Komunizam - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:20:03Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:20
Redak 93:		Redak 93:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{wikicitat}}~~
	* [http://www.srp.hr/socijalizam-danas/ Oliviero Diliberot, Vladimiro Giacché i Fausto Sorini: Rekonstruirati komunističku partiju" (izabrani odlomci, pripremila Jasna Tkalec)], "Socijalizam danas", Glasilo Socijalističke radničke partije Hrvatske, studeni-prosinac 2011., str. 3-6		* [http://www.srp.hr/socijalizam-danas/ Oliviero Diliberot, Vladimiro Giacché i Fausto Sorini: Rekonstruirati komunističku partiju" (izabrani odlomci, pripremila Jasna Tkalec)], "Socijalizam danas", Glasilo Socijalističke radničke partije Hrvatske, studeni-prosinac 2011., str. 3-6
	* [http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mesic-Desnica-vladajucima-nametnula-misljenje-da-je-komunizam-zlocin "Mesić: Desnica vladajućima nametnula mišljenje da je komunizam zločin"], Davor Šišović za "Novi list", 9. studenog 2014.		* [http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mesic-Desnica-vladajucima-nametnula-misljenje-da-je-komunizam-zlocin "Mesić: Desnica vladajućima nametnula mišljenje da je komunizam zločin"], Davor Šišović za "Novi list", 9. studenog 2014.

Suradnik10: /* Poveznice */

2026-02-13T21:12:01Z

Poveznice

←Starija inačica		Inačica od 13. veljača 2026. u 21:12
Redak 104:		Redak 104:
	* [[Crvena akcija]]		* [[Crvena akcija]]
	* [[Antikomunizam]]		* [[Antikomunizam]]
			* [[Kriptokomunist]]

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T21:32:42Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 21:32
Redak 32:		Redak 32:

	== Nastanak komunizma ==		== Nastanak komunizma ==
	[[~~File~~:Karl Marx 001.jpg\|thumb\|right\|160px\|[[Karl Marx]] je temeljni pisac komunističke ideologije. Realizacija njegovih ideja o tzv. [[Diktatura proletarijata\|diktaturi proletarijata]] stvorila je totalitarističke [[Socijalizam\|socijalističke]] režime iz 20. stoljeća.]]		[[Datoteka:Karl Marx 001.jpg\|thumb\|right\|160px\|[[Karl Marx]] je temeljni pisac komunističke ideologije. Realizacija njegovih ideja o tzv. [[Diktatura proletarijata\|diktaturi proletarijata]] stvorila je totalitarističke [[Socijalizam\|socijalističke]] režime iz 20. stoljeća.]]
	{{Glavni\|Marksizam}}		{{Glavni\|Marksizam}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T05:17:22Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 05:17
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Komunizam'''-->{{socijalizam}}		<!--'''Komunizam'''-->{{socijalizam}}
	'''Komunizam''' (iz franc. ''communisme''<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eltvXhY%3D&keyword=komunizam Komunizam], [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=main Hrvatski jezični portal], pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref>, od lat. ''communis'', zajednički, univerzalan<ref name=":0">Ball, Terence i Richard Dagger. [1999] 2019. "[https://www.britannica.com/topic/communism Communism]" (revised ed.). [[Encyclopædia Britannica]]. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref>"Communism." str. 890 in [[World Book Encyclopedia\|''World Book'']] ''Volume 4 (Ci–Cz)''. Chicago: World Book, Inc. 2008. {{ISBN\|978-0-7166-0108-1}}.</ref>), [[Politička filozofija\|političko-filozofska]], društveno-filozofska, politička i [[Ekonomija\|ekonomska]] ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva [[Proizvodna sredstva\|proizvodnih sredstava]] i nestanka [[Društvena klasa\|društvenih slojeva]], [[Novac\|novca]]		'''Komunizam''' (iz franc. ''communisme''<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eltvXhY%3D&keyword=komunizam Komunizam], [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=main Hrvatski jezični portal], pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref>, od lat. ''communis'', zajednički, univerzalan<ref name=":0">Ball, Terence i Richard Dagger. [1999] 2019. "[https://www.britannica.com/topic/communism Communism]" (revised ed.). [[Encyclopædia Britannica]]. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref>"Communism." str. 890 in [[World Book Encyclopedia\|''World Book'']] ''Volume 4 (Ci–Cz)''. Chicago: World Book, Inc. 2008. {{ISBN\|978-0-7166-0108-1}}.</ref>), [[Politička filozofija\|političko-filozofska]], društveno-filozofska, politička i [[Ekonomija\|ekonomska]] ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva [[Proizvodna sredstva\|proizvodnih sredstava]] i nestanka [[Društvena klasa\|društvenih slojeva]], [[Novac\|novca]]
	<ref>[[Friedrich Engels\|Engels, Friedrich]]. [1847] 2005. "[https://www.marxists.org/archive/marx/works/1847/11/prin-com.htm#18 What will be the course of this revolution?]" Sec. 18 in ''[[Principles of Communism]]'', translated by [[Paul Sweezy\|P. Sweezy]]. [[Marxists Internet Archive]]. "Finally, when all capital, all production, all exchange have been brought together in the hands of the nation, private property will disappear of its own accord, money will become superfluous, and production will so expand and man so change that society will be able to slough off whatever of its old economic habits may remain."</ref><ref>[[Nikolaj Bukarin]] i [[Yevgeni Preobrazhensky]]. [1920] 1922. "[https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/ABC-of-Communism.pdf#page=67 Distribution in the communist system]." str. 72–73, § 20 in ''[[The ABC of Communism]]'', translated by [[Eden Paul\|E. Paul]] and [[Cedar Paul\|C. Paul]]. London: [[Communist Party of Great Britain]]. [https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/03.htm#020 Available in e-text].</ref> i države<ref>[[Nikolai Bukharin\|Bukharin, Nikolai]] i [[Jevgenij Preobraženski]]. [1920] 1922. "[https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/ABC-of-Communism.pdf#page=67 Administration in the communist system]." str. 73–75, § 21 in ''[[The ABC of Communism]]'', translated by [[Eden Paul\|E. Paul]] and [[Cedar Paul\|C. Paul]]. London: [[Communist Party of Great Britain]]. [https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/03.htm#021 Available in e-text].</ref><ref>{{~~cite book~~\|title=The Encyclopedia of Political Science\|publisher=CQ Press\|year=2011\|isbn=978-1-933116-44-0\|editor=Kurian, George Thomas\|chapter=Withering Away of the State\|doi=10.4135/9781608712434\|access-date=January 3, 2016\|chapter-url=http://sk.sagepub.com/reference/the-encyclopedia-of-political-science}}</ref>.		<ref>[[Friedrich Engels\|Engels, Friedrich]]. [1847] 2005. "[https://www.marxists.org/archive/marx/works/1847/11/prin-com.htm#18 What will be the course of this revolution?]" Sec. 18 in ''[[Principles of Communism]]'', translated by [[Paul Sweezy\|P. Sweezy]]. [[Marxists Internet Archive]]. "Finally, when all capital, all production, all exchange have been brought together in the hands of the nation, private property will disappear of its own accord, money will become superfluous, and production will so expand and man so change that society will be able to slough off whatever of its old economic habits may remain."</ref><ref>[[Nikolaj Bukarin]] i [[Yevgeni Preobrazhensky]]. [1920] 1922. "[https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/ABC-of-Communism.pdf#page=67 Distribution in the communist system]." str. 72–73, § 20 in ''[[The ABC of Communism]]'', translated by [[Eden Paul\|E. Paul]] and [[Cedar Paul\|C. Paul]]. London: [[Communist Party of Great Britain]]. [https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/03.htm#020 Available in e-text].</ref> i države<ref>[[Nikolai Bukharin\|Bukharin, Nikolai]] i [[Jevgenij Preobraženski]]. [1920] 1922. "[https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/ABC-of-Communism.pdf#page=67 Administration in the communist system]." str. 73–75, § 21 in ''[[The ABC of Communism]]'', translated by [[Eden Paul\|E. Paul]] and [[Cedar Paul\|C. Paul]]. London: [[Communist Party of Great Britain]]. [https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/03.htm#021 Available in e-text].</ref><ref>{{Citiranje knjige\|title=The Encyclopedia of Political Science\|publisher=CQ Press\|year=2011\|isbn=978-1-933116-44-0\|editor=Kurian, George Thomas\|chapter=Withering Away of the State\|doi=10.4135/9781608712434\|access-date=January 3, 2016\|chapter-url=http://sk.sagepub.com/reference/the-encyclopedia-of-political-science}}</ref>.
	Kao takav, komunizam je specifičan oblik [[Socijalizam\|socijalizma]].		Kao takav, komunizam je specifičan oblik [[Socijalizam\|socijalizma]].

Redak 8:		Redak 8:
	Dvije društvene klase su [[proletarijat]] (radnička klasa) koji čini većinu stanovništva i koji mora raditi kako bi preživio. Manjinu čini [[Buržoazija\|buržoazija]], tj. građanska ili kapitalistička klasa koja privatnim vlasništvom nad sredstvima proizvodnje izvlači dobit zapošljavanjem radničke klase. Prema ovoj analizi, revolucija bi postavila radničku klasu na položaje vlasti i tako uspostavila društveno vlasništvo nad [[Proizvodna sredstva\|sredstvima proizvodnje]], što čini primarni element transformacije društva prema komunizmu.<ref name="Marx & Engels 1848"/>		Dvije društvene klase su [[proletarijat]] (radnička klasa) koji čini većinu stanovništva i koji mora raditi kako bi preživio. Manjinu čini [[Buržoazija\|buržoazija]], tj. građanska ili kapitalistička klasa koja privatnim vlasništvom nad sredstvima proizvodnje izvlači dobit zapošljavanjem radničke klase. Prema ovoj analizi, revolucija bi postavila radničku klasu na položaje vlasti i tako uspostavila društveno vlasništvo nad [[Proizvodna sredstva\|sredstvima proizvodnje]], što čini primarni element transformacije društva prema komunizmu.<ref name="Marx & Engels 1848"/>

	Zajedno sa [[Socijaldemokracija\|socijaldemokracijom]] komunizam je do 20-ih godina 20. stoljeća postao dominantnom političkom tendencijom u međunarodnom socijalističkom pokretu.<ref>Newman, Michael. 2005. ''Socialism: A Very Short Introduction''. [[Oxford University Press]]. str. 5: "Chapter 1 looks at the foundations of the doctrine by examining the contribution made by various traditions of socialism in the period between the early 19th century and the aftermath of the First World War. The two forms that emerged as dominant by the early 1920s were social democracy and communism."</ref> Uspostavom [[Sovjetski Savez\|Sovjetskog Saveza]] kao prve svjetske nominalno komunističke države dolazi do raširenog poistovjećivanja samog komunizma s ideologijom [[Marksizam-lenjinizam\|marksizma-lenjinizma]] i sovjetskog tipa [[Plansko gospodarstvo\|planskog gospodarstva]]<ref name=":0"/><ref>Busky, Donald F. 2000. ''Democratic Socialism: A Global Survey''. [[Praeger Paperback\|Praeger]]. str. 6–8: {{ISBN\|978-0-275-96886-1}}. "In a modern sense of the word, communism refers to the ideology of Marxism-Leninism.… [T]he adjective democratic is added by democratic socialists to attempt to distinguish themselves from Communists who also call themselves socialists. All but communists, or more accurately, Marxist-Leninists, believe that modern-day communism is highly undemocratic and totalitarian in practice, and democratic socialists wish to emphasise by their name that they disagree strongly with the Marxist-Leninist brand of socialism."</ref><ref>"Communism." 2007. ''[[Columbia Encyclopedia]]'' (6th ed.).</ref>. Gotovo sve komunističke vlasti 20. stoljeća krenule su ka uspostavljanju komunizma raznim inačicama marksizma-lenjinizma<ref>Smith, Stephen. ''The Oxford Handbook of the History of Communism''. Oxford University Press, 2014. str.3</ref>. Prema nekim ekonomistima i intelektualcima taj model je u praksi uspostavio države koje su, iako imenom komunističke, u stvari djelovale kao oblik državnog kapitalizma<ref name="Chomsky 1986">[[Noam Chomsky\|Chomsky, Noam]]. 1986. "[https://chomsky.info/1986____/ The Soviet Union Versus Socialism]." ''Our Generation'' (Spring/Summer). via Chomsky.info. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref name="State Capitalism in the Soviet Union, 2001">Howard, M. C. in J. E. King. 2001. "[http://www.hetsa.org.au/pdf/34-A-08.pdf 'State Capitalism' in the Soviet Union]." ''History of Economics Review'' 34(1):110–26. {{doi\|10.1080/10370196.2001.11733360}}.</ref><ref name="Wolff 2015">[[Richard D. Wolff\|Wolff, Richard D.]] 27. lipnja 2015. "[http://www.truth-out.org/news/item/31567-socialism-means-abolishing-the-distinction-between-bosses-and-employees Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees]." ''[[Truthout]].'' Pristupljeno 29. siječnja 2020.</ref> ili neplaniranog upravno-komandnog gospodarstva.<ref name="The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy, 1985">{{cite journal\|last=Wilhelm\|first=John Howard\|year=1985\|title=The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy\|journal=[[Europe-Asia Studies\|Soviet Studies]]\|volume=37\|issue=1\|pages=118–30\|doi=10.1080/09668138508411571}}</ref><ref name="Ellman 2007">{{~~cite book~~\|last=Ellman\|first=Michael\|year=2007\|chapter=The Rise and Fall of Socialist Planning\|editor1-first=Saul\|editor1-last=Estrin\|editor2-first=Grzegorz W.\|editor2-last=Kołodko\|editor3-first=Milica\|editor3-last=Uvalić\|title=Transition and Beyond: Essays in Honour of Mario Nuti\|location=New York City\|publisher=Palgrave Macmillan\|page=22\|quote=In the USSR in the late 1980s the system was normally referred to as the 'administrative-command' economy. What was fundamental to this system was not the plan but the role of administrative hierarchies at all levels of decision making; the absence of control over decision making by the population [...].\|isbn=978-0-230-54697-4}}</ref>, a ne stvarnog komunističkog ekonomskog modela koji je u skladu s prihvaćenim definicijama komunizma kao ekonomske teorije.		Zajedno sa [[Socijaldemokracija\|socijaldemokracijom]] komunizam je do 20-ih godina 20. stoljeća postao dominantnom političkom tendencijom u međunarodnom socijalističkom pokretu.<ref>Newman, Michael. 2005. ''Socialism: A Very Short Introduction''. [[Oxford University Press]]. str. 5: "Chapter 1 looks at the foundations of the doctrine by examining the contribution made by various traditions of socialism in the period between the early 19th century and the aftermath of the First World War. The two forms that emerged as dominant by the early 1920s were social democracy and communism."</ref> Uspostavom [[Sovjetski Savez\|Sovjetskog Saveza]] kao prve svjetske nominalno komunističke države dolazi do raširenog poistovjećivanja samog komunizma s ideologijom [[Marksizam-lenjinizam\|marksizma-lenjinizma]] i sovjetskog tipa [[Plansko gospodarstvo\|planskog gospodarstva]]<ref name=":0"/><ref>Busky, Donald F. 2000. ''Democratic Socialism: A Global Survey''. [[Praeger Paperback\|Praeger]]. str. 6–8: {{ISBN\|978-0-275-96886-1}}. "In a modern sense of the word, communism refers to the ideology of Marxism-Leninism.… [T]he adjective democratic is added by democratic socialists to attempt to distinguish themselves from Communists who also call themselves socialists. All but communists, or more accurately, Marxist-Leninists, believe that modern-day communism is highly undemocratic and totalitarian in practice, and democratic socialists wish to emphasise by their name that they disagree strongly with the Marxist-Leninist brand of socialism."</ref><ref>"Communism." 2007. ''[[Columbia Encyclopedia]]'' (6th ed.).</ref>. Gotovo sve komunističke vlasti 20. stoljeća krenule su ka uspostavljanju komunizma raznim inačicama marksizma-lenjinizma<ref>Smith, Stephen. ''The Oxford Handbook of the History of Communism''. Oxford University Press, 2014. str.3</ref>. Prema nekim ekonomistima i intelektualcima taj model je u praksi uspostavio države koje su, iako imenom komunističke, u stvari djelovale kao oblik državnog kapitalizma<ref name="Chomsky 1986">[[Noam Chomsky\|Chomsky, Noam]]. 1986. "[https://chomsky.info/1986____/ The Soviet Union Versus Socialism]." ''Our Generation'' (Spring/Summer). via Chomsky.info. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref name="State Capitalism in the Soviet Union, 2001">Howard, M. C. in J. E. King. 2001. "[http://www.hetsa.org.au/pdf/34-A-08.pdf 'State Capitalism' in the Soviet Union]." ''History of Economics Review'' 34(1):110–26. {{doi\|10.1080/10370196.2001.11733360}}.</ref><ref name="Wolff 2015">[[Richard D. Wolff\|Wolff, Richard D.]] 27. lipnja 2015. "[http://www.truth-out.org/news/item/31567-socialism-means-abolishing-the-distinction-between-bosses-and-employees Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees]." ''[[Truthout]].'' Pristupljeno 29. siječnja 2020.</ref> ili neplaniranog upravno-komandnog gospodarstva.<ref name="The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy, 1985">{{cite journal\|last=Wilhelm\|first=John Howard\|year=1985\|title=The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy\|journal=[[Europe-Asia Studies\|Soviet Studies]]\|volume=37\|issue=1\|pages=118–30\|doi=10.1080/09668138508411571}}</ref><ref name="Ellman 2007">{{Citiranje knjige\|last=Ellman\|first=Michael\|year=2007\|chapter=The Rise and Fall of Socialist Planning\|editor1-first=Saul\|editor1-last=Estrin\|editor2-first=Grzegorz W.\|editor2-last=Kołodko\|editor3-first=Milica\|editor3-last=Uvalić\|title=Transition and Beyond: Essays in Honour of Mario Nuti\|location=New York City\|publisher=Palgrave Macmillan\|page=22\|quote=In the USSR in the late 1980s the system was normally referred to as the 'administrative-command' economy. What was fundamental to this system was not the plan but the role of administrative hierarchies at all levels of decision making; the absence of control over decision making by the population [...].\|isbn=978-0-230-54697-4}}</ref>, a ne stvarnog komunističkog ekonomskog modela koji je u skladu s prihvaćenim definicijama komunizma kao ekonomske teorije.

	== Značenja ==		== Značenja ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T03:41:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{socijalizam}}
'''Komunizam''' (iz franc. ''communisme''<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eltvXhY%3D&keyword=komunizam Komunizam], [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=main Hrvatski jezični portal], pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref>, od lat. ''communis'', zajednički, univerzalan<ref name=":0">Ball, Terence i Richard Dagger. [1999] 2019. "[https://www.britannica.com/topic/communism Communism]" (revised ed.). [[Encyclopædia Britannica]]. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref>"Communism." str. 890 in [[World Book Encyclopedia|''World Book'']] ''Volume 4 (Ci–Cz)''. Chicago: World Book, Inc. 2008. {{ISBN|978-0-7166-0108-1}}.</ref>), [[Politička filozofija|političko-filozofska]], društveno-filozofska, politička i [[Ekonomija|ekonomska]] ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva [[Proizvodna sredstva|proizvodnih sredstava]] i nestanka [[Društvena klasa|društvenih slojeva]], [[Novac|novca]]
<ref>[[Friedrich Engels|Engels, Friedrich]]. [1847] 2005. "[https://www.marxists.org/archive/marx/works/1847/11/prin-com.htm#18 What will be the course of this revolution?]" Sec. 18 in ''[[Principles of Communism]]'', translated by [[Paul Sweezy|P. Sweezy]]. [[Marxists Internet Archive]]. "Finally, when all capital, all production, all exchange have been brought together in the hands of the nation, private property will disappear of its own accord, money will become superfluous, and production will so expand and man so change that society will be able to slough off whatever of its old economic habits may remain."</ref><ref>[[Nikolaj Bukarin]] i [[Yevgeni Preobrazhensky]]. [1920] 1922. "[https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/ABC-of-Communism.pdf#page=67 Distribution in the communist system]." str. 72–73, § 20 in ''[[The ABC of Communism]]'', translated by [[Eden Paul|E. Paul]] and [[Cedar Paul|C. Paul]]. London: [[Communist Party of Great Britain]]. [https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/03.htm#020 Available in e-text].</ref> i države<ref>[[Nikolai Bukharin|Bukharin, Nikolai]] i [[Jevgenij Preobraženski]]. [1920] 1922. "[https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/ABC-of-Communism.pdf#page=67 Administration in the communist system]." str. 73–75, § 21 in ''[[The ABC of Communism]]'', translated by [[Eden Paul|E. Paul]] and [[Cedar Paul|C. Paul]]. London: [[Communist Party of Great Britain]]. [https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/03.htm#021 Available in e-text].</ref><ref>{{cite book|title=The Encyclopedia of Political Science|publisher=CQ Press|year=2011|isbn=978-1-933116-44-0|editor=Kurian, George Thomas|chapter=Withering Away of the State|doi=10.4135/9781608712434|access-date=January 3, 2016|chapter-url=http://sk.sagepub.com/reference/the-encyclopedia-of-political-science}}</ref>.
Kao takav, komunizam je specifičan oblik [[Socijalizam|socijalizma]].

Komunizam uključuje niz ideoloških struja koje uključuju [[Marksizam]] i [[anarho-komunizam]], kao i srodne političke ideologije prema kojima trenutni društveni poredak proizlazi iz [[Kapitalizam|kapitalizma]], kapitalističkog gospodarskog sustava i načina proizvodnje. U takvom društvenom sustavu postoje dvije glavne [[Društvena klasa|društvene klase]] čiji je sukob izvor svih društvenih problema i koji se konačno može riješiti samo socijalističkom revolucijom.<ref name="Marx & Engels 1848">Marx, Karl i [[Friedrich Engels]]. [1848] 1969. "[https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/communist-manifesto/ch01.htm#007 Bourgeois and Proletarians]." Ch. 1 in ''[[The Communist Manifesto|Manifesto of the Communist Party]]'', (''Marx/Engels Selected Works'' 1, str. 98–137), translated by [[Samuel Moore (translator of Das Kapital)|S. Moore]]. Moscow: [[Progress Publishers]]. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref>

Dvije društvene klase su [[proletarijat]] (radnička klasa) koji čini većinu stanovništva i koji mora raditi kako bi preživio. Manjinu čini [[Buržoazija|buržoazija]], tj. građanska ili kapitalistička klasa koja privatnim vlasništvom nad sredstvima proizvodnje izvlači dobit zapošljavanjem radničke klase. Prema ovoj analizi, revolucija bi postavila radničku klasu na položaje vlasti i tako uspostavila društveno vlasništvo nad [[Proizvodna sredstva|sredstvima proizvodnje]], što čini primarni element transformacije društva prema komunizmu.<ref name="Marx & Engels 1848"/>

Zajedno sa [[Socijaldemokracija|socijaldemokracijom]] komunizam je do 20-ih godina 20. stoljeća postao dominantnom političkom tendencijom u međunarodnom socijalističkom pokretu.<ref>Newman, Michael. 2005. ''Socialism: A Very Short Introduction''. [[Oxford University Press]]. str. 5: "Chapter 1 looks at the foundations of the doctrine by examining the contribution made by various traditions of socialism in the period between the early 19th century and the aftermath of the First World War. The two forms that emerged as dominant by the early 1920s were social democracy and communism."</ref> Uspostavom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] kao prve svjetske nominalno komunističke države dolazi do raširenog poistovjećivanja samog komunizma s ideologijom [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]] i sovjetskog tipa [[Plansko gospodarstvo|planskog gospodarstva]]<ref name=":0"/><ref>Busky, Donald F. 2000. ''Democratic Socialism: A Global Survey''. [[Praeger Paperback|Praeger]]. str. 6–8: {{ISBN|978-0-275-96886-1}}. "In a modern sense of the word, communism refers to the ideology of Marxism-Leninism.… [T]he adjective democratic is added by democratic socialists to attempt to distinguish themselves from Communists who also call themselves socialists. All but communists, or more accurately, Marxist-Leninists, believe that modern-day communism is highly undemocratic and totalitarian in practice, and democratic socialists wish to emphasise by their name that they disagree strongly with the Marxist-Leninist brand of socialism."</ref><ref>"Communism." 2007. ''[[Columbia Encyclopedia]]'' (6th ed.).</ref>. Gotovo sve komunističke vlasti 20. stoljeća krenule su ka uspostavljanju komunizma raznim inačicama marksizma-lenjinizma<ref>Smith, Stephen. ''The Oxford Handbook of the History of Communism''. Oxford University Press, 2014. str.3</ref>. Prema nekim ekonomistima i intelektualcima taj model je u praksi uspostavio države koje su, iako imenom komunističke, u stvari djelovale kao oblik državnog kapitalizma<ref name="Chomsky 1986">[[Noam Chomsky|Chomsky, Noam]]. 1986. "[https://chomsky.info/1986____/ The Soviet Union Versus Socialism]." ''Our Generation'' (Spring/Summer). via Chomsky.info. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref name="State Capitalism in the Soviet Union, 2001">Howard, M. C. in J. E. King. 2001. "[http://www.hetsa.org.au/pdf/34-A-08.pdf 'State Capitalism' in the Soviet Union]." ''History of Economics Review'' 34(1):110–26. {{doi|10.1080/10370196.2001.11733360}}.</ref><ref name="Wolff 2015">[[Richard D. Wolff|Wolff, Richard D.]] 27. lipnja 2015. "[http://www.truth-out.org/news/item/31567-socialism-means-abolishing-the-distinction-between-bosses-and-employees Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees]." ''[[Truthout]].'' Pristupljeno 29. siječnja 2020.</ref> ili neplaniranog upravno-komandnog gospodarstva.<ref name="The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy, 1985">{{cite journal|last=Wilhelm|first=John Howard|year=1985|title=The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy|journal=[[Europe-Asia Studies|Soviet Studies]]|volume=37|issue=1|pages=118–30|doi=10.1080/09668138508411571}}</ref><ref name="Ellman 2007">{{cite book|last=Ellman|first=Michael|year=2007|chapter=The Rise and Fall of Socialist Planning|editor1-first=Saul|editor1-last=Estrin|editor2-first=Grzegorz W.|editor2-last=Kołodko|editor3-first=Milica|editor3-last=Uvalić|title=Transition and Beyond: Essays in Honour of Mario Nuti|location=New York City|publisher=Palgrave Macmillan|page=22|quote=In the USSR in the late 1980s the system was normally referred to as the 'administrative-command' economy. What was fundamental to this system was not the plan but the role of administrative hierarchies at all levels of decision making; the absence of control over decision making by the population [...].|isbn=978-0-230-54697-4}}</ref>, a ne stvarnog komunističkog ekonomskog modela koji je u skladu s prihvaćenim definicijama komunizma kao ekonomske teorije.

== Značenja ==
[[Hrvatska enciklopedija]], svezak 6 ([[2004.]]), navodi sljedeća četiri značenja pojma "komunizam":

#Ideja savršenoga, besklasnoga društva potpune jednakosti ljudi.
#Politička ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva i na uspostavi zajedničkoga vlasništva nad sredstvima za proizvodnju.
#Politički pokret (komunistički pokret) koji obuhvaća ukupnost [[komunistička stranka|komunističkih stranaka]] (često u njihovom nazivlju i: "partija"), organizacija i skupina u svijetu.
#Politički sustav [[Totalitarizam|totalitarne]] jednostranačke vlasti.

Značenje 3. i 4. se povezuje u prvom redu s [[boljševizam|boljševizmom]] (njemu su svojstvena također i značenja 1. i 2., a značenje 4. odgovara i onim oblicima totalitarizma koji komunizmu ne teže).

U općem značenju (1.) riječ ''komunizam'' bilježi i Benešićev Rječnik hrvatskoga književnog jezika (sv. 7, 1986.), sljedećim primjerom: "Ne pomagati brata bijaše grijeh; bijasmo komuniste među sobom" ([[August Šenoa]]). U trećem pak značenju: "Divlji komunist iz 1919." ([[Slavko Kolar]]).

== Povijesni prethodnici ==
Zazivanje potpune društvene jednakosti pojavljuje se prvi put u [[Antička Grčka|drevnoj Grčkoj]] u kojoj je, kao posljedica zemljoposjedništva i trgovine imanjem, nastala ideja privatnog vlasništva.<ref name=":0" /> Neki su drevni Grci držali da uzrok društvene nejednakosti leži u društvenom fenomenu privatnog vlasništva jer se ljudi međusobno razlikuju u količini onoga što posjeduju, i, sukladno tome, zahtijevali njegovo ukidanje. O mitskom [[Zlatno doba|Zlatnom dobu]], kada će privatno vlasništvo te materijalna oskudica i pohlepa koje uzrokuje nestati, pisali su grčki pjesnici [[Heziod]]<ref>Heziod, ''Poslovi i dani''.</ref> i [[Vergilije]]<ref>Vergilije, ''Eneida''.</ref>. Filozof je [[Platon]], koji je želju za posjedovanjem označio kao glavni uzrok sukoba među ljudima, formulirao ideju protokomunističkog društva čiji članovi nemaju osjećaj za svojinu i čiji osobni identitet u potpunosti nestaje u zajednici.<ref>Platon, ''Država''.</ref><ref>Platon, ''Zakoni''.</ref>

U kasnom srednjovjekovlju i renesansi, europski su se moreplovci dali u potragu za takvim mjestom u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref name=":0" /> Površna iskustva s domorocima američkih kontinenata stvorila su kod njih pogrešan dojam idiličnih, jednostavnih društava bez sukoba i razmirica u kojima je ideja posjedovanja nečega u potpunosti nepoznata. Dodatni razlog koji je doveo do te pogrešne percepcije domorodaca bila su kršćanska vjerovanja tih moreplovaca koji su zbog njih na polugole domoroce gledali kao na ljude koji bez srama zbog golotinje i bez oskudice bezbrižno žive u Edenskom vrtu prije Pada čovjeka. Ta su iskustva moreplovci donijeli natrag u Europu te su poslužila pravniku i političaru [[Thomas More|Thomasu Moreu]] da formulira svoju viziju društva bez privatnog vlasništva.<ref>Thomas More, ''Utopija''.</ref>

Kasnije su se pojavila prva dobrovoljna protokomunistička društva. [[1607.]] u sklopu prve britanske kolonije Virginia na području istočne Sjeverne Amerike nastaje naselje Jamestown. 1649. protestantski društveni radikal Gerrard Winstanley, nezadovoljan ondašnjim političkim poretkom i pod utjecajem određene interpretacije jednog retka iz Apostolskih djela<ref>Dj. 4:32.</ref>, započinje radikalni agrarni pokret Kopači koji je zaposjedao [[Gemajda|gemajdu]] i pretvarao ju u obradivu zemlju. Kopači su trgovinu zemlje i njenih plodova strogo zabranili. Poduzetnik i filantrop [[Robert Owen]] u američkoj saveznoj državi Indiana [[1825.]] zasniva grad New Harmony da eksperimentalno demonstrira superiornost kolektivističkog, požrtvovnog i nesebičnog načina života.

Tobožnji uspjeh Francuske revolucije da se društvo svjesno promijeni prema zamišljenoj predodžbi dao je povod protokomunističkim misliocima da pozivaju na promjenu unutar samog društva. François-Noël Babeuf javno je napadao Jakobince i pozivao Francuze na pobunu protiv nepravednog sustava. Osnovao je Društvo jednakih koje je zagovaralo sveukupnu socijalizaciju vlasništva. Slične agitacije činili su Henri de Saint-Simon i Charles Fourier<ref>Charles Fourier, ''Théorie des quatre mouvements et des destinées générales'', 1808.</ref> koji su polagali nade da će imućni podijeliti svoj imetak dobrovoljno.<ref name=":0" />

== Nastanak komunizma ==
[[File:Karl Marx 001.jpg|thumb|right|160px|[[Karl Marx]] je temeljni pisac komunističke ideologije. Realizacija njegovih ideja o tzv. [[Diktatura proletarijata|diktaturi proletarijata]] stvorila je totalitarističke [[Socijalizam|socijalističke]] režime iz 20. stoljeća.]]
{{Glavni|Marksizam}}

Skup ideja iz kojih je kasnije iznikao komunizam dali su politički radikali [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]]. Slične mislioce prije sebe koje su nazivali utopističkim socijalistima kritizirali su jer su ideal potpune društvene jednakosti tretirali kao moralni ideal ili nisu dali objašnjenje kako bi se taj ideal ostvario. Nasuprot njima, Marx i Engels razvili su svoj korpus ideja pod nazivom znanstveni socijalizam za koji su tvrdili da ne samo objašnjava kako će doći do društva s potpunom jednakošću već i da će se takvo društvo neizbježno ostvariti. Marxova i Engelsova ideja komunizma razlikuje se u nekoliko bitnih stavki od prijašnjih pokušaja stremljenja prema društvenoj jednakosti i ukidanju privatnog vlasništva. Prvo, micanje moći stvaranja takvog društva iz sfere morala i ljudske svjesne inicijative u sferu amoralnih impersonalnih sila koje određuju i upravljaju društvom, društvenim promjenama i ljudskim ponašanjem. Drugo, tehnološki razvoj proizvodnosti i nasilje, a ne strpljivo i razumno uvjeravanje, kao sredstva ostvarenja takvog društva.

=== Materijalistička koncepcija povijesti ===
Za
razliku od drugih organizama, čovjek da preživi mora proizvoditi sredstva za život.
Za njihovo stvaranje koristi snage za proizvodnju pri čemu ulazi u odnose
proizvodnje da te snage može koristiti. Snage proizvodnje su zbirka raznolikih
čimbenika, u koje spadaju ljudski i životinjski rad, sile prirode, kvaliteta
obradive zemlje, proizvodni alati, proizvodno iskustvo i vještine. Odnosi proizvodnje su način
kako i kome su raspoređeni rezultati proizvodnje.<ref>A. James Gregor, ''A Survey of Marxism: Problems in Philosophy and the Theory of History'' (New York: Random House, 1965), 158-169.</ref> Uzeti zajedno, snage za
proizvodnju i odnosi proizvodnje čine način proizvodnje. Način
proizvodnje nekog društva, prema Marxu i Engelsu, određuje na koji način to društvo jest,
sve njegove institucije kao država, nacija i religije, društvene i političke odnose, moral i metafiziku.
Proizvodi ljudske svijesti kao filozofija, umjetnost, književnost, pravo
, koji usmjeravaju i vode ljudsko ponašanje,<nowiki> </nowiki>nisu rezultat ljudskog samostalnog promišljanja nego samo površinski odraz načina proizvodnje.

Cjelokupna
ljudska povijest za Marxa jest izmjena različitih načina proizvodnje. Do
izmjene načina proizvodnje dolazi kada snage proizvodnje zbog svojeg razvoja više
ne mogu supostojati s postojećim odnosima proizvodnje, već dolazi do tenzije
koja se razrješava ukidanjem postojećih i zatim uspostavljanjem novih odnosa
proizvodnje koji mogu supostojati sa snagama proizvodnje. Sredstva i novi
odnosi zajedno predstavljaju novi način proizvodnje.

Marx identificira četiri vrste
ljudskih društava koje su do sada postojala prema vrsti načina proizvodnje:
primitivni komunizam, robovlasničko društvo, feudalno društvo i kapitalističko
društvo.<ref>Da li je
azijatsko društvo tj. azijatski način proizvodnje zaseban način proizvodnje ili
samo drugi naziv za feudalni način proizvodnje je predmet rasprave.</ref> Svako
ljudsko društvo u svom razvoju nužno prolazi kroz sva ta uređenja tim
redoslijedom. Prijelaz
iz jednog načina proizvodnje na drugi na površinskoj razini iskazuje se mijenjanjem
društva nasilnom revolucijom. Kako su se izmjenjivali načini proizvodnje, tako
se mijenjala o njima ovisna ljudska svijest i njeni proizvodi. Uz one ideje
koje kao odraz načina proizvodne služe kao obrana njega, u stadiju tik pred
izmjenom nastaju revolucionarne ideje, ideje koje će nositi sljedeći način
proizvodnje. Te ideje potaknuti će određenu društvenu klasu da
postane revolucionarna i učini društveni prevrat.

Izuzev primitivnog komunizma, u kojem ljudi jesu bili jednaki i u
ničemu nisu oskudijevali, u svakom tom društvu postojalo je privatno vlasništvo,
i razlike u njegovoj količini među ljudima dovelo je do društvene nejednakosti.
Marx je smatrao da su ta društva, kao izraz problematičnog načina proizvodnje,
uz to što uzrokuju nejednakost, opresivna za čovjeka u svim ostalim vidovima i
koče njegovo ispunjenje svojih potencijala. To vrše kroz institucije kao
religija, država, privatno vlasništvo, uvođenjem podjela rada, te političkim idejama,
umjetnošću, i filozofemima koje svojim sadržajima prikazuju trenutno stanje
nepromjenjivim ili poželjnim. Zbog nejednakosti u posjedovanju društvo je
hijerarhijski podijeljeno na klase od kojih jedne dominiraju nad drugima.

==Kritika komunizma==
{{vidi još|Kritika komunizma}}

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [http://www.srp.hr/socijalizam-danas/ Oliviero Diliberot, Vladimiro Giacché i Fausto Sorini: Rekonstruirati komunističku partiju" (izabrani odlomci, pripremila Jasna Tkalec)], "Socijalizam danas", Glasilo Socijalističke radničke partije Hrvatske, studeni-prosinac 2011., str. 3-6
* [http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mesic-Desnica-vladajucima-nametnula-misljenje-da-je-komunizam-zlocin "Mesić: Desnica vladajućima nametnula mišljenje da je komunizam zločin"], Davor Šišović za "Novi list", 9. studenog 2014.
* [http://narod.hr/kultura/ivo-banac-odrzao-predavanje-komunizam-hrvatska-povijest/ "Ivo Banac: komunizam je zaustavio razvoj društva i zemlje"], narod.hr, 31. listopada 2014.
* [http://narod.hr/kultura/ivo-banac-odrzao-predavanje-komunizam-hrvatska-povijest/ "Je li komunizam jednako zlo kao i fašizam?"], Davorin Rudolf za "Vijenac" br. 508, 5. rujna 2013.

== Poveznice ==
* [[Internacionala]]
* [[Socijalistička radnička partija Hrvatske]]
* [[Crvena akcija]]
* [[Antikomunizam]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{komunizam}}

[[Kategorija:Komunizam| ]]
[[Kategorija:Gospodarski sustavi]]
[[Kategorija:Politika]]