Kiralnost (kemija) - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-18T21:00:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2022. u 21:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kiralnost (kemija)'''-->'''~~Kiralnost''' (grč. χείρ: ruka) je svojstvo koje imaju likovi i tijela koje se očituje u tome da se zbog [[simetrija\|nesimetričnosti]] prostornog rasporeda [[atom\|atoma]] ili [[molekula]] izvornik ne može poklopiti sa svojom [[zrcalo\|zrcalnom]] slikom odnosno zrcalnim prostornim oblikom, bez obzira na to kakve pomake ili zakrete napravili s njima. <ref name="IRB">{{Citiranje weba\|author=\|title=Kiralnost molekula: Život s druge strane ogledala\|url=http://www.irb.hr/Dogadanja/Ciklusi-predavanja/Znanstveno-popularni-ciklus-predavanja-Znanost-za-javnost/Kiralnost-molekula-Zivot-s-druge-strane-ogledala\|work=\|publisher=Institut Ruđer Bošković\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref><ref name="HE-kiralnost">{{Citiranje weba\|author=\|title=kiralnost\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31569\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref>		Kiralnost''' (grč. χείρ: ruka) je svojstvo koje imaju likovi i tijela koje se očituje u tome da se zbog [[simetrija\|nesimetričnosti]] prostornog rasporeda [[atom\|atoma]] ili [[molekula]] izvornik ne može poklopiti sa svojom [[zrcalo\|zrcalnom]] slikom odnosno zrcalnim prostornim oblikom, bez obzira na to kakve pomake ili zakrete napravili s njima. <ref name="IRB">{{Citiranje weba\|author=\|title=Kiralnost molekula: Život s druge strane ogledala\|url=http://www.irb.hr/Dogadanja/Ciklusi-predavanja/Znanstveno-popularni-ciklus-predavanja-Znanost-za-javnost/Kiralnost-molekula-Zivot-s-druge-strane-ogledala\|work=\|publisher=Institut Ruđer Bošković\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref><ref name="HE-kiralnost">{{Citiranje weba\|author=\|title=kiralnost\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31569\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref>

	Središte kiralne molekule je asimetrično.<ref name="Grčević">{{Citiranje weba\|author=Grčević, Đana \|title=Stereokemija i optička kiralnost\|url=http://www.pbf.unizg.hr/hr/layout/set/print/content/download/10703/50078/version/1/file/eStereokemija+i+opticka+kiralnost.pdf\|work=\|PBF Zagreb\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Molekule s dva, tri ili n kiralnih središta imaju 2<sup>n</sup> [[stereoizomer\|stereoizomera]]. <ref name="Grčević"/> Ako ove molekule s više od dva kiralna središta posjeduju ravninu simetrije, onda su akiralne.<ref name="Grčević"/> Primjer akiralnih molekula su molekule vode, kisika, dušika, metana, ugljikovog dioksida, ugljikovog monoksida i dr.<ref name="Grčević"/> Primjeri kiralnih molekula su molekule većine aminokiselina, šećera, nukleinskih kiselina i dr.<ref name="Grčević"/>		Središte kiralne molekule je asimetrično.<ref name="Grčević">{{Citiranje weba\|author=Grčević, Đana \|title=Stereokemija i optička kiralnost\|url=http://www.pbf.unizg.hr/hr/layout/set/print/content/download/10703/50078/version/1/file/eStereokemija+i+opticka+kiralnost.pdf\|work=\|PBF Zagreb\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Molekule s dva, tri ili n kiralnih središta imaju 2<sup>n</sup> [[stereoizomer\|stereoizomera]]. <ref name="Grčević"/> Ako ove molekule s više od dva kiralna središta posjeduju ravninu simetrije, onda su akiralne.<ref name="Grčević"/> Primjer akiralnih molekula su molekule vode, kisika, dušika, metana, ugljikovog dioksida, ugljikovog monoksida i dr.<ref name="Grčević"/> Primjeri kiralnih molekula su molekule većine aminokiselina, šećera, nukleinskih kiselina i dr.<ref name="Grčević"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-19T02:28:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 02:28
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kiralnost (kemija)'''-->'''Kiralnost''' (grč. χείρ: ruka) je svojstvo koje imaju likovi i tijela koje se očituje u tome da se zbog [[simetrija\|nesimetričnosti]] prostornog rasporeda [[atom\|atoma]] ili [[molekula]] izvornik ne može poklopiti sa svojom [[zrcalo\|zrcalnom]] slikom odnosno zrcalnim prostornim oblikom, bez obzira na to kakve pomake ili zakrete napravili s njima. <ref name="IRB">{{~~cite web~~\|author=\|title=Kiralnost molekula: Život s druge strane ogledala\|url=http://www.irb.hr/Dogadanja/Ciklusi-predavanja/Znanstveno-popularni-ciklus-predavanja-Znanost-za-javnost/Kiralnost-molekula-Zivot-s-druge-strane-ogledala\|work=\|publisher=Institut Ruđer Bošković\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref><ref name="HE-kiralnost">{{~~cite web~~\|author=\|title=kiralnost\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31569\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref>		<!--'''Kiralnost (kemija)'''-->'''Kiralnost''' (grč. χείρ: ruka) je svojstvo koje imaju likovi i tijela koje se očituje u tome da se zbog [[simetrija\|nesimetričnosti]] prostornog rasporeda [[atom\|atoma]] ili [[molekula]] izvornik ne može poklopiti sa svojom [[zrcalo\|zrcalnom]] slikom odnosno zrcalnim prostornim oblikom, bez obzira na to kakve pomake ili zakrete napravili s njima. <ref name="IRB">{{Citiranje weba\|author=\|title=Kiralnost molekula: Život s druge strane ogledala\|url=http://www.irb.hr/Dogadanja/Ciklusi-predavanja/Znanstveno-popularni-ciklus-predavanja-Znanost-za-javnost/Kiralnost-molekula-Zivot-s-druge-strane-ogledala\|work=\|publisher=Institut Ruđer Bošković\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref><ref name="HE-kiralnost">{{Citiranje weba\|author=\|title=kiralnost\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31569\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref>

	Središte kiralne molekule je asimetrično.<ref name="Grčević">{{~~cite web~~\|author=Grčević, Đana \|title=Stereokemija i optička kiralnost\|url=http://www.pbf.unizg.hr/hr/layout/set/print/content/download/10703/50078/version/1/file/eStereokemija+i+opticka+kiralnost.pdf\|work=\|PBF Zagreb\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Molekule s dva, tri ili n kiralnih središta imaju 2<sup>n</sup> [[stereoizomer\|stereoizomera]]. <ref name="Grčević"/> Ako ove molekule s više od dva kiralna središta posjeduju ravninu simetrije, onda su akiralne.<ref name="Grčević"/> Primjer akiralnih molekula su molekule vode, kisika, dušika, metana, ugljikovog dioksida, ugljikovog monoksida i dr.<ref name="Grčević"/> Primjeri kiralnih molekula su molekule većine aminokiselina, šećera, nukleinskih kiselina i dr.<ref name="Grčević"/>		Središte kiralne molekule je asimetrično.<ref name="Grčević">{{Citiranje weba\|author=Grčević, Đana \|title=Stereokemija i optička kiralnost\|url=http://www.pbf.unizg.hr/hr/layout/set/print/content/download/10703/50078/version/1/file/eStereokemija+i+opticka+kiralnost.pdf\|work=\|PBF Zagreb\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Molekule s dva, tri ili n kiralnih središta imaju 2<sup>n</sup> [[stereoizomer\|stereoizomera]]. <ref name="Grčević"/> Ako ove molekule s više od dva kiralna središta posjeduju ravninu simetrije, onda su akiralne.<ref name="Grčević"/> Primjer akiralnih molekula su molekule vode, kisika, dušika, metana, ugljikovog dioksida, ugljikovog monoksida i dr.<ref name="Grčević"/> Primjeri kiralnih molekula su molekule većine aminokiselina, šećera, nukleinskih kiselina i dr.<ref name="Grčević"/>

	Molekule [[živi svijet\|živog svijeta]] kao što su [[bjelančevine]] i [[nukleinska kiselina\|nukleinske kiseline]] homokiralne su, što znači da u prirodi postoji samo izvornik i da su jedine, odnosno da ne postoji njihova zrcalna slika.<ref name="IRB"/> Homokiralnost ima važnost u razvoju novih lijekova.<ref name="IRB"/>		Molekule [[živi svijet\|živog svijeta]] kao što su [[bjelančevine]] i [[nukleinska kiselina\|nukleinske kiseline]] homokiralne su, što znači da u prirodi postoji samo izvornik i da su jedine, odnosno da ne postoji njihova zrcalna slika.<ref name="IRB"/> Homokiralnost ima važnost u razvoju novih lijekova.<ref name="IRB"/>
Redak 8:		Redak 8:
	Na većoj razini primjer su lijeva i desna ruka.<ref name="HE-kiralnost"/> Kiralne su i molekule kao što su [[aminokiselina\|aminokiseline]], [[šećer\|šećeri]], [[hormoni]].<ref name="HE-kiralnost"/>		Na većoj razini primjer su lijeva i desna ruka.<ref name="HE-kiralnost"/> Kiralne su i molekule kao što su [[aminokiselina\|aminokiseline]], [[šećer\|šećeri]], [[hormoni]].<ref name="HE-kiralnost"/>

	Ono po čemu se Kiralne molekule razlikuju jest [[optička aktivnost]], pa prvi [[izomerija\|izomer]] zakreće [[ravnina\|ravninu]] [[polariziana svjetlost\|polariziranog svjetla]] u lijevo, a drugi u desno,<ref name="Generalić">Generalić, Eni. "Kiralne molekule." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. 14. siječnja 2015. <http://glossary.periodni.com>.</ref> kao što se ponašaju [[enantiomer\|enantiomerna]] dva oblika [[mliječna kiselina\|mliječne kiseline]].<ref name="HE-izomerija">{{~~cite web~~\|author=\|title=izomerija\|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=28338\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Pomiješamo li u smjesu jednake dijelove lijevog i desnog izomera dobijamo [[racemat]].<ref name="Generalić"/> Optička aktivnost je nužan i dovoljan uvjet optičke aktivnosti.<ref name="Grčević"/>		Ono po čemu se Kiralne molekule razlikuju jest [[optička aktivnost]], pa prvi [[izomerija\|izomer]] zakreće [[ravnina\|ravninu]] [[polariziana svjetlost\|polariziranog svjetla]] u lijevo, a drugi u desno,<ref name="Generalić">Generalić, Eni. "Kiralne molekule." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. 14. siječnja 2015. <http://glossary.periodni.com>.</ref> kao što se ponašaju [[enantiomer\|enantiomerna]] dva oblika [[mliječna kiselina\|mliječne kiseline]].<ref name="HE-izomerija">{{Citiranje weba\|author=\|title=izomerija\|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=28338\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Pomiješamo li u smjesu jednake dijelove lijevog i desnog izomera dobijamo [[racemat]].<ref name="Generalić"/> Optička aktivnost je nužan i dovoljan uvjet optičke aktivnosti.<ref name="Grčević"/>

	Kemijski spojevi kod kojih se izvorni lik i zrcalni odraz razlikuju (kiralni spojevi) jesu [[izomerija\|izomeri]] ili stereoizomeri.<ref name="HE-kiralnost"/>		Kemijski spojevi kod kojih se izvorni lik i zrcalni odraz razlikuju (kiralni spojevi) jesu [[izomerija\|izomeri]] ili stereoizomeri.<ref name="HE-kiralnost"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T02:42:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Kiralnost''' (grč. χείρ: ruka) je svojstvo koje imaju likovi i tijela koje se očituje u tome da se zbog [[simetrija|nesimetričnosti]] prostornog rasporeda [[atom|atoma]] ili [[molekula]] izvornik ne može poklopiti sa svojom [[zrcalo|zrcalnom]] slikom odnosno zrcalnim prostornim oblikom, bez obzira na to kakve pomake ili zakrete napravili s njima. <ref name="IRB">{{cite web|author=|title=Kiralnost molekula: Život s druge strane ogledala|url=http://www.irb.hr/Dogadanja/Ciklusi-predavanja/Znanstveno-popularni-ciklus-predavanja-Znanost-za-javnost/Kiralnost-molekula-Zivot-s-druge-strane-ogledala|work=|publisher=Institut Ruđer Bošković|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref><ref name="HE-kiralnost">{{cite web|author=|title=kiralnost|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31569|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref>

Središte kiralne molekule je asimetrično.<ref name="Grčević">{{cite web|author=Grčević, Đana |title=Stereokemija i optička kiralnost|url=http://www.pbf.unizg.hr/hr/layout/set/print/content/download/10703/50078/version/1/file/eStereokemija+i+opticka+kiralnost.pdf|work=|PBF Zagreb|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Molekule s dva, tri ili n kiralnih središta imaju 2<sup>n</sup> [[stereoizomer|stereoizomera]]. <ref name="Grčević"/> Ako ove molekule s više od dva kiralna središta posjeduju ravninu simetrije, onda su akiralne.<ref name="Grčević"/> Primjer akiralnih molekula su molekule vode, kisika, dušika, metana, ugljikovog dioksida, ugljikovog monoksida i dr.<ref name="Grčević"/> Primjeri kiralnih molekula su molekule većine aminokiselina, šećera, nukleinskih kiselina i dr.<ref name="Grčević"/>

Molekule [[živi svijet|živog svijeta]] kao što su [[bjelančevine]] i [[nukleinska kiselina|nukleinske kiseline]] homokiralne su, što znači da u prirodi postoji samo izvornik i da su jedine, odnosno da ne postoji njihova zrcalna slika.<ref name="IRB"/> Homokiralnost ima važnost u razvoju novih lijekova.<ref name="IRB"/>
Najčešći je slučaj kod organskih molekula u kojima je [[asimetrični ugljikov atom|ugljikov atom]] građen nesimetrično, odnosno, na nj su vezana četiri različita atoma ili atomske grupe. <ref name="Generalić"/> I drugi kemijski elementi mogu biti kiralni, poput dušika, fosfora, sumpora i drugih, kad su na njihovim atomima vezana četiri razlčita supstituenta koji su usmjereni u vrhove tetraedra.<ref name="Grčević"/>

Na većoj razini primjer su lijeva i desna ruka.<ref name="HE-kiralnost"/> Kiralne su i molekule kao što su [[aminokiselina|aminokiseline]], [[šećer|šećeri]], [[hormoni]].<ref name="HE-kiralnost"/>

Ono po čemu se Kiralne molekule razlikuju jest [[optička aktivnost]], pa prvi [[izomerija|izomer]] zakreće [[ravnina|ravninu]] [[polariziana svjetlost|polariziranog svjetla]] u lijevo, a drugi u desno,<ref name="Generalić">Generalić, Eni. "Kiralne molekule." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. 14. siječnja 2015. <http://glossary.periodni.com>.</ref> kao što se ponašaju [[enantiomer|enantiomerna]] dva oblika [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]].<ref name="HE-izomerija">{{cite web|author=|title=izomerija|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=28338|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Pomiješamo li u smjesu jednake dijelove lijevog i desnog izomera dobijamo [[racemat]].<ref name="Generalić"/> Optička aktivnost je nužan i dovoljan uvjet optičke aktivnosti.<ref name="Grčević"/>

Kemijski spojevi kod kojih se izvorni lik i zrcalni odraz razlikuju (kiralni spojevi) jesu [[izomerija|izomeri]] ili stereoizomeri.<ref name="HE-kiralnost"/>

[[Cahn-Ingold-Prelogova pravila prednosti|Opći sustav]] označavanja kiralnih molekula razvio je hrvatski kemičar, nobelovac [[Vladimir Prelog]] i britanski kemičari [[Robert Sidney Cahn]] i [[Christopher Kelk Ingold]].<ref name="HE-kiralnost"/>

== Referencije ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kemija]]