WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-23T09:58:49Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2025. u 09:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kocelj'''-->~~[[Datoteka:Spodnja Panonija- frankovska regija.PNG\|mini\|desno\|250px\|Koceljeva država]]		[[Datoteka:Spodnja Panonija- frankovska regija.PNG\|mini\|desno\|250px\|Koceljeva država]]
	[[Datoteka:Zemljevid Spodnje Panonije.PNG\|mini\|desno\|250px\|Koceljeva država]]		[[Datoteka:Zemljevid Spodnje Panonije.PNG\|mini\|desno\|250px\|Koceljeva država]]
	'''Kocelj,''' [[knez]] (?, prva pol. 9. st. — ?, prije [[880.]]), vladar državnih tvorevina na području Panonske nizine. Poistovjećivali su ga s franačkim arhontom Kocilom kojega spominje [[Konstantin VII. Porfirogenet\|Konstantin Porfirogenet]]. Sin je i nasljednik moravskoga kneza [[Nitranska kneževina\|Pribine]], gospodara [[Nitra (grad)\|Nitre]], koju su oko [[833.]] napustili pod pritiskom kneza Mojmira. Tražili su utočište u Hrvata kod kneza Ratimira (u dva navrata), pa u Istočnoj marci i kod Bugara. Nakon što su pristali uz Ratpota [[838.\|838]], pokršteni su u Traismaueru. Godine [[847.]] postao je donjopanonskim markgrofom sa sjedištem u Blatnom Gradu ([[Blatonski Koštel\|Blatonski Kostel]], danas Zalavár). Bio je podanik istočnofranačkoga vladara i prvotno podupiratelj germanske kolonizacije. Učvršćivao je kršćanstvo i gradio crkve. Na putu u [[Rim]] 867. posjetili su ga i dulje se zadržali u Blatnom Gradu [[Ćiril i Metod\|braća Konstantin (Ćiril) i Metod]] te pobudili u njega veliko zanimanje za slavenske knjige, što mu je odredilo buduće držanje. Postupno se udaljio od Franaka, a nakon pobune slavenskih plemena duž istočne cijele franačke granice od Labe do [[Karantanija\|Karantanije]] i Donje Panonije [[869.]] protiv franačke vlasti, pristaje uz Slavene te vlada samostalno. Crkveno mu je država pod Solnogradskom nadbiskupijom, koja je ometala rad Konstantina i Metoda. S [[Velikomoravska Kneževina\|velikomoravskim]] knezovima Rastislavom i Svatoplukom pozvao je Metoda, nadbiskupa obnovljene Panonsko-srijemske nadbiskupije (sjedište: Blatni Grad) da se iz Rima vrati u [[Panonija\|Panoniju]], i Metod je to učinio. God. 874. Kocelju su zbog »veleizdaje« oduzeti posjedi, izgubio je vlast, a na njegovo mjesto postavljen je grof Gozvin. Njegova [[Donjopanonska kneževina]] potpala je pod Franke, sporazumom između [[Franačka\|Franaka]] i [[Velikomoravska Kneževina\|Velike Moravske]]. [[Ferdo Šišić]] smatra da je Kocelj poginuo oko 876. kao zapovjednik [[Karloman, sin Karla Martela\|Karlomanove]] vojske koja se borila protiv Hrvata. B. Ferjančić smatra da pohod nije bio uperen protiv Hrvata, nego protiv Polapskih Slavena.<ref>Pejo Ćošković: [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=221 ''Kocelj''] Hrvatski biografski leksikon. LZMK. 2009. Pristupljeno 15. lipnja 2020.</ref>		'''Kocelj,''' [[knez]] (?, prva pol. 9. st. — ?, prije [[880.]]), vladar državnih tvorevina na području Panonske nizine. Poistovjećivali su ga s franačkim arhontom Kocilom kojega spominje [[Konstantin VII. Porfirogenet\|Konstantin Porfirogenet]]. Sin je i nasljednik moravskoga kneza [[Nitranska kneževina\|Pribine]], gospodara [[Nitra (grad)\|Nitre]], koju su oko [[833.]] napustili pod pritiskom kneza Mojmira. Tražili su utočište u Hrvata kod kneza Ratimira (u dva navrata), pa u Istočnoj marci i kod Bugara. Nakon što su pristali uz Ratpota [[838.\|838]], pokršteni su u Traismaueru. Godine [[847.]] postao je donjopanonskim markgrofom sa sjedištem u Blatnom Gradu ([[Blatonski Koštel\|Blatonski Kostel]], danas Zalavár). Bio je podanik istočnofranačkoga vladara i prvotno podupiratelj germanske kolonizacije. Učvršćivao je kršćanstvo i gradio crkve. Na putu u [[Rim]] 867. posjetili su ga i dulje se zadržali u Blatnom Gradu [[Ćiril i Metod\|braća Konstantin (Ćiril) i Metod]] te pobudili u njega veliko zanimanje za slavenske knjige, što mu je odredilo buduće držanje. Postupno se udaljio od Franaka, a nakon pobune slavenskih plemena duž istočne cijele franačke granice od Labe do [[Karantanija\|Karantanije]] i Donje Panonije [[869.]] protiv franačke vlasti, pristaje uz Slavene te vlada samostalno. Crkveno mu je država pod Solnogradskom nadbiskupijom, koja je ometala rad Konstantina i Metoda. S [[Velikomoravska Kneževina\|velikomoravskim]] knezovima Rastislavom i Svatoplukom pozvao je Metoda, nadbiskupa obnovljene Panonsko-srijemske nadbiskupije (sjedište: Blatni Grad) da se iz Rima vrati u [[Panonija\|Panoniju]], i Metod je to učinio. God. 874. Kocelju su zbog »veleizdaje« oduzeti posjedi, izgubio je vlast, a na njegovo mjesto postavljen je grof Gozvin. Njegova [[Donjopanonska kneževina]] potpala je pod Franke, sporazumom između [[Franačka\|Franaka]] i [[Velikomoravska Kneževina\|Velike Moravske]]. [[Ferdo Šišić]] smatra da je Kocelj poginuo oko 876. kao zapovjednik [[Karloman, sin Karla Martela\|Karlomanove]] vojske koja se borila protiv Hrvata. B. Ferjančić smatra da pohod nije bio uperen protiv Hrvata, nego protiv Polapskih Slavena.<ref>Pejo Ćošković: [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=221 ''Kocelj''] Hrvatski biografski leksikon. LZMK. 2009. Pristupljeno 15. lipnja 2020.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T15:34:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Spodnja Panonija- frankovska regija.PNG|mini|desno|250px|Koceljeva država]]
[[Datoteka:Zemljevid Spodnje Panonije.PNG|mini|desno|250px|Koceljeva država]]
'''Kocelj,''' [[knez]] (?, prva pol. 9. st. — ?, prije [[880.]]), vladar državnih tvorevina na području Panonske nizine. Poistovjećivali su ga s franačkim arhontom Kocilom kojega spominje [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]]. Sin je i nasljednik moravskoga kneza [[Nitranska kneževina|Pribine]], gospodara [[Nitra (grad)|Nitre]], koju su oko [[833.]] napustili pod pritiskom kneza Mojmira. Tražili su utočište u Hrvata kod kneza Ratimira (u dva navrata), pa u Istočnoj marci i kod Bugara. Nakon što su pristali uz Ratpota [[838.|838]], pokršteni su u Traismaueru. Godine [[847.]] postao je donjopanonskim markgrofom sa sjedištem u Blatnom Gradu ([[Blatonski Koštel|Blatonski Kostel]], danas Zalavár). Bio je podanik istočnofranačkoga vladara i prvotno podupiratelj germanske kolonizacije. Učvršćivao je kršćanstvo i gradio crkve. Na putu u [[Rim]] 867. posjetili su ga i dulje se zadržali u Blatnom Gradu [[Ćiril i Metod|braća Konstantin (Ćiril) i Metod]] te pobudili u njega veliko zanimanje za slavenske knjige, što mu je odredilo buduće držanje. Postupno se udaljio od Franaka, a nakon pobune slavenskih plemena duž istočne cijele franačke granice od Labe do [[Karantanija|Karantanije]] i Donje Panonije [[869.]] protiv franačke vlasti, pristaje uz Slavene te vlada samostalno. Crkveno mu je država pod Solnogradskom nadbiskupijom, koja je ometala rad Konstantina i Metoda. S [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravskim]] knezovima Rastislavom i Svatoplukom pozvao je Metoda, nadbiskupa obnovljene Panonsko-srijemske nadbiskupije (sjedište: Blatni Grad) da se iz Rima vrati u [[Panonija|Panoniju]], i Metod je to učinio. God. 874. Kocelju su zbog »veleizdaje« oduzeti posjedi, izgubio je vlast, a na njegovo mjesto postavljen je grof Gozvin. Njegova [[Donjopanonska kneževina]] potpala je pod Franke, sporazumom između [[Franačka|Franaka]] i [[Velikomoravska Kneževina|Velike Moravske]]. [[Ferdo Šišić]] smatra da je Kocelj poginuo oko 876. kao zapovjednik [[Karloman, sin Karla Martela|Karlomanove]] vojske koja se borila protiv Hrvata. B. Ferjančić smatra da pohod nije bio uperen protiv Hrvata, nego protiv Polapskih Slavena.<ref>Pejo Ćošković: [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=221 ''Kocelj''] Hrvatski biografski leksikon. LZMK. 2009. Pristupljeno 15. lipnja 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*ur. sveska: Zrinka Nikolić Jakus, autor poglavlja Hrvoje Gračanin: [https://bib.irb.hr/datoteka/856203.GRACANIN_2015_367-384.pdf ''BIBLIOTEKA POVIJEST HRVATASvezak I.Nova zraka u europskom svjetluHrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 − oko 1150)''; Poglavlje: Donjopanonska kneževina''], Matica hrvatska, Zagreb 2015. str. 15. - 21. u pdf-u {{ISBN|978-953-150-942-8}} (svezak I.)

[[Kategorija:9. stoljeće]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Povijest Mađarske]]
[[Kategorija:Povijest Slovačke]]
[[Kategorija:Povijest Slovenije]]
[[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]]
[[Kategorija:Vladari]]

Kocelj - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica