WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T13:03:42Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 13:03
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Karloman, sin Karla Martela'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Karloman, sin Karla Martela'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Karloman		\| ime = Karloman
	\| titula = [[majordom]] Austrazije, [[Franci\|franački]] [[vojvoda]]		\| titula = [[majordom]] Austrazije, [[Franci\|franački]] [[vojvoda]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-16T11:49:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Karloman
| titula = [[majordom]] Austrazije, [[Franci|franački]] [[vojvoda]]
| slika =
| opis slike =
| vladavina = [[741.]] – [[747.]]
| krunidba =
| ostale titule =
| puno ime =
| datum rođenja = između [[706.]] -[[716.]]
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[17. lipnja]] [[754.]]
| mjesto smrti = Vienne ( departman u [[Francuska|Francuskoj]])
| mjesto pokopa =
| datum pokopa =
| prethodnik = [[Karlo Martel]]
| nasljednik = [[Pipin Mali]]
| način nasljeđivanja =
| prijestolonasljednik =
| supruga =
| suprug =
| supruga 1 =
| djeca = Drogo
| obitelj =
| dinastija = Karolinzi
| vladarska himna =
| otac = [[Karlo Martel]]
| majka = Chrotruda
}}

'''Karloman''' (* između [[706.]] – [[716.]]<ref>Postoje nesuglasice kod izvora njegove godine rođenja. Navode se sljedeće godine 706., 708, 714., ili 716.</ref> - † [[17. kolovoza]]<ref>Isto tako postoje različiti podatci za datum njegove smrti. To je 17. ali jedanput je to kolovoz, drugi put srpanj.</ref> [[754.]] Vienne) bio je najstariji sin [[Karlo Martel|Karla Martela]] i njegove žene Chrotrude, [[Franačka|franački]] ''[[majordom]]'' i [[vojvoda]].

Nakon Karlove smrti ([[741.]]), Karloman i njegov brat [[Pipin Mali]] preuzeli su očevu vladarsku poziciju i podijelili je između sebe. Karloman u ''Austrasiji'' a [[Pipin Mali]] u ''Neustriji''. Karloman je jedan od utemeljitelja dinastije [[Karolinzi|Karolinga]] i može se reći da je on Karolinge doveo do vlasti na račun do tada vladajućih [[Merovinzi|Merovinga]]. Iz javnog života povukao se [[747.]] godine u tišinu [[samostan]]a.

==Preuzimanje vlasti==

Nakon smrti oca, braća nisu odmah podijelila vlast i ovlasti, u diobu je trebao biti uključen i Grifo (po želji samog Karla Martela), najmlađi sin Karla iz braka s drugom ženom ''Swanachild''. Braća su odbila Grifa, a [[742.]] godine prisilili su ga da se zaredi i zatvorili u [[samostan]]. Karloman i Pipin podijelili su [[Franačka|Franačku državu]], Pipin je postao [[majordom]] zapadnog dijela (otprilike teritorij [[Francuska|Francuske]]) - ''Neustrie'' a Karloman [[majordom]] istočnog dijela (otprilike teritorij [[Njemačka|Njemačke]]) - ''Austrasie''.

Na poticaj Karlomana, braća su postavila [[Merovinzi|Merovinga]] [[Hilderik III.|Hilderika III.]] za [[Franačka|franačkog]] kralja [[743.]], jer je prošlo već sedam godina od smrti posljednjeg kralja [[Teodorik IV.|Teodorika IV.]]. Bio je to lukavi politički čin Karlomana, Hilderika III. je bio samo formalno kralj, stvarnu vlast imali su oni [[majordom]]i.

Karloman i Pipin su prvih sedam godina bratski dijelili vlast, i poduzimali mnoge zajedničke vojne akcije. Karloman se pridružio Pipinu u borbi protiv pobune ''Hunalda od [[Akvitanija|Akvitanije]]'' [[742.]] pa pnovno [[745]]. Pipin je pak pomagao Karlomana u njegovoj borbi protiv [[Sasi|Saksonaca]] [[742.]] – [[743.]], te u borbi protiv ''Odila iz [[Bavarska|Bavarske]]'' [[742.]] i [[744.]], kad su braća uspjela uspostaviti mir sa svojim
šurjakom (oženio je njihovu sestru ''Hiltrudu'').

==Jačanje dinastije==

U svom dijelu carstva, Karloman je ojačao svoj autoritet, tako što je podupirao misionarski rad Winfrida (kasnije Svetog Bonifacija) -''njemačkih apostola''. Širenjem kršćanstva, jačao je i njegov autoritet u ta vrlo nestabilna vremena, gdje su svi autoriteti bili porušeni. Na neki način to je bio nastavak politike njegovih predhodnika djeda, Pipina od Herstala i oca Karla Martela, koji je osnovao četiri biskupije u Bavarskoj ([[Salzburg]], [[Regensburg]], Freising i [[Passau]]) i postavio Bonifacija kao nadbiskupa svih Nijemaca istočno od [[Rajna|Rajne]], sa sjedištem u [[Mainz]]u.

Karloman je imao značajnu ulogu u sazivanju prvog velikog crkvenog sabora u franačkim zemljama ''Concilium Germanicum'' u [[742.]] godini. Pod zajedničkim predsjedanjem Karlomana i Bonifacija, sinod je donio odluke da svećenici ne smiju nositi oružje ili imati žene u svojim domovima, to je bila jedna od njihovih primarnih zadaća u borbi protiv poganstva. Dok je njegov otac često posezao za crkvenom imovinom da plati svoje vojne pohode, Karloman je već dovoljno materijalno ojačao da je mogao plaćati vojsku ali i pomagati crkvu. Tako je naprimjer poklonio sv. Bonifaciju zemlju za osnutak ''Samostana u [[Fulda (grad)|Fuldi]]'', koji je uskoro postao značajni objekt Bonifacijevog misionarskog djelovanja.

==Nemilosrdan u politici==

Unatoč svojoj velikoj pobožnosti, Karloman je znao biti nemilosrdan prema svojim stvarnim ili potencijalnim protivnicima. Nakon ponovljenih oružanih buna i nemira, Karloman je [[746.]] godine, sazvao skupštinu [[Alemani|alemanskih]] velmoža u Cannstattu (današnji [[Stuttgart]]), kad ih se okupilo više tisuća, dobar dio njih pohvatao je i pogubio zbog veleizdaje (Taj događaj pamti se kao ''Krvavi sud iz Cannstatta''). Na taj način je gotovo iskorijenio cijelo plemensko vodstvo Alemana, time je dokinuta i njihova plemenska neovisnost.

Ovakvim djelovanjem Karloman ojačao je poziciju vlastitog roda, posebice u odnosu na rivalske obitelji poput [[Bavarska|bavarskih]] Agilolfingsa.

==Povlačenje iz javnog života==

[[15. kolovoza]] [[747.]], Karloman se odrekao položaja majordoma i povukao u [[Monah|monaški]] život, tonzuru je obavio u [[Rim]]u kod [[Papa|pape]] [[Zaharija, papa|Zaharija]].

Karloman je osnovao samostan ''Monte Soratte'' (pored [[Rim]]a) a zatim je otišao u samostan [[Monte Cassino]]. Svi izvori iz tog razdoblja ukazuju na to da je on čvrsto vjerovao da je njegovo pravo poslanje rad u crkvi. Zbog tog se povukao u Monte Cassino i tamo proveo najveći dio ostatka života u meditaciji i molitvi. Njegov sin, ''Drogo'' zahtijevao je od svog strica Pipina Malog dio očeva nasljedstva, ali je vrlo brzo ušutkan.<ref>Riche, Pierre, ''The Carolingians'', str. 59 {{eng oznaka}}</ref>

U vrijeme kad se Karloman povukao u mir monaškog života, njegov polubrat ''Grifo'' pobjegao je iz samostana u Bavarsku, gdje mu je [[vojvoda]] ''Odilo'' pružio podršku i pomoć. Ali kad Odilo umro godinu dana kasnije, Grifo je pokušao ugrabiti ''Vojvodstvo Bavarske'' za sebe. Zbog tog je Pipin, koji je postao jedini franački [[majordom]] i ''dux et princeps Francorum'' poduzeo odlučnu akciju, - zauzeo je Bavarsku i postavio Odilovog maloljetnog sina za bavarskog kneza - kao ''Tassila III.'' Grifo je nastavio svoju pobunu, ali je na kraju ubijen u bitci kod Saint-Jean-de-Maurienna [[753.]] godine.

Sedam godina nakon povlačenja u samostan, tik uoči svoje smrti, Karloman se još jednom kratko pojavio na javnoj sceni. [[Papa]] [[Stjepan II. papa|Stjepan II.]] je [[754.]] godine molio Pipina Malog, sada kralja, da mu dođe u pomoć u borbi protiv [[Langobardi|langobardskog]] kralja - ''Aistulfa''. Karloman je zbog tog napustio monaški život u Monte Cassinu i krenuo reći svom bratu da ne krene u pohod na [[Italija|Italiju]] (a želio ga je i uvjeriti da podrži njegova sina Droga) <ref>Fouracre, str. 17. The Royal Frankish Annals is the only source for the Lombard explanation. {{eng oznaka}}</ref>. Pipina se bratske molbe uopće nisu dotakle, već je zatvario Karlomana u Vienne (dio Francuske), gdje je i umro 17. kolovoza [[754.]] Pokopan je u Monte Cassinu.

==Literatura==

*Fouracre, Paul. "The Long Shadow of the Merovingians" in: ''Charlemagne: Empire and Society'', ed. Joanna Story. Manchester University Press, 2005. {{ISBN|0-719-07089-9}}. {{eng oznaka}}

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Franački vladari|Karloman, sin Karla Martela]]

Karloman, sin Karla Martela - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica