WikiSysop: bnz

2022-03-18T12:57:46Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2022. u 12:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Karlistički ratovi'''-->'''~~Karlistički ratovi''' bili su niz građanskih ratova u Španjolskoj tijekom 19. stoljeća. Borbe su se vodile oko prava na prijestolje, premda su postojale i neke druge političke razlike. U nekoliko navrata tijekom razdoblja 1833.-1876. karlisti - sljedbenici Infante Carlosa (kasnije Carlosa V.) i njegovih potomaka – okupili su se uz poklič "Bog, domovina i kralj " boreći se za španjolsku tradiciju (legitimizam i katoličanstvo) protiv [[Liberalizam\|liberalizma]], a kasnije i [[Republikanizam\|republikanstva]]. Karlistički su ratovi imali jaku regionalnu komponentu (s uporištima u Baskiji, Kataloniji, itd. ) , s obzirom da je novi poredak doveo u pitanje regionalne specifične povlastice , autonomije i običaje čuvane stoljećima.		Karlistički ratovi''' bili su niz građanskih ratova u Španjolskoj tijekom 19. stoljeća. Borbe su se vodile oko prava na prijestolje, premda su postojale i neke druge političke razlike. U nekoliko navrata tijekom razdoblja 1833.-1876. karlisti - sljedbenici Infante Carlosa (kasnije Carlosa V.) i njegovih potomaka – okupili su se uz poklič "Bog, domovina i kralj " boreći se za španjolsku tradiciju (legitimizam i katoličanstvo) protiv [[Liberalizam\|liberalizma]], a kasnije i [[Republikanizam\|republikanstva]]. Karlistički su ratovi imali jaku regionalnu komponentu (s uporištima u Baskiji, Kataloniji, itd. ) , s obzirom da je novi poredak doveo u pitanje regionalne specifične povlastice , autonomije i običaje čuvane stoljećima.

	Kad je [[Ferdinand VII.]] umro godine 1833., njegova četvrta supruga [[Marija Kristina de Burbon, kraljica i regentica Španjolske\|Maria Cristina]] postala je kraljica namjesnica u ime svoje maloljetne kćeri [[Izabela II.\|Izabele II.]] To je razdijelilo zemlju na dvije frakcije poznate kao '''kristinci''' (ili '''izabelinci''') i karlisti. Kristinci su bili podupirači kraljice namjesnice i njezine vlade, i bili su stranka liberala. Karlisti su bili pristaše [[Infante Carlos, grof od Moline\|Carlosa V.]], kandidata za tron i brat preminulog [[Ferdinand VII.\|Ferdinanda VII.]] , koji je negirao valjanost [[pragmatična sankcija (Španjoska, 1830.)\|pragmatične sankcije iz 1830.]] koja je poništila polusalijski zakon (on je rođen prije 1830.) . Karlisti su htjeli povratak autokratske monarhije .		Kad je [[Ferdinand VII.]] umro godine 1833., njegova četvrta supruga [[Marija Kristina de Burbon, kraljica i regentica Španjolske\|Maria Cristina]] postala je kraljica namjesnica u ime svoje maloljetne kćeri [[Izabela II.\|Izabele II.]] To je razdijelilo zemlju na dvije frakcije poznate kao '''kristinci''' (ili '''izabelinci''') i karlisti. Kristinci su bili podupirači kraljice namjesnice i njezine vlade, i bili su stranka liberala. Karlisti su bili pristaše [[Infante Carlos, grof od Moline\|Carlosa V.]], kandidata za tron i brat preminulog [[Ferdinand VII.\|Ferdinanda VII.]] , koji je negirao valjanost [[pragmatična sankcija (Španjoska, 1830.)\|pragmatične sankcije iz 1830.]] koja je poništila polusalijski zakon (on je rođen prije 1830.) . Karlisti su htjeli povratak autokratske monarhije .

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T23:32:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Karlistički ratovi''' bili su niz građanskih ratova u Španjolskoj tijekom 19. stoljeća. Borbe su se vodile oko prava na prijestolje, premda su postojale i neke druge političke razlike. U nekoliko navrata tijekom razdoblja 1833.-1876. karlisti - sljedbenici Infante Carlosa (kasnije Carlosa V.) i njegovih potomaka – okupili su se uz poklič "Bog, domovina i kralj " boreći se za španjolsku tradiciju (legitimizam i katoličanstvo) protiv [[Liberalizam|liberalizma]], a kasnije i [[Republikanizam|republikanstva]]. Karlistički su ratovi imali jaku regionalnu komponentu (s uporištima u Baskiji, Kataloniji, itd. ) , s obzirom da je novi poredak doveo u pitanje regionalne specifične povlastice , autonomije i običaje čuvane stoljećima.

Kad je [[Ferdinand VII.]] umro godine 1833., njegova četvrta supruga [[Marija Kristina de Burbon, kraljica i regentica Španjolske|Maria Cristina]] postala je kraljica namjesnica u ime svoje maloljetne kćeri [[Izabela II.|Izabele II.]] To je razdijelilo zemlju na dvije frakcije poznate kao '''kristinci''' (ili '''izabelinci''') i karlisti. Kristinci su bili podupirači kraljice namjesnice i njezine vlade, i bili su stranka liberala. Karlisti su bili pristaše [[Infante Carlos, grof od Moline|Carlosa V.]], kandidata za tron i brat preminulog [[Ferdinand VII.|Ferdinanda VII.]] , koji je negirao valjanost [[pragmatična sankcija (Španjoska, 1830.)|pragmatične sankcije iz 1830.]] koja je poništila polusalijski zakon (on je rođen prije 1830.) . Karlisti su htjeli povratak autokratske monarhije .

Dok neki povjesničari broje tri rata, većina spominje dva velika angažmana, prvi i drugi, dok se događanja u razdoblju 1846.-1849. uzimaju kao manje epizode.

*[[Prvi karlistički rat]] (1832.-1839.) trajala je više od sedam godina a borbe su trajale većim dijelom zemlje u jednom ili drugom trenutku , iako je glavni sukob bio usredotočen na karlističku domovinu [[Baskija|Baskiju]], [[Katalonija|Kataloniju]], [[Aragonija|Aragon]] i [[Valencijska Zajednica|Valenciju]].
*[[Drugi karlistički rat]] (1846.-1849.) bio je manji katalonski ustanak . Pobunjenici su pokušali instalirati Carlosa VI. na tron. U [[Galicija, Španjolska|Galiciji]], ustanak je bio manjeg opsega te ga je ugušio general [[Ramón María Narvaez]]. <ref>http://www.concellodechantada.org/concello_historia19.htm#11_1</ref>

*[[Treći karlistički rat]] (1872.-1876.) počeo je u razdoblju nakon uklanjanja jednog vladajućeg monarha i abdikacije drugoga. Kraljica Isabella II. je srušena u zavjeri liberalnih generala godine 1868., te je napustila Španjolsku. Cortes (parlament) ju je zamijenio s [[Amadeo I.|Amadeom]], vojvodom od Aoste (i drugim sinom kralja [[Viktor Emanuel II.|Viktora Emanuela]] od Italije). Zatim, kada su španjolski izbori 1872. rezultiralo nasiljem protiv vlade karlističkih kandidata i odmakom od karlizma, karlistički pretendent, Carlos VII., odlučio je da samo silom oružja može osvojiti prijestolje. Započeo je [[treći karlistički rat]] koji je trajao do 1876.

*Prema karlistima [[Španjolski građanski rat]] (1936.-1939.) je također još jedan križarski rat protiv sekularizma. Usprkos pobjedi njihove strane, general [[Francisco Franco|Franco]] bio je frustriran zahtjevima karlističkog monarhizma. On podložio njihove paravojne snage u nacionalističku vojsku a njihovu političku stranku ([[Comunión Tradicionalista]]) u svoj [[Nacionalni pokret |Nacionalni pokret]] ( Falange Tradicionalista y de las J.O.N.S. )

== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Povijest Španjolske]]

Karlistički ratovi - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica