Klement X. - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T21:14:18Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 21:14
Redak 21:		Redak 21:

	== Raniji život ==		== Raniji život ==
	[[~~File~~:AEMILIUS ALTERIUS.jpg\|mini\|250px\|left\|Kardinal Emilio Altieri]]		[[Datoteka:AEMILIUS ALTERIUS.jpg\|mini\|250px\|left\|Kardinal Emilio Altieri]]
	Emilio Altieri rodio se u Rimu [[13. srpnja]] [[1590.]] godine od oca Lorenza Altierija i majke Vittorije rođene Delfini. Njegova obitelj je dugi niz godina bila u službi papa, te je Crkvi dala brojne svećenike, znanstvenike i lidere. Njegov stariji brat Giambattista Altieri st. ([[1589.]] – [[1654.]]) također je bio svećenik a kasnije i kardinal od [[1643.]] godine. Nakon osnovnog obrazovanja odlazi na studij prava [[Sveučilište La Sapienza\|La Sapienza]] u Rimu, gdje je doktorirao iz kanonskog i građanskog prava. Karijeru je započeo kao odvjetnik, a od [[1623.]] radi pri nuncijaturi u [[Poljska\|Poljskoj]]. Za svećenika je zaređen [[6. travnja]] [[1624.]] godine. Papa [[Urban VIII.]] imenuje ga [[1627.]] biskupom [[Camerino\|Camerina]], zamijenivši svoga brata, koji je do tada bio tamo ordinarij. U narednim godinama obnaša razne funkcije: predsjednik [[Romagna\|Romagne]] ([[1636.]]), guverner [[Marche\|Marche]] ([[1641.]]), te voditelj radova za zaštitu [[Ravenna\|Ravenne]] u obrani od poplave. Godine [[1643.]] odrekao se kardinalske časti u korist svoga starijeg brata Giambattiste. Od [[1644.]] obnaša dužnost nuncija u [[Napuljsko Kraljevstvo\|Napulju]], a od [[1652.]] vraća se u Rim gdje radi u Kuriji. Deset godina bio je tajnik kongregacije za biskupe i redovnike ([[1657.]] – [[1667.]]), a 1667. godine papa [[Klement IX.]] postavlja ga za prefekta Papinskog doma. Dana [[29. studenog]] [[1669.]] godine Klement IX. je najavio novi konzistorij na kojem će posvetiti novih sedam kardinala. Među njima je bilo i ime Emilija Altierija. Iako je već bio ušao u osamdesetu godinu života, Papa mu je tih dana prorekao: „Bit ćeš naš nasljednik“. No, samo nekoliko dana kasnije [[9. prosinca]] papa Klement IX. naglo umire ne podijelivši novim kardinalima crvene birete i naslovne crkve.		Emilio Altieri rodio se u Rimu [[13. srpnja]] [[1590.]] godine od oca Lorenza Altierija i majke Vittorije rođene Delfini. Njegova obitelj je dugi niz godina bila u službi papa, te je Crkvi dala brojne svećenike, znanstvenike i lidere. Njegov stariji brat Giambattista Altieri st. ([[1589.]] – [[1654.]]) također je bio svećenik a kasnije i kardinal od [[1643.]] godine. Nakon osnovnog obrazovanja odlazi na studij prava [[Sveučilište La Sapienza\|La Sapienza]] u Rimu, gdje je doktorirao iz kanonskog i građanskog prava. Karijeru je započeo kao odvjetnik, a od [[1623.]] radi pri nuncijaturi u [[Poljska\|Poljskoj]]. Za svećenika je zaređen [[6. travnja]] [[1624.]] godine. Papa [[Urban VIII.]] imenuje ga [[1627.]] biskupom [[Camerino\|Camerina]], zamijenivši svoga brata, koji je do tada bio tamo ordinarij. U narednim godinama obnaša razne funkcije: predsjednik [[Romagna\|Romagne]] ([[1636.]]), guverner [[Marche\|Marche]] ([[1641.]]), te voditelj radova za zaštitu [[Ravenna\|Ravenne]] u obrani od poplave. Godine [[1643.]] odrekao se kardinalske časti u korist svoga starijeg brata Giambattiste. Od [[1644.]] obnaša dužnost nuncija u [[Napuljsko Kraljevstvo\|Napulju]], a od [[1652.]] vraća se u Rim gdje radi u Kuriji. Deset godina bio je tajnik kongregacije za biskupe i redovnike ([[1657.]] – [[1667.]]), a 1667. godine papa [[Klement IX.]] postavlja ga za prefekta Papinskog doma. Dana [[29. studenog]] [[1669.]] godine Klement IX. je najavio novi konzistorij na kojem će posvetiti novih sedam kardinala. Među njima je bilo i ime Emilija Altierija. Iako je već bio ušao u osamdesetu godinu života, Papa mu je tih dana prorekao: „Bit ćeš naš nasljednik“. No, samo nekoliko dana kasnije [[9. prosinca]] papa Klement IX. naglo umire ne podijelivši novim kardinalima crvene birete i naslovne crkve.

	== Izbor za papu ==		== Izbor za papu ==
	[[~~File~~:Gianlorenzo bernini, busto di Clemente X 01.JPG\|mini\|250px\|left\|Bista pape Klementa X.]]		[[Datoteka:Gianlorenzo bernini, busto di Clemente X 01.JPG\|mini\|250px\|left\|Bista pape Klementa X.]]
	Konklava za izbor novog pape započela je [[20. prosinca]] i potrajala je preko četiri mjeseca. Nakon mnogih prijepora od 59 prisutnih kardinala, 56 je glasovalo za kardinala Emilija Altierija. Međutim, on je odbijao i prigovarao riječima: ''„Previše sam star da nosim takav teret“''. Povukao se u svoje odaje odbijajući imenovanje svjestan svoga slabog zdravlja i tereta kojeg nosi služba Petrovog nasljednika. Nekoliko dana je ustrajavao u odbijanju, tvrdeći da nema ni snage ni pamćenja, pa su ga naposljetku silom morali izvući iz sobe i proglasiti papom. Na koncu je u suzama prihvatio volju Duha Svetoga i u spomen na svog prethodnika i dobročinitelja uzeo si ime Klement X.		Konklava za izbor novog pape započela je [[20. prosinca]] i potrajala je preko četiri mjeseca. Nakon mnogih prijepora od 59 prisutnih kardinala, 56 je glasovalo za kardinala Emilija Altierija. Međutim, on je odbijao i prigovarao riječima: ''„Previše sam star da nosim takav teret“''. Povukao se u svoje odaje odbijajući imenovanje svjestan svoga slabog zdravlja i tereta kojeg nosi služba Petrovog nasljednika. Nekoliko dana je ustrajavao u odbijanju, tvrdeći da nema ni snage ni pamćenja, pa su ga naposljetku silom morali izvući iz sobe i proglasiti papom. Na koncu je u suzama prihvatio volju Duha Svetoga i u spomen na svog prethodnika i dobročinitelja uzeo si ime Klement X.

	== Pontifikat i smrt ==		== Pontifikat i smrt ==

	Papa je za svog bliskog suradnika postavio kardinala Paluzza Paluzzija Altierija degli Albertonija ([[1623.]] – [[1698.]]), koji je s Papom bio u dalekom srodstvu. Paluzzi je bio častohlepan i samovoljan. Da bi osigurao moć i nasljedstvo, svom prezimenu dodaje i prezime Altieri, kako bi se prikazao papinim bliskim srodnikom. Brzo se pokazalo da je to bio nesretan izbor, jer je Paluzzi prigrabio kontrolu nad cijelom Kurijom i bio sudionik u svim važnim događajima a svojoj obitelji je dijelio značajne položaje i materijalna dobra. Na političkom i vjerskom planu Papa je osudio miješanje [[Francuska\|francuskog]] kralja [[Luj XIV., kralj Francuske\|Luja XIV.]] u crkvena pitanja, te njegovo izbjegavanje pomoći u borbi protiv [[Osmansko Carstvo\|Turaka]]. Uz to je Kralj, da bi prikupio sredstva za rat protiv [[Nizozemska\|Nizozemske]], konfiscirao mnoga crkvena dobra. Papa Klement X., već vrlo star, nije to uspio spriječiti. Papa je bio zabrinut situacijom u Poljskoj, koju se sve više ugrožavali Turci. Nastojao je stvoriti savez protiv Turaka, pa je zajedno sa kardinalom [[Inocent XI.\|Benedettom Odescalchijem]] (kasnije papa Inocent XI.) novčano pomagao kralja [[Jan III. Sobjeski\|Jana Sobieskog]] ([[1624.]] – [[1696.]]), koji je [[1673.]] zadao Turcima odlučan poraz. Godine 1673. Papa je zabranio misionarima da objavljuju knjige bez prethodnog odobrenja Kongregacije za propagandu vjere. Tijekom svoga pontifikata Klement X. je kanonizirao i beatificirao šesnaest osoba, među kojima i svoga prethodnika papu [[Pio V.\|Pija V.]] Papa je [[24. prosinca]] [[1675.]] godine otvorio Sveta vrata u [[Bazilika sv. Petra\|bazilici sv. Petra]] povodom jubileja Svete godine (Jubilej je prvi puta u Crkvi uveden [[1500.]] godine), koji je popraćen raskošnim proslavama. Rim je bio ukrašen i očišćen a svečane procesije su svakodnevno prolazile gradom. U Rim se kroz tu godinu slilo gotovo milijun hodočasnika, među njima i mnogi plemići i velikaši. Papino se zdravlje tih mjeseci pogoršalo, pa mu je prilikom svečanosti otvorenja Jubileja naglo pozlilo. U narednim mjesecima Papa je rijetko sudjelovao u liturgijskim obredima, ali nije bilo dana da nije pitao ima li siromaha i grešnika kojima treba pomoći. Početkom srpnja [[1676.]] godine Papa je trpio velike bolove uslijed gihta od kojeg je bolovao. Agonije se završila [[22. srpnja]] 1676. kada je papa Klement X. preminuo, napunivši 86 godina života. Pokopan je velebnoj grobnici u bazilici sv. Petra. [[~~File~~:ClementeX.jpg\|mini\|400px\|right\|Grobnica pape Klementa X.]]		Papa je za svog bliskog suradnika postavio kardinala Paluzza Paluzzija Altierija degli Albertonija ([[1623.]] – [[1698.]]), koji je s Papom bio u dalekom srodstvu. Paluzzi je bio častohlepan i samovoljan. Da bi osigurao moć i nasljedstvo, svom prezimenu dodaje i prezime Altieri, kako bi se prikazao papinim bliskim srodnikom. Brzo se pokazalo da je to bio nesretan izbor, jer je Paluzzi prigrabio kontrolu nad cijelom Kurijom i bio sudionik u svim važnim događajima a svojoj obitelji je dijelio značajne položaje i materijalna dobra. Na političkom i vjerskom planu Papa je osudio miješanje [[Francuska\|francuskog]] kralja [[Luj XIV., kralj Francuske\|Luja XIV.]] u crkvena pitanja, te njegovo izbjegavanje pomoći u borbi protiv [[Osmansko Carstvo\|Turaka]]. Uz to je Kralj, da bi prikupio sredstva za rat protiv [[Nizozemska\|Nizozemske]], konfiscirao mnoga crkvena dobra. Papa Klement X., već vrlo star, nije to uspio spriječiti. Papa je bio zabrinut situacijom u Poljskoj, koju se sve više ugrožavali Turci. Nastojao je stvoriti savez protiv Turaka, pa je zajedno sa kardinalom [[Inocent XI.\|Benedettom Odescalchijem]] (kasnije papa Inocent XI.) novčano pomagao kralja [[Jan III. Sobjeski\|Jana Sobieskog]] ([[1624.]] – [[1696.]]), koji je [[1673.]] zadao Turcima odlučan poraz. Godine 1673. Papa je zabranio misionarima da objavljuju knjige bez prethodnog odobrenja Kongregacije za propagandu vjere. Tijekom svoga pontifikata Klement X. je kanonizirao i beatificirao šesnaest osoba, među kojima i svoga prethodnika papu [[Pio V.\|Pija V.]] Papa je [[24. prosinca]] [[1675.]] godine otvorio Sveta vrata u [[Bazilika sv. Petra\|bazilici sv. Petra]] povodom jubileja Svete godine (Jubilej je prvi puta u Crkvi uveden [[1500.]] godine), koji je popraćen raskošnim proslavama. Rim je bio ukrašen i očišćen a svečane procesije su svakodnevno prolazile gradom. U Rim se kroz tu godinu slilo gotovo milijun hodočasnika, među njima i mnogi plemići i velikaši. Papino se zdravlje tih mjeseci pogoršalo, pa mu je prilikom svečanosti otvorenja Jubileja naglo pozlilo. U narednim mjesecima Papa je rijetko sudjelovao u liturgijskim obredima, ali nije bilo dana da nije pitao ima li siromaha i grešnika kojima treba pomoći. Početkom srpnja [[1676.]] godine Papa je trpio velike bolove uslijed gihta od kojeg je bolovao. Agonije se završila [[22. srpnja]] 1676. kada je papa Klement X. preminuo, napunivši 86 godina života. Pokopan je velebnoj grobnici u bazilici sv. Petra. [[Datoteka:ClementeX.jpg\|mini\|400px\|right\|Grobnica pape Klementa X.]]

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T17:42:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir papa
| hrvatsko_ime = Klement X.
| latinsko_ime = Clemens PP. X.
| pravo_ime = Emilio Altieri
| grb = [[Datoteka:C o a Clemente X.svg|130px]]
| slika = Clement X.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis =
| papa_od = [[29. travnja]] [[1670.]]
| papa_do = [[22. srpnja]] [[1676.]]
| prethodnik = [[Klement IX.]]
| nasljednik = [[Inocent XI.]]
| datum_rođenja = [[13. srpnja]] [[1590.]]
| mjesto_rođenja = [[Rim]], [[Papinska Država]]
| datum_smrti = [[22. srpnja]] [[1676.]]
| mjesto_smrti = [[Rim]]
| imenjaci = Klement
| fusnota =
}}
'''Klement X.''', [[latinski|lat.]] ''Clemens PP. X.'' ([[Rim]], [[13. srpnja]] [[1590.]] – [[Rim]], [[22. srpnja]] [[1676.]]), rođen kao '''Emilio Altieri''', 239. poglavar [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], papa od [[29. travnja]] [[1670.]] do smrti [[1676.]] godine.

== Raniji život ==
[[File:AEMILIUS ALTERIUS.jpg|mini|250px|left|Kardinal Emilio Altieri]]
Emilio Altieri rodio se u Rimu [[13. srpnja]] [[1590.]] godine od oca Lorenza Altierija i majke Vittorije rođene Delfini. Njegova obitelj je dugi niz godina bila u službi papa, te je Crkvi dala brojne svećenike, znanstvenike i lidere. Njegov stariji brat Giambattista Altieri st. ([[1589.]] – [[1654.]]) također je bio svećenik a kasnije i kardinal od [[1643.]] godine. Nakon osnovnog obrazovanja odlazi na studij prava [[Sveučilište La Sapienza|La Sapienza]] u Rimu, gdje je doktorirao iz kanonskog i građanskog prava. Karijeru je započeo kao odvjetnik, a od [[1623.]] radi pri nuncijaturi u [[Poljska|Poljskoj]]. Za svećenika je zaređen [[6. travnja]] [[1624.]] godine. Papa [[Urban VIII.]] imenuje ga [[1627.]] biskupom [[Camerino|Camerina]], zamijenivši svoga brata, koji je do tada bio tamo ordinarij. U narednim godinama obnaša razne funkcije: predsjednik [[Romagna|Romagne]] ([[1636.]]), guverner [[Marche|Marche]] ([[1641.]]), te voditelj radova za zaštitu [[Ravenna|Ravenne]] u obrani od poplave. Godine [[1643.]] odrekao se kardinalske časti u korist svoga starijeg brata Giambattiste. Od [[1644.]] obnaša dužnost nuncija u [[Napuljsko Kraljevstvo|Napulju]], a od [[1652.]] vraća se u Rim gdje radi u Kuriji. Deset godina bio je tajnik kongregacije za biskupe i redovnike ([[1657.]] – [[1667.]]), a 1667. godine papa [[Klement IX.]] postavlja ga za prefekta Papinskog doma. Dana [[29. studenog]] [[1669.]] godine Klement IX. je najavio novi konzistorij na kojem će posvetiti novih sedam kardinala. Među njima je bilo i ime Emilija Altierija. Iako je već bio ušao u osamdesetu godinu života, Papa mu je tih dana prorekao: „Bit ćeš naš nasljednik“. No, samo nekoliko dana kasnije [[9. prosinca]] papa Klement IX. naglo umire ne podijelivši novim kardinalima crvene birete i naslovne crkve.

== Izbor za papu ==
[[File:Gianlorenzo bernini, busto di Clemente X 01.JPG|mini|250px|left|Bista pape Klementa X.]]
Konklava za izbor novog pape započela je [[20. prosinca]] i potrajala je preko četiri mjeseca. Nakon mnogih prijepora od 59 prisutnih kardinala, 56 je glasovalo za kardinala Emilija Altierija. Međutim, on je odbijao i prigovarao riječima: ''„Previše sam star da nosim takav teret“''. Povukao se u svoje odaje odbijajući imenovanje svjestan svoga slabog zdravlja i tereta kojeg nosi služba Petrovog nasljednika. Nekoliko dana je ustrajavao u odbijanju, tvrdeći da nema ni snage ni pamćenja, pa su ga naposljetku silom morali izvući iz sobe i proglasiti papom. Na koncu je u suzama prihvatio volju Duha Svetoga i u spomen na svog prethodnika i dobročinitelja uzeo si ime Klement X.

== Pontifikat i smrt ==

Papa je za svog bliskog suradnika postavio kardinala Paluzza Paluzzija Altierija degli Albertonija ([[1623.]] – [[1698.]]), koji je s Papom bio u dalekom srodstvu. Paluzzi je bio častohlepan i samovoljan. Da bi osigurao moć i nasljedstvo, svom prezimenu dodaje i prezime Altieri, kako bi se prikazao papinim bliskim srodnikom. Brzo se pokazalo da je to bio nesretan izbor, jer je Paluzzi prigrabio kontrolu nad cijelom Kurijom i bio sudionik u svim važnim događajima a svojoj obitelji je dijelio značajne položaje i materijalna dobra. Na političkom i vjerskom planu Papa je osudio miješanje [[Francuska|francuskog]] kralja [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] u crkvena pitanja, te njegovo izbjegavanje pomoći u borbi protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Uz to je Kralj, da bi prikupio sredstva za rat protiv [[Nizozemska|Nizozemske]], konfiscirao mnoga crkvena dobra. Papa Klement X., već vrlo star, nije to uspio spriječiti. Papa je bio zabrinut situacijom u Poljskoj, koju se sve više ugrožavali Turci. Nastojao je stvoriti savez protiv Turaka, pa je zajedno sa kardinalom [[Inocent XI.|Benedettom Odescalchijem]] (kasnije papa Inocent XI.) novčano pomagao kralja [[Jan III. Sobjeski|Jana Sobieskog]] ([[1624.]] – [[1696.]]), koji je [[1673.]] zadao Turcima odlučan poraz. Godine 1673. Papa je zabranio misionarima da objavljuju knjige bez prethodnog odobrenja Kongregacije za propagandu vjere. Tijekom svoga pontifikata Klement X. je kanonizirao i beatificirao šesnaest osoba, među kojima i svoga prethodnika papu [[Pio V.|Pija V.]] Papa je [[24. prosinca]] [[1675.]] godine otvorio Sveta vrata u [[Bazilika sv. Petra|bazilici sv. Petra]] povodom jubileja Svete godine (Jubilej je prvi puta u Crkvi uveden [[1500.]] godine), koji je popraćen raskošnim proslavama. Rim je bio ukrašen i očišćen a svečane procesije su svakodnevno prolazile gradom. U Rim se kroz tu godinu slilo gotovo milijun hodočasnika, među njima i mnogi plemići i velikaši. Papino se zdravlje tih mjeseci pogoršalo, pa mu je prilikom svečanosti otvorenja Jubileja naglo pozlilo. U narednim mjesecima Papa je rijetko sudjelovao u liturgijskim obredima, ali nije bilo dana da nije pitao ima li siromaha i grešnika kojima treba pomoći. Početkom srpnja [[1676.]] godine Papa je trpio velike bolove uslijed gihta od kojeg je bolovao. Agonije se završila [[22. srpnja]] 1676. kada je papa Klement X. preminuo, napunivši 86 godina života. Pokopan je velebnoj grobnici u bazilici sv. Petra. [[File:ClementeX.jpg|mini|400px|right|Grobnica pape Klementa X.]]

==Izvori==

* Jacques Mercier, ''Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican)'', Barbat, Zagreb 2001.,
* Marijo Milić, ''Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II.'', Laus, Split 2000.,
* Eric Russell Chamberlin, ''The bad popes'', Dorset Press, 1969.,
* Enciklopedija opća i nacionalna, Pro Leksis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb,
* Cardinals of the Holy Roman Church , [http://www2.fiu.edu/~mirandas/cardinals.htm],
* The Catholic Encyclopedia, [http://www.newadvent.org/cathen/],
* Enciclopedia dei Santi, [http://www.santiebeati.it/].

{{pape}}

[[Kategorija:Pape]]