https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Klasi%C4%8Dna_mehanikaKlasična mehanika - Povijest promjena2026-09-02T11:37:40ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Klasi%C4%8Dna_mehanika&diff=398742&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-16T09:39:41Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Klasična mehanika'''-->{{Klasična mehanika}}<br />
<br />
[[datoteka:Orbital motion.gif|mini|desno|290px|Crtež pokazuje kružno [[gibanje]] ili [[vrtnja|vrtnju]] satelita oko [[Zemlja|Zemlje]], prikazujući [[vektor]]e [[Orbitalna brzina|orbitalne ili obodne brzine satelita]] ''v'' i [[Centrifugalna i centripetalna sila|centripetalno]] [[ubrzanje]] ''a''.]]<br />
<br />
[[datoteka:Cavalo a arrastar um bloco de 350 kg..png|290px|mini|desno|'''Prvi Newtonov zakon''' (zakon [[tromost]]i ili inercije) tvrdi da svako [[Tijelo (fizika)|tijelo]] ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga [[gibanje|gibanja]] po [[pravac|pravcu]] dok ga neka vanjska [[sila]] ne prisili da to stanje promijeni.]]<br />
<br />
[[datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|290px|mini|desno|[[Newtonov zakon gravitacije]]: dva tijela se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je razmjerna (proporcionalna) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat (aritmetika)|kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti.]]<br />
<br />
[[datoteka:Leaning tower of pisa 2.jpg|mini|desno|290px|[[Kosi toranj u Pisi]] gdje je [[Galileo Galilei]] utvrdio da je [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanje]] bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela.]]<br />
<br />
'''Klasična mehanika''' ili '''Newtonova mehanika''' je dio [[Klasična fizika|klasične fizike]] koji obuhvaća [[mehanika|mehaniku]] [[čestica]] utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: [[gravitacija|gravitaciju]], mehaniku [[Tijelo (fizika)|krutoga tijela]], [[mehanika fluida|mehaniku fluida]], mehaniku [[titranje|titranja]] i mehaniku širenja [[val]]ova u elastičnom sredstvu. <ref> '''klasična mehanika''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69777], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><br />
<br />
Osnove moderne mehanike su postavili [[Galileo Galilei]] ([[1564.]] – [[1642.]]) i [[Isaac Newton]] ([[1643.]] – [[1727.]]). Do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] se smatralo da je ono što danas zovemo klasičnom mehanikom konačna fizikalna istina o [[svemir]]u. Međutim, na prijelazu 19. u 20. stoljeće, rađaju se nove ideje te se na stare probleme počelo gledati s novog stanovišta, što je urodilo stvaranjem [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]] i [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]]. Danas znamo da je klasična mehanika samo aproksimacija jedne više istine o materiji, prostoru i vremenu koja, unatoč uznapredovalim znanjima i tehnologiji, nije još ni izbliza u potpunosti otkrivena.<br />
<br />
== Newtonovi zakoni ==<br />
{{Glavni|Isaac Newton}}<br />
<br />
Newtonovi zakoni su 4 temeljna [[aksiom]]a mehanike:<br />
* '''Prvi Newtonov zakon''' (zakon [[tromost]]i ili inercije) tvrdi da svako [[Tijelo (fizika)|tijelo]] ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga [[gibanje|gibanja]] po [[pravac|pravcu]] dok ga neka vanjska [[sila]] ne prisili da to stanje promijeni. Taj je aksiom Newton preuzeo od Galilea Galileija, koji ga je izveo već 1638.<br />
* '''Drugi Newtonov zakon''' (zakon gibanja) tvrdi da promjena [[Količina gibanja|količine gibanja]] razmjerna je sili koja djeluje, a odvija se u smjeru te sile. Kako je Newton količinom gibanja nazivao produkt [[masa|mase]] i [[brzina|brzine]] (''m · v''), taj aksiom istovremeno određuje ili definira [[sila|silu]] (F) i uvodi [[Mjerna veličina|fizikalnu veličin]]u masu kao svojstvo tijela:<br />
<br />
:::<math>F = \frac{\Delta (m \cdot v)}{\Delta t} </math><br />
<br />
gdje je: ''t'' - [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]]. U klasičnoj mehanici, pod pretpostavkom konstantnosti ili nepromjenjivosti mase, jednakost poprima oblik:<br />
<br />
:::<math>F = m \cdot \frac{\Delta v}{\Delta t} = m \cdot a </math><br />
<br />
i time se uvodi veličina koja se naziva [[ubrzanje]] ili akceleracija ''a''. Iz Newtonove definicije slijedi da se sila može očitovati i kao promjena mase. To omogućuje da se klasična mehanika javlja kao poseban slučaj [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]] za brzine koje nisu bliske [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]].<br />
* '''Treći Newtonov zakon''' (zakon akcije i reakcije) tvrdi da uz svaku silu koja proizlazi iz djelovanja okoline na tijelo javlja protusila ili reakcija koja je iznosom jednaka sili, ali je suprotnoga smjera.<br />
* [[Newtonov zakon gravitacije]] tvrdi da se bilo koja dva tijela ili čestice uzajamno privlače silom razmjernom njihovim masama ''m<sub>1</sub>'' i ''m<sub>2</sub>'', a obrnuto razmjernom kvadratu njihove udaljenosti ''r'' : <br />
<br />
:::<math>F = G \cdot \frac{m_1 \cdot m_2}{r^2}\ </math><br />
gdje je:<br />
* ''F'' - uzajamna sila privlačenja između dva tijela ([[kg]]), i vrijedi F = F<sub>1</sub> = F<sub>2</sub>,<br />
* ''G'' - univerzalna [[gravitacijska konstanta]] koja otprilike iznosi 6.67428 × 10<sup>−11</sup> [[njutn|N]] [[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]] kg<sup>−2</sup>,<br />
* ''m''<sub>1</sub> - masa prvog tijela (kg),<br />
* ''m''<sub>2</sub> - masa drugog tijela (kg), i<br />
* ''r'' - međusobna udaljenost između središta dva tijela ([[metar|m]]). <ref> '''Newtonovi zakoni''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=43656], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><br />
<br />
=== Galileijevo načelo relativnosti ===<br />
{{Glavni|Galileo Galilei}}<br />
<br />
Galileijevo načelo relativnosti je načelo klasične fizike za preračunavanje [[Koordinatni sustav|koordinata]] i brzina čestica između dvaju [[Inercijski referentni okvir|inercijskih sustava]] koji se jedan u odnosu na drugi gibaju stalnom brzinom. Vrijedi samo za male brzine. Za brzine bliske brzini svjetlosti vrijede [[Lorentzove transformacije]]. <ref> '''Galileijevo načelo relativnosti''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69778], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><br />
<br />
== Povijest klasične mehanike ==<br />
{{Glavni|Povijest klasične mehanike}}<br />
[[datoteka:Archimedes screw.JPG|mini|desno|290px|[[Arhimedov vijak]].]]<br />
<br />
[[datoteka:Overshot water wheel schematic.svg|mini|desno|290px|[[Vodeničko kolo]]: voda teče preko drvenog [[kotač]]a.]]<br />
<br />
[[datoteka:LeverPrincleple.svg|mini|desno|290px|[[Poluga]] je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, [[Oslonac|oslonca]] ili zgloba i vrijedi: '''F<sub>1</sub>D<sub>1</sub> = F<sub>2</sub>D<sub>2</sub>'''.]]<br />
'''Povijest klasične mehanike''', kao i drugih grana [[fizika|fizike]] ([[povijest fizike]]), usko je povezana s razvojem [[Kultura|kulture]] i [[Civilizacija|civilizacije]] čovječanstva, a sastoji se uglavnom od tri glavna razdoblja: antičke mehanike, srednjovjekovne mehanike i klasične ili Newtonove mehanike, koja obuhvaća i analitičku mehaniku. Mnogi povijesni spomenici govore da su se ljudi bavili [[mehanika|mehanikom]] i u dalekoj prošlosti. [[Piramida (arhitektura)|Piramide]] [[Drevni Egipat|drevnog Egipta]], [[viseći vrtovi Babilona]], [[Stonehenge]], hramovi i luke [[Stara Grčka|stare Grčke]], mostovi i vodovodi [[Antički Rim|starog Rima]] i mnoge druge građevine, dokazuju da su ljudi već u [[Stari vijek|starom vijeku]] raspolagali s [[iskustvo|iskustvenim]] znanjima s područja mehanike. [[Ljubljanski drveni kotač]] je najstariji drveni [[kotač]] s [[osovina|osovinom]] na svijetu, a star je oko 5150 godina. Osim toga, drevni ljudi su se dosta bavili nebeskom mehanikom, promatranjem i proučavanjem gibanja [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]], pa se može reći da su prvi početci mehanike istodno s početcima ljudske civilizacije i [[Religija|religije]]. [[Mehanizam iz Antikitere]] je složen mehanički uređaj sa [[zupčanik|zupčanicima]] i brojčanicima, a služio je za predviđanje položaja [[planet]]a, [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a i pretpostavlja se da potječe od 150. do 100. pr. Kr.<br />
<br />
=== Jednostavni strojevi ===<br />
{{Glavni|Jednostavni stroj}}<br />
<br />
'''Jednostavni stroj''' je povijesni naziv za razne [[alat]]e ili [[naprava|naprave]] koje su povećavale omjer uložene i dobivene [[sila|sile]]. Jednostavni strojevi su omogućili [[čovjek]]u da obavi [[rad (ekonomija)|rad]]ove koji su zahtijevali [[snaga|snagu]] koja je bila veća od njegove, to jest omogućili su iskorištavanje snage [[vjetar|vjetra]], snage [[voda|vode]], i snage gorivih tvari. Bez njih bio je nezamisliv napredak, a čovjek bi još uvijek bio na primitivnom stupnju razvoja. Jednostavni strojevi su:<br />
* [[poluga]]<br />
* [[kotač]] i [[osovina]] <br />
* [[koloturnik]] i [[kolotura]]<br />
* [[kosina]]<br />
* [[klin]]<br />
* [[vijak]].<br />
<br />
== Važniji pojmovi ==<br />
*[[Brzina]]<br />
*[[Deformacija]]<br />
*[[Energija]]<br />
*[[Gibanje]]<br />
*[[Gravitacija]]<br />
*[[Gustoća]]<br />
*[[Impuls sile]]<br />
*[[Tromost]] (inercija)<br />
*[[Količina gibanja]]<br />
*[[Krutost]]<br />
*[[Kutna brzina]]<br />
*[[Kutno ubrzanje]]<br />
*[[Masa]]<br />
*[[Moment]]<br />
*[[Moment inercije]]<br />
*[[Naprezanje]]<br />
*[[Putanja]]<br />
*[[Rad (fizika)|Rad]]<br />
*[[Sila]]<br />
*[[Snaga]]<br />
*[[Težina]]<br />
*[[Tlak]]<br />
*[[Ubrzanje]]<br />
*[[Uzgon]]<br />
*[[Vrijeme (fizika)|Vrijeme]]<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{Izvori}}<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
* [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/ Web courseware Povijest fizike] <br />
<br />
<br />
{{Opće grane u fizici}}<br />
[[Kategorija:Klasična mehanika| ]]</div>WikiSysop