WikiSysop: bnz

2022-03-18T16:06:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2022. u 16:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kibernetička špijunaža'''-->'''~~Kibernetička špijunaža''' je akt dobivanja informacija bez dozvole i znanja onoga tko informaciju posjeduje (individua, konkurencija, grupa, [[vlada]], neprijatelj, itd.). Dobivanjem određene informacije akter najčešće dobiva osobnu, ekonomsku, političku ili vojnu prednost. Kibernetička špijunaža odvija se putem [[internet]]a, [[Računalne mreže\|računalnih mreža]] ili osobnih [[Računalo\|računala]] korištenjem tehnika [[Haker\|hakiranja]], ubacivanja [[Računalni virus\|zaraženih programa]] u sustav ([[spyware]], [[Računalni crvi\|računalni crvi]], [[Trojanski konj (softver)\|trojanci]]) i dr.<ref>[https://www.techopedia.com/definition/27101/cyberspying Cyberspying] techopedia.com, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref>		Kibernetička špijunaža''' je akt dobivanja informacija bez dozvole i znanja onoga tko informaciju posjeduje (individua, konkurencija, grupa, [[vlada]], neprijatelj, itd.). Dobivanjem određene informacije akter najčešće dobiva osobnu, ekonomsku, političku ili vojnu prednost. Kibernetička špijunaža odvija se putem [[internet]]a, [[Računalne mreže\|računalnih mreža]] ili osobnih [[Računalo\|računala]] korištenjem tehnika [[Haker\|hakiranja]], ubacivanja [[Računalni virus\|zaraženih programa]] u sustav ([[spyware]], [[Računalni crvi\|računalni crvi]], [[Trojanski konj (softver)\|trojanci]]) i dr.<ref>[https://www.techopedia.com/definition/27101/cyberspying Cyberspying] techopedia.com, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref>

	Informacije koje se dobivaju ovim putem su najčešće [[Klasificirani podatci\|klasificirane]] kao povjerljive i tajne, odnosno strogo su zaštićene. Razvojem društvenih mreža mete ovih napada postaju sami korisnici platformi poput [[Facebook]]a, [[Twitter]]a i sl., odnosno tvrtke i velike korporacije koje dio svog poslovanja obavljaju online. Špijunaža se također može odvijati putem mobilne telefonije, a vrlo je moguća i putem igraćih konzola <ref>[http://lockergnome.com/2011/11/07/five-ways-the-government-spies-on-you/ Five Ways the Government Spies on You] lockergnome.com, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref><ref>[https://www.forbes.com/forbes/welcome/?toURL=https://www.forbes.com/sites/insertcoin/2015/11/14/why-the-paris-isis-terrorists-used-ps4-to-plan-attacks/&refURL=https://www.google.com/&referrer=https://www.google.com/ How ISIS Terrorists May Have Used PlayStation 4 To Discuss And Plan Attacks] How ISIS Terrorists May Have Used PlayStation 4 To Discuss And Plan Attacks [Updated], pristupljeno 4. rujna 2017.</ref>		Informacije koje se dobivaju ovim putem su najčešće [[Klasificirani podatci\|klasificirane]] kao povjerljive i tajne, odnosno strogo su zaštićene. Razvojem društvenih mreža mete ovih napada postaju sami korisnici platformi poput [[Facebook]]a, [[Twitter]]a i sl., odnosno tvrtke i velike korporacije koje dio svog poslovanja obavljaju online. Špijunaža se također može odvijati putem mobilne telefonije, a vrlo je moguća i putem igraćih konzola <ref>[http://lockergnome.com/2011/11/07/five-ways-the-government-spies-on-you/ Five Ways the Government Spies on You] lockergnome.com, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref><ref>[https://www.forbes.com/forbes/welcome/?toURL=https://www.forbes.com/sites/insertcoin/2015/11/14/why-the-paris-isis-terrorists-used-ps4-to-plan-attacks/&refURL=https://www.google.com/&referrer=https://www.google.com/ How ISIS Terrorists May Have Used PlayStation 4 To Discuss And Plan Attacks] How ISIS Terrorists May Have Used PlayStation 4 To Discuss And Plan Attacks [Updated], pristupljeno 4. rujna 2017.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T03:32:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Kibernetička špijunaža''' je akt dobivanja informacija bez dozvole i znanja onoga tko informaciju posjeduje (individua, konkurencija, grupa, [[vlada]], neprijatelj, itd.). Dobivanjem određene informacije akter najčešće dobiva osobnu, ekonomsku, političku ili vojnu prednost. Kibernetička špijunaža odvija se putem [[internet]]a, [[Računalne mreže|računalnih mreža]] ili osobnih [[Računalo|računala]] korištenjem tehnika [[Haker|hakiranja]], ubacivanja [[Računalni virus|zaraženih programa]] u sustav ([[spyware]], [[Računalni crvi|računalni crvi]], [[Trojanski konj (softver)|trojanci]]) i dr.<ref>[https://www.techopedia.com/definition/27101/cyberspying Cyberspying] techopedia.com, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref>

Informacije koje se dobivaju ovim putem su najčešće [[Klasificirani podatci|klasificirane]] kao povjerljive i tajne, odnosno strogo su zaštićene. Razvojem društvenih mreža mete ovih napada postaju sami korisnici platformi poput [[Facebook]]a, [[Twitter]]a i sl., odnosno tvrtke i velike korporacije koje dio svog poslovanja obavljaju online. Špijunaža se također može odvijati putem mobilne telefonije, a vrlo je moguća i putem igraćih konzola <ref>[http://lockergnome.com/2011/11/07/five-ways-the-government-spies-on-you/ Five Ways the Government Spies on You] lockergnome.com, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref><ref>[https://www.forbes.com/forbes/welcome/?toURL=https://www.forbes.com/sites/insertcoin/2015/11/14/why-the-paris-isis-terrorists-used-ps4-to-plan-attacks/&refURL=https://www.google.com/&referrer=https://www.google.com/ How ISIS Terrorists May Have Used PlayStation 4 To Discuss And Plan Attacks] How ISIS Terrorists May Have Used PlayStation 4 To Discuss And Plan Attacks [Updated], pristupljeno 4. rujna 2017.</ref>

==Metode prikupljanja informacija==

Posebne metode prikupljanja podataka razlikuju se od platforme do platforme, od operativnog sustava do operativnog sustava. Neke od uobičajenih metoda su:

# Skeniranje podataka: skeniranje lokalnih i internetskih datoteka, odnosno memorijskih kapaciteta (dokumenti, liste, popisi, dokumenti posebnih programa kao što su [[AutoCAD]] i sl.)
# Pronalaženje lokacije: koriste se podaci s [[Global Positioning System|GPS]]-a, [[Wi-Fi|bežičnih lokalnih računalnih mreža]] i dr. kako bi se ustanovila pozicija osobe, odnosno računala te kako bi se pratilo eventualno kretanje u prostoru
# ''Bube'': maleni mikrofon koji se skriva u određene dijelove odjeće ili bijele tehnike s ciljem snimanja zvuka
# Skrivene privatne mreže: zaobilaženje korporacijskih sigurnosnih mreža
# Kamere: tajno snimanje fotografija i video materijala
# Keylogger: računalni program koji bilježi svaku vrstu tipkanja na tipkovnici i sprema transkript u samostalni dokument (najčešće Notepad)
# ''Screen Grabber'' (nap. prev. ''Hvatač ekrana''): računalni program koji periodično slikaje ono što se nalazi na ekranu određenog računala ili gadgeta
# Eksfiltracija: diskretno iznošenje informacija iz neke mreže (uglavnom se čekaju momenti velikih prometa po nekom web mjestu kako bi se teže pratili tragovi iznošenja)
# Manipulacija materijalima: praćenje izmjena materijala
# Prisluškivanje mobitela

==Metode infiltracije==

Postoji nekoliko uobičajenih metoda putem kojih se može ''zaraziti'' određena računalna mreža i/ili računalo:

# ''Injection [[Proxy]]'': sistem koji poput ''injekcije'' ubacuje određene podatke u neki drugi računalni sustav. Najosnovniji primjer je postavljanje zaraženih datoteka na internet kako bi određeni broj osoba preuzeo i otvorio te datoteke na vlastitom računalu
# ''Spear Phishing'': pomno i detaljno sastavljena i osmišljena internet pošta koja se zatim šalje na e-adresu mete. E-pošta sadrži zaražene priloge koje korisnik otvara i unosi program u vlastiti računalni sustav i/ili računalo
# Fizičko postavljanje zaraženih programa u računalo
# Presretanje informacija putem računala
# Infiltracija u računalo putem bežične lokalne mreže ([[WiFi]])

==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Nacionalna sigurnost]]
[[Kategorija:Špijunaža]]

Kibernetička špijunaža - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica