WikiSysop: bnz

2022-03-18T15:29:36Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2022. u 15:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kemijska termodinamika'''-->'''~~Kemijska termodinamika''' je grana [[termodinamika\|termodinamike]] koja se bavi [[energija\|energijskim]] pretvorbama (transformacijama) tijekom [[Kemijska reakcija\|kemijskih reakcija]]. Njezin je prvenstveni cilj da na temelju energijskih promjena odredi uvjete koji određuju smjer spontane kemijske reakcije i njezin doseg, jer pretvorba (konverzija) reaktanata u produkte najčešće nije potpuna, pa kemijske reakcije napreduju samo do [[kemijska ravnoteža\|kemijske ravnoteže]], to jest do stupnja u kojem se omjer [[koncentracija]] reaktanata i produkata više ne mijenja. Da bi se opisalo stanje sustava, promjene stanja i uvjeti pri kojima proces nastaje, primjenjuju se zakoni termodinamike. Promjena [[unutarnja energija\|unutarnje energije]] sustava funkcija je [[toplina\|topline]] i [[Rad (fizika)\|mehaničkog rada]]. U sustavu u kojem nastaje neka promjena, a [[volumen]] se sustava pritom ne mijenja, nastala toplina jednaka je promjeni unutarnje energije, dok se toplina nastala u sustavu tijekom promjene pri konstantnom [[tlak]]u određuje kao promjena [[entalpija\|entalpije]], a jednaka je razlici entalpije konačnog i početnoga stanja. Sve spontane promjene u izoliranom sustavu dovode do porasta [[entropija\|entropije]] sustava, koju je također moguće izračunati kao razliku entropije konačnog i početnoga stanja. <ref> '''termodinamika, kemijska''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60968] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>		Kemijska termodinamika''' je grana [[termodinamika\|termodinamike]] koja se bavi [[energija\|energijskim]] pretvorbama (transformacijama) tijekom [[Kemijska reakcija\|kemijskih reakcija]]. Njezin je prvenstveni cilj da na temelju energijskih promjena odredi uvjete koji određuju smjer spontane kemijske reakcije i njezin doseg, jer pretvorba (konverzija) reaktanata u produkte najčešće nije potpuna, pa kemijske reakcije napreduju samo do [[kemijska ravnoteža\|kemijske ravnoteže]], to jest do stupnja u kojem se omjer [[koncentracija]] reaktanata i produkata više ne mijenja. Da bi se opisalo stanje sustava, promjene stanja i uvjeti pri kojima proces nastaje, primjenjuju se zakoni termodinamike. Promjena [[unutarnja energija\|unutarnje energije]] sustava funkcija je [[toplina\|topline]] i [[Rad (fizika)\|mehaničkog rada]]. U sustavu u kojem nastaje neka promjena, a [[volumen]] se sustava pritom ne mijenja, nastala toplina jednaka je promjeni unutarnje energije, dok se toplina nastala u sustavu tijekom promjene pri konstantnom [[tlak]]u određuje kao promjena [[entalpija\|entalpije]], a jednaka je razlici entalpije konačnog i početnoga stanja. Sve spontane promjene u izoliranom sustavu dovode do porasta [[entropija\|entropije]] sustava, koju je također moguće izračunati kao razliku entropije konačnog i početnoga stanja. <ref> '''termodinamika, kemijska''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60968] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

	== Osnovni pojmovi ==		== Osnovni pojmovi ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T21:17:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Kemijska termodinamika''' je grana [[termodinamika|termodinamike]] koja se bavi [[energija|energijskim]] pretvorbama (transformacijama) tijekom [[Kemijska reakcija|kemijskih reakcija]]. Njezin je prvenstveni cilj da na temelju energijskih promjena odredi uvjete koji određuju smjer spontane kemijske reakcije i njezin doseg, jer pretvorba (konverzija) reaktanata u produkte najčešće nije potpuna, pa kemijske reakcije napreduju samo do [[kemijska ravnoteža|kemijske ravnoteže]], to jest do stupnja u kojem se omjer [[koncentracija]] reaktanata i produkata više ne mijenja. Da bi se opisalo stanje sustava, promjene stanja i uvjeti pri kojima proces nastaje, primjenjuju se zakoni termodinamike. Promjena [[unutarnja energija|unutarnje energije]] sustava funkcija je [[toplina|topline]] i [[Rad (fizika)|mehaničkog rada]]. U sustavu u kojem nastaje neka promjena, a [[volumen]] se sustava pritom ne mijenja, nastala toplina jednaka je promjeni unutarnje energije, dok se toplina nastala u sustavu tijekom promjene pri konstantnom [[tlak]]u određuje kao promjena [[entalpija|entalpije]], a jednaka je razlici entalpije konačnog i početnoga stanja. Sve spontane promjene u izoliranom sustavu dovode do porasta [[entropija|entropije]] sustava, koju je također moguće izračunati kao razliku entropije konačnog i početnoga stanja. <ref> '''termodinamika, kemijska''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60968] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Osnovni pojmovi ==

=== Kemijska ravnoteža ===
{{glavni|Kemijska ravnoteža}}

'''Kemijska ravnoteža''' je stupanj do kojega [[Povratni proces|povratne (reverzibilne)]] [[Kemijska reakcija|kemijske reakcije]] napreduju, stanje kada se brzine reakcije prema naprijed (od reaktanata u produkte) i reakcije unazad (od produkata u reaktante) izjednače. Kemijska ravnoteža primjer je [[dinamika|dinamičke]] ravnoteže pri kojoj se suprotni mikroskopski procesi i dalje odvijaju, ali se, makroskopski gledano, ne zapažaju nikakve promjene. Uz dane vanjske uvjete (stalna [[temperatura]] i [[tlak]]) ravnoteža se postiže pri minimumu [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsove energije sustava]], što je predmet proučavanja [kemijske termodinamike, a slijedi iz općenitijega [[Drugi zakon termodinamike|drugog stavka termodinamike]]. U takvu je stanju omjer umnožaka koncentracija produkata i umnožaka koncentracija reaktanata približno stalan, a naziva se konstantom ravnoteže. Na položaj ravnoteže, to jest na stupanj uznapredovalosti reakcije, može se utjecati promjenom vanjskih uvjeta. Tako, na primjer, pri povišenju temperature [[Endotermni proces|endotermne reakcije]] dalje napreduju prema produktima, a pri povišenju tlaka plinskih sustava ravnoteža se pomiče u smjeru nastajanja manjeg broja [[molekula]]. Općenito se takvo ponašanje iskazuje Le Chatelierovim načelom, prema kojemu se ravnotežni sustav prilagođuje tako da umanji utjecaj vanjske promjene. <ref> '''kemijska ravnoteža''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31159] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

=== Gibbsova slobodna energija ===
{{glavni|Gibbsova slobodna energija}}

'''Gibbsova slobodna energija''', '''Gibbsova energija''', '''Gibbsov potencijal''' ili '''slobodna entalpija''' (oznaka ''G'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje oslobođenu ili [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbiranu]] [[energija|energiju]] u nekom [[Povratni proces|povratnom (reverzibilnom) procesu]] koji se odvija pri stalnoj [[temperatura|temperaturi]] ''T'' i [[tlak]]u ''p''. Definirana je kao [[entalpija]] ''H'' umanjena za umnožak [[entropija|entropije]] ''S'' i temperature ''T'':

:<math>G = H - T \cdot S </math>

ili

:<math>G = U + p \cdot V - T \cdot S, </math>

gdje je: ''V'' - [[volumen]], a ''U'' - [[unutarnja energija]] [[Termodinamički sustav|termodinamičkog sustava]]. Pri minimalnoj promjeni Gibbsove energije (''ΔG'' = 0), uz stalnu temperaturu i tlak, sustav je u [[kemijska ravnoteža|kemijskoj ravnoteži]]. U spontanim se procesima Gibbsova energija smanjuje (''ΔG'' < 0), a [[entropija]] se povećava. Promjena je Gibbsove energije pozitivna (''ΔG'' > 0) samo onda kada se u sustav dovodi [[energija]]. Mjerna jedinica Gibbsove energije jest [[džul]] (J). Nazvana je po [[Josiah Willard Gibbs|J. W. Gibbsu]]. <ref> '''Gibbsova energija (Gibbsov potencijal, slobodna entalpija)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69871] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Fizikalna kemija]]
[[Kategorija:Termodinamika]]

Kemijska termodinamika - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica