Ključica - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-22T10:47:07Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 10:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ključica'''-->'''~~Tvrđava Ključica''' najveća je i najočuvanija [[Srednji vijek\|srednjovjekovna]] [[utvrda]] na [[drniš]]kom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je [[Hrvatsko plemstvo\|plemićka obitelj]] [[Nelipić]] u [[14. stoljeće\|14. st.]] kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji [[Šubić]]a. Nalazi se na desnoj [[obala\|obali]] [[kanjon]]a [[rijeka\|rijeke]] [[Čikola\|Čikole]], u blizini [[selo\|sela]] [[Ključ]] na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu [[Mletačka trgovačka ruta\|mletačke trgovačke rute]] iz [[grad]]a [[Šibenik]]a prema zaleđu i [[Bosna\|Bosni]]. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se [[most]]om, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.<ref name="DD">{{Citiranje weba\|url=https://www.dalmacijadanas.hr/tvrdava-kljucica-zavirite-u-jednu-od-najvecih-srednjovjekovnih-utvrda-dalmatinske-zagore/ \|title=Tvrđava Ključica, Zavirite u jednu od najvećih srednjovjekovnih utvrda Dalmatinske zagore \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#D\|Dalmacija Danas]] \|work=www.dalmacijadanas.hr \|date=11. rujna 2020 \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="TZD">{{Citiranje weba\|url=https://www.tz-drnis.hr/index.php/hr/sto-posjetiti/srednjovjekovne-utvrde \|title=Srednjovjekovne utvrde \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#T\|Turistička zajednica grada Drniša]] \|work=www.tz-drnis.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="GD">{{Citiranje weba\|url=https://drnis.hr/o-drnisu/srednjovjekovne-utvrde \|title=Stednjovjekovne utvrde \|publisher=[[Drniš\|Grad Drniš]] \|work=drnis.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="SIN">{{Citiranje weba\|url=https://www.sibenik.in/kulturna_bastina/kljucica-nad-kanjonom-cikole/141.html \|title=Srednjovjekovna utvrda, Ključica nad kanjonom Čikole \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#Š\|Šibenik.in]] \|work=www.sibenik.in \|date=12. studenog 2011. \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="RD">{{Citiranje weba\|url=https://www.radiodrnis.hr/otvorena-staza-s-prekasnim-pogledom-na-kljucicu/ \|title=Otvorena staza s prekasnim pogledom na Ključicu \|publisher=[[Radio Drniš]] \|work=www.radiodrnis.hr \|date=13. studenoga 2014. \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="NPK">{{Citiranje weba\|url=http://np-krka.hr/stranice/kljucica/100.html \|title=Ključica \|publisher=[[Nacionalni park Krka\|		Tvrđava Ključica''' najveća je i najočuvanija [[Srednji vijek\|srednjovjekovna]] [[utvrda]] na [[drniš]]kom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je [[Hrvatsko plemstvo\|plemićka obitelj]] [[Nelipić]] u [[14. stoljeće\|14. st.]] kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji [[Šubić]]a. Nalazi se na desnoj [[obala\|obali]] [[kanjon]]a [[rijeka\|rijeke]] [[Čikola\|Čikole]], u blizini [[selo\|sela]] [[Ključ]] na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu [[Mletačka trgovačka ruta\|mletačke trgovačke rute]] iz [[grad]]a [[Šibenik]]a prema zaleđu i [[Bosna\|Bosni]]. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se [[most]]om, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.<ref name="DD">{{Citiranje weba\|url=https://www.dalmacijadanas.hr/tvrdava-kljucica-zavirite-u-jednu-od-najvecih-srednjovjekovnih-utvrda-dalmatinske-zagore/ \|title=Tvrđava Ključica, Zavirite u jednu od najvećih srednjovjekovnih utvrda Dalmatinske zagore \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#D\|Dalmacija Danas]] \|work=www.dalmacijadanas.hr \|date=11. rujna 2020 \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="TZD">{{Citiranje weba\|url=https://www.tz-drnis.hr/index.php/hr/sto-posjetiti/srednjovjekovne-utvrde \|title=Srednjovjekovne utvrde \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#T\|Turistička zajednica grada Drniša]] \|work=www.tz-drnis.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="GD">{{Citiranje weba\|url=https://drnis.hr/o-drnisu/srednjovjekovne-utvrde \|title=Stednjovjekovne utvrde \|publisher=[[Drniš\|Grad Drniš]] \|work=drnis.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="SIN">{{Citiranje weba\|url=https://www.sibenik.in/kulturna_bastina/kljucica-nad-kanjonom-cikole/141.html \|title=Srednjovjekovna utvrda, Ključica nad kanjonom Čikole \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#Š\|Šibenik.in]] \|work=www.sibenik.in \|date=12. studenog 2011. \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="RD">{{Citiranje weba\|url=https://www.radiodrnis.hr/otvorena-staza-s-prekasnim-pogledom-na-kljucicu/ \|title=Otvorena staza s prekasnim pogledom na Ključicu \|publisher=[[Radio Drniš]] \|work=www.radiodrnis.hr \|date=13. studenoga 2014. \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="NPK">{{Citiranje weba\|url=http://np-krka.hr/stranice/kljucica/100.html \|title=Ključica \|publisher=[[Nacionalni park Krka\|
	Javna ustanova "Nacionalni park Krka"]] \|work=np-krka.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="PINI">{{Citiranje weba\|url=http://www.pini.hr/kljuc.php \|title=Utvrda Ključica, Srednjovjekovna utvrda obitelji Šubića \|publisher=Pini \|work=www.pini.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref>		Javna ustanova "Nacionalni park Krka"]] \|work=np-krka.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="PINI">{{Citiranje weba\|url=http://www.pini.hr/kljuc.php \|title=Utvrda Ključica, Srednjovjekovna utvrda obitelji Šubića \|publisher=Pini \|work=www.pini.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T01:21:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 01:21
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ključica'''-->'''Tvrđava Ključica''' najveća je i najočuvanija [[Srednji vijek\|srednjovjekovna]] [[utvrda]] na [[drniš]]kom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je [[Hrvatsko plemstvo\|plemićka obitelj]] [[Nelipić]] u [[14. stoljeće\|14. st.]] kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji [[Šubić]]a. Nalazi se na desnoj [[obala\|obali]] [[kanjon]]a [[rijeka\|rijeke]] [[Čikola\|Čikole]], u blizini [[selo\|sela]] [[Ključ]] na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu [[Mletačka trgovačka ruta\|mletačke trgovačke rute]] iz [[grad]]a [[Šibenik]]a prema zaleđu i [[Bosna\|Bosni]]. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se [[most]]om, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.<ref name="DD">{{~~cite web~~\|url=https://www.dalmacijadanas.hr/tvrdava-kljucica-zavirite-u-jednu-od-najvecih-srednjovjekovnih-utvrda-dalmatinske-zagore/ \|title=Tvrđava Ključica, Zavirite u jednu od najvećih srednjovjekovnih utvrda Dalmatinske zagore \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#D\|Dalmacija Danas]] \|work=www.dalmacijadanas.hr \|date=11. rujna 2020 \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="TZD">{{~~cite web~~\|url=https://www.tz-drnis.hr/index.php/hr/sto-posjetiti/srednjovjekovne-utvrde \|title=Srednjovjekovne utvrde \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#T\|Turistička zajednica grada Drniša]] \|work=www.tz-drnis.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="GD">{{~~cite web~~\|url=https://drnis.hr/o-drnisu/srednjovjekovne-utvrde \|title=Stednjovjekovne utvrde \|publisher=[[Drniš\|Grad Drniš]] \|work=drnis.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="SIN">{{~~cite web~~\|url=https://www.sibenik.in/kulturna_bastina/kljucica-nad-kanjonom-cikole/141.html \|title=Srednjovjekovna utvrda, Ključica nad kanjonom Čikole \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#Š\|Šibenik.in]] \|work=www.sibenik.in \|date=12. studenog 2011. \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="RD">{{~~cite web~~\|url=https://www.radiodrnis.hr/otvorena-staza-s-prekasnim-pogledom-na-kljucicu/ \|title=Otvorena staza s prekasnim pogledom na Ključicu \|publisher=[[Radio Drniš]] \|work=www.radiodrnis.hr \|date=13. studenoga 2014. \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="NPK">{{~~cite web~~\|url=http://np-krka.hr/stranice/kljucica/100.html \|title=Ključica \|publisher=[[Nacionalni park Krka\|		<!--'''Ključica'''-->'''Tvrđava Ključica''' najveća je i najočuvanija [[Srednji vijek\|srednjovjekovna]] [[utvrda]] na [[drniš]]kom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je [[Hrvatsko plemstvo\|plemićka obitelj]] [[Nelipić]] u [[14. stoljeće\|14. st.]] kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji [[Šubić]]a. Nalazi se na desnoj [[obala\|obali]] [[kanjon]]a [[rijeka\|rijeke]] [[Čikola\|Čikole]], u blizini [[selo\|sela]] [[Ključ]] na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu [[Mletačka trgovačka ruta\|mletačke trgovačke rute]] iz [[grad]]a [[Šibenik]]a prema zaleđu i [[Bosna\|Bosni]]. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se [[most]]om, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.<ref name="DD">{{Citiranje weba\|url=https://www.dalmacijadanas.hr/tvrdava-kljucica-zavirite-u-jednu-od-najvecih-srednjovjekovnih-utvrda-dalmatinske-zagore/ \|title=Tvrđava Ključica, Zavirite u jednu od najvećih srednjovjekovnih utvrda Dalmatinske zagore \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#D\|Dalmacija Danas]] \|work=www.dalmacijadanas.hr \|date=11. rujna 2020 \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="TZD">{{Citiranje weba\|url=https://www.tz-drnis.hr/index.php/hr/sto-posjetiti/srednjovjekovne-utvrde \|title=Srednjovjekovne utvrde \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#T\|Turistička zajednica grada Drniša]] \|work=www.tz-drnis.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="GD">{{Citiranje weba\|url=https://drnis.hr/o-drnisu/srednjovjekovne-utvrde \|title=Stednjovjekovne utvrde \|publisher=[[Drniš\|Grad Drniš]] \|work=drnis.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="SIN">{{Citiranje weba\|url=https://www.sibenik.in/kulturna_bastina/kljucica-nad-kanjonom-cikole/141.html \|title=Srednjovjekovna utvrda, Ključica nad kanjonom Čikole \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#Š\|Šibenik.in]] \|work=www.sibenik.in \|date=12. studenog 2011. \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="RD">{{Citiranje weba\|url=https://www.radiodrnis.hr/otvorena-staza-s-prekasnim-pogledom-na-kljucicu/ \|title=Otvorena staza s prekasnim pogledom na Ključicu \|publisher=[[Radio Drniš]] \|work=www.radiodrnis.hr \|date=13. studenoga 2014. \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="NPK">{{Citiranje weba\|url=http://np-krka.hr/stranice/kljucica/100.html \|title=Ključica \|publisher=[[Nacionalni park Krka\|
	Javna ustanova "Nacionalni park Krka"]] \|work=np-krka.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="PINI">{{~~cite web~~\|url=http://www.pini.hr/kljuc.php \|title=Utvrda Ključica, Srednjovjekovna utvrda obitelji Šubića \|publisher=Pini \|work=www.pini.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref>		Javna ustanova "Nacionalni park Krka"]] \|work=np-krka.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="PINI">{{Citiranje weba\|url=http://www.pini.hr/kljuc.php \|title=Utvrda Ključica, Srednjovjekovna utvrda obitelji Šubića \|publisher=Pini \|work=www.pini.hr \|date= \|accessdate=27. rujna 2020.}}</ref>

	Nakon niza nastavljenih sukoba, obitelj Nelipić dala je pristanak [[1343.]] god. za [[rušenje]] utvrde. Planirano rušenje ipak se nije dogodilo, a Nelipići su izgradili i nekoliko novih manjih utvrda. Vremenom se moć obitelji smanjila, a Mlečani [[1450.]] god. nude 1000 dukata za rušenje utvrde ili 200 dukata za preuzimanje kontrole nad njom. Međutim, ovi sukobi gube na značaju dolaskom [[Osmanlije\|Turaka]] koji su kontrolirali Ključicu od [[1546.]] do [[1648.]] god. Nakon toga utvrda je napuštena.<ref name="DD"/><ref name="TZD"/><ref name="GD"/><ref name="SIN"/><ref name="NPK"/><ref name="PINI"/>		Nakon niza nastavljenih sukoba, obitelj Nelipić dala je pristanak [[1343.]] god. za [[rušenje]] utvrde. Planirano rušenje ipak se nije dogodilo, a Nelipići su izgradili i nekoliko novih manjih utvrda. Vremenom se moć obitelji smanjila, a Mlečani [[1450.]] god. nude 1000 dukata za rušenje utvrde ili 200 dukata za preuzimanje kontrole nad njom. Međutim, ovi sukobi gube na značaju dolaskom [[Osmanlije\|Turaka]] koji su kontrolirali Ključicu od [[1546.]] do [[1648.]] god. Nakon toga utvrda je napuštena.<ref name="DD"/><ref name="TZD"/><ref name="GD"/><ref name="SIN"/><ref name="NPK"/><ref name="PINI"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T16:21:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Tvrđava Ključica''' najveća je i najočuvanija [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[utvrda]] na [[drniš]]kom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je [[Hrvatsko plemstvo|plemićka obitelj]] [[Nelipić]] u [[14. stoljeće|14. st.]] kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji [[Šubić]]a. Nalazi se na desnoj [[obala|obali]] [[kanjon]]a [[rijeka|rijeke]] [[Čikola|Čikole]], u blizini [[selo|sela]] [[Ključ]] na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu [[Mletačka trgovačka ruta|mletačke trgovačke rute]] iz [[grad]]a [[Šibenik]]a prema zaleđu i [[Bosna|Bosni]]. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se [[most]]om, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.<ref name="DD">{{cite web|url=https://www.dalmacijadanas.hr/tvrdava-kljucica-zavirite-u-jednu-od-najvecih-srednjovjekovnih-utvrda-dalmatinske-zagore/ |title=Tvrđava Ključica, Zavirite u jednu od najvećih srednjovjekovnih utvrda Dalmatinske zagore |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D|Dalmacija Danas]] |work=www.dalmacijadanas.hr |date=11. rujna 2020 |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="TZD">{{cite web|url=https://www.tz-drnis.hr/index.php/hr/sto-posjetiti/srednjovjekovne-utvrde |title=Srednjovjekovne utvrde |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T|Turistička zajednica grada Drniša]] |work=www.tz-drnis.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="GD">{{cite web|url=https://drnis.hr/o-drnisu/srednjovjekovne-utvrde |title=Stednjovjekovne utvrde |publisher=[[Drniš|Grad Drniš]] |work=drnis.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="SIN">{{cite web|url=https://www.sibenik.in/kulturna_bastina/kljucica-nad-kanjonom-cikole/141.html |title=Srednjovjekovna utvrda, Ključica nad kanjonom Čikole |publisher=[[Hrvatski internetski portali#Š|Šibenik.in]] |work=www.sibenik.in |date=12. studenog 2011. |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="RD">{{cite web|url=https://www.radiodrnis.hr/otvorena-staza-s-prekasnim-pogledom-na-kljucicu/ |title=Otvorena staza s prekasnim pogledom na Ključicu |publisher=[[Radio Drniš]] |work=www.radiodrnis.hr |date=13. studenoga 2014. |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="NPK">{{cite web|url=http://np-krka.hr/stranice/kljucica/100.html |title=Ključica |publisher=[[Nacionalni park Krka|
Javna ustanova "Nacionalni park Krka"]] |work=np-krka.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="PINI">{{cite web|url=http://www.pini.hr/kljuc.php |title=Utvrda Ključica, Srednjovjekovna utvrda obitelji Šubića |publisher=Pini |work=www.pini.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref>

Nakon niza nastavljenih sukoba, obitelj Nelipić dala je pristanak [[1343.]] god. za [[rušenje]] utvrde. Planirano rušenje ipak se nije dogodilo, a Nelipići su izgradili i nekoliko novih manjih utvrda. Vremenom se moć obitelji smanjila, a Mlečani [[1450.]] god. nude 1000 dukata za rušenje utvrde ili 200 dukata za preuzimanje kontrole nad njom. Međutim, ovi sukobi gube na značaju dolaskom [[Osmanlije|Turaka]] koji su kontrolirali Ključicu od [[1546.]] do [[1648.]] god. Nakon toga utvrda je napuštena.<ref name="DD"/><ref name="TZD"/><ref name="GD"/><ref name="SIN"/><ref name="NPK"/><ref name="PINI"/>

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

[[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]]