Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:32:24Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:32
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kjahta'''-->{{dz}}		<!--'''Kjahta'''-->{{dz}}
	{{~~wikipedizirati~~}}		{{HIEpedizirati}}
	'''Kjahta''' (ruski: '''Кяхта''', mongolski: '''Хиагт''' (Hiagt), kineski: '''恰克图 / 恰克圖''' (''Qiàkètú'') ili '''恰克土''' (''Qiàkètǔ''), burjatski: '''Хяагта''' (Hjaagta) ) je grad u [[Rusija\|Rusiji]], u [[Burjatija\|Burjatije]], u južnom [[Sibir]]u. Nalazi se na rijeci [[Kjahta (rijeka)\|Kjahti]], blizu rusko-mongolske granice, na 50° 27' sjever i 106° 28' istok. Udaljena je 234 km od Ulan-Udea, glavnog grada Burjatije.		'''Kjahta''' (ruski: '''Кяхта''', mongolski: '''Хиагт''' (Hiagt), kineski: '''恰克图 / 恰克圖''' (''Qiàkètú'') ili '''恰克土''' (''Qiàkètǔ''), burjatski: '''Хяагта''' (Hjaagta) ) je grad u [[Rusija\|Rusiji]], u [[Burjatija\|Burjatije]], u južnom [[Sibir]]u. Nalazi se na rijeci [[Kjahta (rijeka)\|Kjahti]], blizu rusko-mongolske granice, na 50° 27' sjever i 106° 28' istok. Udaljena je 234 km od Ulan-Udea, glavnog grada Burjatije.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T11:04:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{wikipedizirati}}
'''Kjahta''' (ruski: '''Кяхта''', mongolski: '''Хиагт''' (Hiagt), kineski: '''恰克图 / 恰克圖''' (''Qiàkètú'') ili '''恰克土''' (''Qiàkètǔ''), burjatski: '''Хяагта''' (Hjaagta) ) je grad u [[Rusija|Rusiji]], u [[Burjatija|Burjatije]], u južnom [[Sibir]]u. Nalazi se na rijeci [[Kjahta (rijeka)|Kjahti]], blizu rusko-mongolske granice, na 50° 27' sjever i 106° 28' istok. Udaljena je 234 km od Ulan-Udea, glavnog grada Burjatije.

Pored samog naselja Kjahte, grad Kjahta uključiva u sebe i naselja '''Troickosavsk''', oko 3 km prema sjeveru i '''Ust'-Kjahtu''', 16 km udaljenu. Naselju Kjahti stoji preko granice nasuprot mongolskom gradiću [[Altanbulag]]u.

Starije mongolsko ime za ovaj grad je '''Ар Хиагт''' (Ar Hiagt) (u prijevodu "Sjeverna Kjahta"), a grad preko granice, [[Altanbulag]] (za tadašnje kineske vlasti, '''Majmačin''') se na mongolskom zvao '''Өвөр Хиагт ''' (''Övör Hiagt'', u prijevodu "Južna Kjahta"). Troickosavsk se na ruskom zove (ruski: '''Троицкосавск''') i '''Дээд Шивээ''' (''Deed Šivee'') na mongolskom. Ust'-Kyakhta je na ruskom '''Усть-Кяхта'''.

Broj stanovnika: 18.400 (2003.)

Gradski status stječe 1934. godine.

Područja je prvotno bilo trgovinska točka između Rusije i [[Kina|kineskog carstva]] [[Qing (dinastija)|dinastije Qing]]. Utemeljenje grada je u svezi s nizom potpisanih sporazuma (zadnji potpisan 1728. u samoj Kjahti), prvih između Kine i neke "zapadne" nacije , zvanih [[Kjahtski sporazum]], koji je uspostavio trgovinske dogovore i odredio je granicu između Sibira i carstva Qing, odnosno njegovih jedinica Mongolije i [[Mandžurija|Mandžurije]].

Kjahtski sporazum je uključivao prijepotpisani [[Burski dogovor]] od 27. listopada 1727. godine. Grad je na tom mjestu osnovan 1727. godine. Kao rezultat ovog sporazuma, Kjahta je bilo isključivo trgovište na međi.

Kjahta je napredovala je od prekogranične trgovine s Altanbulagom, koji je bio kinesko trgovinsko središte zvano '''Maimachin'''. Trgovina se u biti temeljila na razmjeni, koju su činili trgovci koji su išli preko granice za napraviti posao.

Od 1743. je trgovačko naselje.

Kjahtu i Maimachin je posjetio slavni engleski pustolov i inženjer [[Samuel Bentham]] 1782. godine. Isti je naveo da ga je zabavljao zapovjednik kineskog grada "sa najvećom ljubaznošću koju stranac može u ikojoj zemlji na svijetu sresti". U to vrijeme, Rusi su prodavali krzna, tekstile, odjeću, kože, oruđa, stoku, dok su Kinezi prodavali svilu, [[pamuk]], [[čaj]] (najčešća roba), [[voće]], [[porculan]], rižu, svijeće, rabarbaru, [[đumbir]] i [[mošus]]. 1792. je u Kjahtu prebačena carinarnica iz [[Irkutsk]]a.

Nakon što je cijela rusko-kineska granica otvorena za trgovinu [[1860.]] godine, Kjahta je počela zaostajati. S izgradnjom istočnom kineskom ( ...Китайско-Восточной ж. д....) 1903. godine, Kjahta je izgubila značenje glavne trgovišne točke s Kinom, ali je postala središtem trgovine s Vanjskom Mongolijom.

1915. je u Kjahti potpisan Kjahtinski sporazum. 1920.-21. Kjahta je bila središte revolucionarne djelatnosti Suhe-Batora i Čoibalsana. 01. ožujka 1921. u Kjahti se zbio 1. kongres Mongolske narodne stranke.

U Kjahti su započela ili završila putovanja istraživača središnje Azije - N. M. Prževalskog, P. K. Kozlova, G. N. i A. V. Potanjina, B. A. Obručeva i drugih.

Cijeli grad je dobio ime '''Troickosavsk''' tijekom prve polovice 20. stoljeća, a vratio se nazivu Kjahta 1935. godine.

Kjahta se danas nalazi na autocesti koja ide od burjatsko glavnog grada [[Ulan-Ude]]a do mongolskog glavnog grada [[Ulaanbaatar|Ulan Bator]]a. Važna je tranzitna točka trgovine između Rusije i [[Mongolija|Mongolije]].

Od gospodarstva, u njoj su tvornice tekstila (pređa i trikoteža=, za obradu drva i prehrambena industrija.

== Kultura ==

U 19. stoljeću u Kjahti je podignuto dosta zgrada u [[klasicizam|klasicističkom]] stilu:
*Katedrala sv. Trojice (Троицкий собор) (1807.?-17.),
*crkva posvećena Uskrsnuću (Воскресенская церковь) (1838.),
*Gostinji dvor (iz sredine 19. stoljeća).

U gradu je muzej lokalnog značajnika V.A. Obručeva (osnovan 1891.) i muzej Suhe-Batora.

U gradu je medicinsko učilište.

Masovno rušenje kuća, kao dio standardnih projekata se zbio za sovjetskog razdoblja.

Vremenska zona:[[Moskovsko vrijeme]]+5

=== Izvori ===

* "The Benthams in Russia 1780-1791", Ian R.Christie, Berg Publishers Limited, Oxford, {{ISBN|0854968164}}

Dio ovog članka sadrži dijelove teksta iz Encyclopadie Britannice iz 1911., koja je javna domena (podatak s engleske Wikipedije).

[[Kategorija:Gradovi u Rusiji]]
[[Kategorija:Burjatija]]

Kjahta - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica