WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-23T10:12:13Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2025. u 10:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kobaltna zelena'''-->~~[[datoteka:Vert de cobalt.jpg\|mini\|300px\|desno\|[[Pigment]] kobaltna zelena.]]		[[datoteka:Vert de cobalt.jpg\|mini\|300px\|desno\|[[Pigment]] kobaltna zelena.]]

	[[datoteka:zinkgruen2.jpg\|mini\|300px\|desno\|Rinmanova zelena (kobaltna zelena).]]		[[datoteka:zinkgruen2.jpg\|mini\|300px\|desno\|Rinmanova zelena (kobaltna zelena).]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T09:19:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Vert de cobalt.jpg|mini|300px|desno|[[Pigment]] kobaltna zelena.]]

[[datoteka:zinkgruen2.jpg|mini|300px|desno|Rinmanova zelena (kobaltna zelena).]]

[[datoteka:Spinel.GIF|mini|desno|300px|[[Kristalna rešetka|Kristalna struktura]] [[Skupina spinela|skupine spinela]].]]

'''Kobaltna zelena''' ili '''kobaltovo zelenilo''' je [[pigment]] koji je pronađen krajem 18. stoljeća, a [[tržište|tržišno]] se proizvodi od prve polovice 19. stoljeća. Sjajnijeg je i čistijeg tona nego [[Kromoksidna zelena|kromoksidne zelene]] ali s neznatnom plavičastom nijansom. Otporna je prema [[alkalije|alkalijama]] i slabim [[kiseline|kiselinama]], a koristi se u svim [[Slikarske tehnike|slikarskim tehnikama]]. [[Uljene boje|Uljana boja]] se priprema s manje [[vezivo|veziva]], brže suši, prozirna je i slabije pokriva. Osušeni [[premaz]] je elastičan i postojan. Pošto je prilično skup pigment često se priprema od plavih i žutih kao oponašanje tona koja nema sve vrijednosti izvornog [[materijal]]a. <ref> "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [https://slikarskatehnologija.wordpress.com/], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020. </ref>

== Opis ==
Kobaltna zelena je ustvari dvosmislen pojam za bilo koju od dvije obitelji zelenih [[Anorganski pigmenti|anorganskih pigmenata]]. Oboje se dobiva s primjesama kobalt(II) oksida u bezbojne [[oksidi|okside]] domaćina. Primjesa Co(II) na mjestima Mg(II) i Zn(II) od Mg2TiO4 i Zn2TiO4, daje jednu obitelj kobaltnih zelenila. Ovi materijali spadaju u skupinu [[Skupina spinela|spinela]]. <ref name=Ullmann>Völz, Hans G. ''et al.'' "Pigments, Inorganic" in ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'', 2006 Wiley-VCH, Weinheim. {{DOI|10.1002/14356007.a20_243.pub2}}.</ref>

Rinmanova zelena dobiva se s primjesama kobaltovog(II) oksida u [[cinkov oksid]]. Sven Rinman, švedski kemičar, otkrio je ovaj spoj 1780. Pigmenti dobiveni s cinkovim oksidom korišteni su u mnogim industrijama i procesima. Rijetko se koristi jer je slab kromofor i relativno skup u usporedbi s kromovim(III) oksidom.

:<math>\mathrm{(1 - x)\ ZnO + x\ Co(NO_3)_2 \longrightarrow Zn_{(1-x)}Co_xO + 2x\ NO_2 +\tfrac{1}{2}x\ O_2}</math><big> ,  sa  </big> <math>\mathrm{x} \le 0{,}02</math>

Struktura i boja sastava Zn1-xCoxO ovisi o vrijednosti x. Za x ≤ 0,3, materijal prihvaća [[vurcit]]nu strukturu (ZnO) i snažno je zelene boje. Za x ≥ 0,7, materijal ima strukturu [[Natrijev klorid|natrijevog klorida]] (CoO) i ružičaste je boje. Međusobne vrijednosti x daju mješavinu dviju faza. <ref> F. Wagenknecht, and R. Juza "Rinmann's Green" in ''Handbook of Preparative Inorganic Chemistry'', 2nd Ed. Edited by G. Brauer, Academic Press, 1963, NY. Vol. 1. p. 1092.</ref>

Kobaltno zelena boja testirana je za upotrebu u "spintronskim" uređajima. Kobaltno zelena boja je atraktivna u ovoj primjeni jer je [[magnet]]ska na sobnoj [[temperatura|temperaturi]]. <ref>{{cite journal|title=Co-Doped ZnO nanoparticles: Minireview |author1=Djerdj, Igor|author2=Jaglicic, Zvonko|author3=Arcon, Denis|author4=Niederberger, Markus|doi=10.1039/c0nr00148a|journal=Nanoscale|volume=2|pages=1096–1104}}</ref>

== Mješoviti oksidni pigmenti ==
{{Glavni|Pigment}}

'''Mješoviti oksidni pigmenti''' sastoje se od miješanih kristalnih komponenata spinelne ili [[rutil]]ne strukture. Spineli čine veliku grupu minerala općenite formule M(II)M2(III)O4, u kojoj je M(II) [[Valencija (kemija)|dvovalentan]] [[metal]], obično [[magnezij]], [[željezo]](II), [[cink]] ili [[mangan]], a M(III) trovalentan metal, najčešće [[aluminij]], željezo(III) ili [[krom]]. Neki od mnogobrojnih poznatih spinela pokazuju vrlo dobra pigmentna svojstva i odavno se u tu svrhu upotrebljavaju. Jedan od najpoznatijih pigmenata spinelne strukture jest kobaltovo modrilo CoAl2O4. To je osobito cijenjeni pigment, vrlo lijepog i toplog [[plava|plavog]] tona, postojan na [[svjetlost]]i. Upotrebljava se mnogo u [[slikarstvo|slikarstvu]], a zbog svoje [[vatrostalnost]]i služi kao pigment za [[porculan]] i slično.

Djelomičnom zamjenom [[ion]]a [[titanij]]a ionima [[Prijelazni metali|prijelaznih metala]] u [[kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]] [[rutil]]a [[Titanijev dioksid|TiO2]], nastaju obojeni miješani polikristali rutilne strukture, od kojih se neki također mogu upotrijebiti kao pigmenti. Tehnički su važniji u prvom redu rutilni pigmenti s ugrađenim ionima [[nikal|nikla]] i kroma, koji im daju žutu boju.

Mješoviti oksidni pigmenti spinelne i rutilne strukture postojani su prema djelovanju svjetla, [[Atmosferilije|atmosferilija]] i [[kemikalija]], a posebno se odlikuju svojom postojanošću na visokim [[temperatura]]ma. Dobro se podnose s organskim obojenim pigmentima, od kojih imaju veću moć pokrivanja, pa se često s njima kombiniraju. Upotrebljavaju se za pripravu [[lak]]ova i [[boja]] za vanjske [[nalič]]e izložene trošenju, posebno u [[građevinarstvo|građevinarstvu]], za bojenje [[čelik|čeličnih]] i [[aluminij]]skih [[Lim (kovina)|limova]] za spremnike, [[Strojni dio|dijelove strojeva]] i [[Vozilo|vozila]], za pokrivne pečene [[automobil]]ske lakove, za bojenje [[plastika|plastičnih masa]], u [[keramika|keramičkoj industriji]] i slično. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Boje i lakovi'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

=== Proizvodnja spinel pigmenata ===
Spineli su minerali različitog podrijetla (magmatskog i metamorfnog). Nastaju prilikom zagrijavanja na visokoj temperaturi. Kemijski su to magnezijski aluminati (MgAl204). Većina spinela je bez boje. [[Taloženje]]m različitih iona u [[vulkan]]skim procesima djelomično nastaju spineli s jakom bojom. Ti obojeni spineli prodaju se kao [[drago kamenje]]. Žuti i narančastocrveni [[kamen]] naziva se rubicel. Crni koji sadrži željezo iz [[Šri Lanka|Šri Lanke]] naziva se pleonast. Tako i poznati crveni kamen u engleskoj kruni nije [[rubin]], već spinel. Ovisno o elementima koji su taloženi u kristalnoj strukturi razlikujemo aluminijske, željezo(III), krom, [[vanadij]] i titanij spinele.

Mineralni spineli i metali miješaju se na mokro, te se zatim zagrijavaju na 1200 [[celzij|°C]] do 1600 °C. Tako dolazi do razmjene iona. Metalni ioni se vrlo čvrsto vežu u strukturu kristala, te ih se nakon što se ohlade više ne može ispirati. Spineli imaju čvrstoću od 8 (po Mohsu) i postojani su na [[kiseline]] i [[Lužine (kemija)|lužine]]. Nakon [[žarenje|žarenja]] pigmenti se peru i melju, kako bi se postigla odgovarajuća zrnatost. Ti se pigmenti između ostalog koriste za sintezu dragih kamenja (modni nakit) ili u keramici za proizvodnju određenih boja prilikom pečenja. Minerali koji spadaju u veliku skupinu spinela su na primjer kromit, franklinit, ganit, magnetit i mnogi drugi. Spinel pigmenti mogu se koristiti kod svih [[vezivo|veziva]]. Vrlo su postojani na svjetlo, vremenske utjecaje i kemikalije. Toksikološki su bezopasni, tako da su dopušteni i za bojanje plastičnog posuđa ili igračaka. Također su bezopasni u spalionici smeća, gdje temperatura sagorijevanja iznosi samo oko 1 000 °C, a pigmenti podnose od 1 400 °C do 1 600 °C. <ref> "Pigmenti - općenito - Terradecor", [http://terradecor.hr/pigmenti/], terradecor.hr., pristupljeno 6. 6. 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Boje]]

Kobaltna zelena - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica