Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:14:12Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:14
Redak 52:		Redak 52:

	==Bilješke==		==Bilješke==
	~~{{commons\|Seville Cathedral}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:32:48Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:32
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Katedrala u Sevilli'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Katedrala u Sevilli'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Katedrala, [[Archivo de Indias]] i [[Alcázar u Sevilli]]		\|ime mjesta = Katedrala, [[Archivo de Indias]] i [[Alcázar u Sevilli]]
	\|slika = Sevilla Cathedral and Giralda.JPG		\|slika = Sevilla Cathedral and Giralda.JPG

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T10:27:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Katedrala, [[Archivo de Indias]] i [[Alcázar u Sevilli]]
|slika = Sevilla Cathedral and Giralda.JPG
|godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/383
|država = {{ZD+X/Š|ŠPA}}
}}
'''Gospina katedrala u Sevilli''' ([[španjolski]]: ''Catedral de Santa María de la Sede'') je [[rimokatoličanstvo|rimokatolička]] [[katedrala]] u [[Seville|Sevilli]], [[Andaluzija]], ujedno i najveća [[Gotička arhitektura|gotička katedrala]], te treća po veličini u svijetu<ref>The other Europe: Cinque Terre, Bruges, Rothenburg, Edinburgh, Seville". Dallas Morning News, 31. svibnja 2009.</ref>.
[[Datoteka:Spain Andalusia Seville BW 2015-10-23 13-04-37.jpg|mini|275px|lijevo|Pogled na katedralu s istoka]]
Posvećena je [[Gospa|Djevici Mariji]] i poznata je po svojoj ogromnoj veličini i jedinstvenoj arhitekturi. Kada je završena u 16. stoljeću perstigla je [[Aja Sofija|Aja Sofiju]] kao najveću katedralu na svijetu, koja je tu titulu držala više od tisuću godina. Od slavnih osoba koji su sahranjeni u katedrali najpoznatiji je [[ Kristofor Kolumbo]].<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/383 "Cathedral, Alcázar and Archivo de Indias in Seville". UNESCO.]</ref>

Katedrala je proglašena [[UNESCO]]-vom [[svjetska baština|svjetskom baštinom]] 1986. godine kao petobrodna golema građevina iznimne arhitektonske i povijesne vrijednosti.
[[Datoteka:Planocatsevilla.jpg|mini|lijevo|Tlocrt katedrale; [[portal]]i: ''1. Puerta de la Asuncion, 2. Puerta del Bautismo, 3. Puerta de San Miguel, 4. Puerta de San Cristóbal, 5. Puerta de las Campanillas, 6. Puerta de los Palos, 7. Puerta del Lagarto, 8. Puerta de la Concepción, 9. Puerta del Sagrario, 10. Puerta del Perdón''; 11. Kraljevska kapela; 12. ''Sala Capitular''; 13. Glavna sakristija; 14. ''Sacristía de los calices''; 15. ''Iglesia del Sagrario''.]]
==Povijest==
[[Datoteka:Sevilla2005July 043.jpg|mini|242px|Zapadno pročelje]]
[[Datoteka:Cathedral of St. Mary of the See, Seville, Spain..jpg|mini|lijevo|Pogled na katedralu sa sjevera]]
[[Datoteka:Spain Andalusia Seville BW 2015-10-23 12-30-25 stitch.jpg|mini|Kor]]
Dijelovi katedrale potječu još od [[Mauri|maurske]] [[džamija|džamije]] dinastije [[Almohadi]] koja je dovršena 1198. godine. [[Ferdinand III. Kastiljski]] je osvojio Sevillu 1248. godine i odmah je otpočeo pokrštavanje džamije. Katedrala je trebala demonstrirati bogatstvo Seville koja je postala vodećim trgovačkim središtem nakon [[rekonkvista|rekonkviste]]. Nakon potresa 1356. godine graditelji katedrale su 1401. godine odlučili potpuno srušiti oštećene dijelove, osim [[minaret]]a koji je pretvoren u [[zvonik]] katedrale (''Giralda''), i izgraditi potpuno novu građevinu koja je trebala nadmašiti sve dotadašnje katedrale.

Izgradnja je potrajala do 1506. godine, a radnici su sami platili arhitekte i druge specijalizirane graditelje, dajući polovicu svoje plaće<ref>Walter Matthew Gallichan,'' The Story of Seville'', 1903., J.M. Dent & Co.</ref>. Samo pet godina nakon završetka, 1511., [[kupola]] se urušila i njena obnova je otpočela. Kupola se srušila još jednom nakon potresa, 1888. godine, i obnova joj je potrajala sve do 1903. godine.

==Odlike==
[[Datoteka:Vista general de la Capilla Real de la Catedral de Sevilla.jpg|mini|200px|Kraljevska kapela u katedrali]]
Veličina i četvrtasti tlocrt katedrale bili su diktirani tlocrtom [[džamija|džamije]] na kojemu je ona sagrađena (115 x 76 metara).<ref>''Velike arhitekture svijeta'', Marjan tisak, Split, 2005., str. 125.</ref>. Ona je među najvećim od svih srednjovjekovnih i gotičkih europskih katedrala, u smislu prostora i volumena. Katedrala ima najduži glavni [[brod (arhitektura)]] u Španjolskoj (42 m) i bogato je ukrašen s mnogo zlata. Glavnim brodom dominira [[kor]] u njegovoj sredini, te [[oltar]] ([[Pierre Dancart]]) koji je ispunjen gotičkim drvenim retablom na kojemu se nalaze scene iz [[Krist]]ova života.

Sjeverno od zapadnog portala nalazi se portal "Vrata oprosta" (''Puerta del Perdón'') koji je u izvornom maurskom obliku potkovastog luka, a vodi u "Dvorište naranči" (''Patio de los Naranjos''), negdašnji maurski vrt, dvorište džamije.

Graditelji su iskoristili stupove i druge elemente stare džamije, ali je minaret u potpunosti iskorišten za zvonik. Tzv. ''Giralda'' (španjolski: rotirati, vrtjeti) je najpoznatiji simbol grada. U svojoj četvrtastoj bazi širok je 13.61 m, a visok je 105 metara, a njegov zadnji kat, s 22 zvona, i [[lanterna]] su izgrađeni u [[renesansa|renesansnom]] [[pleterski stil|pleterskom stilu]] u 16. stoljeću. Na njegovom vrhu se nalazi 2 tone teška skulptura (Bartolome Morel), lokalno poznata kao ''El Giraldillo'', koja predstavlja Vjeru. Unutrašnjost tornja ima rampe umjesto stepenica, kako bi se omogućilo [[mujezin]]u i drugima da se na konju popnu na vrh.

Katedrala ima 80 [[kapela]] u kojima je 1896. godine održano 500 [[misa]] u jednom danu<ref>Larkin Dunton, ''The World and Its People'', 1896., Silver, Burdett</ref>. U Kapeli krstionice (''Capilla de San Antonio'') nalazi se slika "Vizija sv. Antuna" koju je 1656. godine naslikao [[Bartolomé Esteban Murillo]], a čiji je dio, sa [[Sveti Antun Padovanski|sv. Antunom]], neuspješno pokušao prodati lopov 1875. godine.

Gospina kapela (''Capilla de la Virgen de la Antigua'') sadrži srednjovjekovnu fresku Gospe (''Virgen''), a Kraljevska kapela (''Capilla Real'') je izgrađena od 1551.-1575. u renesansnom stilu, te je služila kao mauzolej gdje su sahranjeni Ferdinand III., njegova žena i sinovi, uključujući [[Alfons X. Mudri|Alfonsa X.]].

U Glavnoj Kapeli (''Capilla Mayor'') nalazi se najveći oltarni retabl na svijetu, visine 23 i širine 20 metara, koji je izradilo više majstora od 1482.-1564. godine. U njegovom podnožju se nalazi posrebrena skulptura Gospe okružena s 45 drvenih reljefa koji prikazuju život Isusa i Djevice Marije.

U crkvi su, između ostalih, sahranjeni:
* [[Ferdinand III. Kastiljski]]
* [[Alfons X. Mudri]]
* [[Kristofor Kolumbo]]
* [[Beatriz od Švabije]]

<gallery>
Slika:CATEDRAL 001.jpg|<center>Kupola
Slika:La Giralda, Seville, Spain - Sep 2009.jpg|<center>La Giralda noću
Slika:Naves 001jpg.jpg|<center>Glavni brod katedrale
Slika:Pierre Dancart Altarpiece Seville.jpg|<center>Retabl na oltaru
Slika:Sevilla cathedral - tomb of christopher columbus.jpg|<center>Grobnica Kristofora Kolumba
</gallery>

==Bilješke==
{{commons|Seville Cathedral}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

*[http://www.geopanorama.de/gpearth/sevilla.htm Interaktivna 360° panorama od trga Plaza del Triunfo s katedralom,'' Alcázarom i Archivo General de Indias'' (Java, 0,9 MB)]

{{coord|37|23|9|N|5|59|35|W|region:ES-CL_type:landmark|display=title}}

{{Svjetska baština u Španjolskoj}}
{{GLAVNIRASPORED:Sevilli, katedrala u}}
[[Kategorija:Katoličke katedrale u Španjolskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Španjolskoj]]
[[Kategorija:Gotičke katedrale]]
[[Kategorija:Sevilla]]

Katedrala u Sevilli - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica