosmičko zračenje''' je emisija visokoenergetskih [[proton]]a i [[atomsko jezgro\|atomskih jezgara]] koji se kreću kroz svemir gotovo [[brzina svjetlosti\|brzinom svjetlosti]]. Potiču od Sunca, izvan [[Sunčev sistem\|Sunčevog sistema]] u njegovoj