Kamčatka - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 03:56, 1. ožujak 2026.

2026-03-01T03:56:01Z

←Starija inačica		Inačica od 1. ožujak 2026. u 03:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kamčatka'''-->~~{{Coord\|57\|N\|160\|E\|region:RU-KAM_scale:5000000\|display=title}}		{{Coord\|57\|N\|160\|E\|region:RU-KAM_scale:5000000\|display=title}}
	[[Datoteka:Kamchatka peninsula topo.jpg\|mini\|desno\|250px\|Topografija poluotoka]]		[[Datoteka:Kamchatka peninsula topo.jpg\|mini\|desno\|250px\|Topografija poluotoka]]
	'''Poluotok Kamčatka''' ([[Ruski jezik\|ruski]]: ''полуостров Камчатка'', poluostrov Kamčatka) je 1250 kilometara dug [[poluotok]] na [[Ruski daleki istok\|ruskom dalekom istoku]]. Površina poluotoka je 472 300 km². Leži između [[Tihi ocean\|Tihog oceana]] na istoku i [[Ohotsko more\|Ohotskog mora]] na zapadu.<ref>{{Citiranje weba		'''Poluotok Kamčatka''' ([[Ruski jezik\|ruski]]: ''полуостров Камчатка'', poluostrov Kamčatka) je 1250 kilometara dug [[poluotok]] na [[Ruski daleki istok\|ruskom dalekom istoku]]. Površina poluotoka je 472 300 km². Leži između [[Tihi ocean\|Tihog oceana]] na istoku i [[Ohotsko more\|Ohotskog mora]] na zapadu.<ref>{{Citiranje weba
Redak 143:		Redak 143:
	Tek je [[Druga ekspedicija na Kamčatku]], vođena [[danska\|danskim]] istraživačem [[Vitus Bering\|Vitusom Beringom]], uz pomoć [[ruska mornarica\|Ruske mornarice]], započela sa stvarnim otvaranjem Kamčatke, što se može zahvaliti činjenici da je Ruska vlada počela koristiti ovo područje za izgon.		Tek je [[Druga ekspedicija na Kamčatku]], vođena [[danska\|danskim]] istraživačem [[Vitus Bering\|Vitusom Beringom]], uz pomoć [[ruska mornarica\|Ruske mornarice]], započela sa stvarnim otvaranjem Kamčatke, što se može zahvaliti činjenici da je Ruska vlada počela koristiti ovo područje za izgon.

	Godine [[1755.]], [[Stjepan Petrovič Krašenjinjikov\|Stjepan Krašenjinjikov]] je objavio prvi detaljan opis poluotoka, ''Svjedočenja iz zemlje Kamčatke''. Ruska je vlada poticala trgovačke aktivnosti [[Rusko-američka kompanija\|Rusko-američke kompanije]] na način da je davala zemlju novopridošlicama na poluotok. Do 1812., broj [[~~domoroci~~\|domorodaca]] je pao ispod 3,200, dok je broj Rusa porastao na 2,500.		Godine [[1755.]], [[Stjepan Petrovič Krašenjinjikov\|Stjepan Krašenjinjikov]] je objavio prvi detaljan opis poluotoka, ''Svjedočenja iz zemlje Kamčatke''. Ruska je vlada poticala trgovačke aktivnosti [[Rusko-američka kompanija\|Rusko-američke kompanije]] na način da je davala zemlju novopridošlicama na poluotok. Do 1812., broj [[domorodci\|domorodaca]] je pao ispod 3,200, dok je broj Rusa porastao na 2,500.

	Godine [[1854.]], [[Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], koji su s [[Rusija\|Rusima]] bili u [[Krimski rat\|Krimskom ratu]], napali su [[Petropavlovsk-Kamčatski]]. Tijekom [[Opsada Petropavlovska\|Opsade Petropavlovska]], 988 ljudi sa samo 68 pušaka je uspjelo obraniti utvrdu od 6 brodova sa 206 pušaka i 2,540 francuskih i britanskih vojnika. Unatoč herojskoj obrani, Petropavlovsk je, nakon povlačenja anglo-francuskih snaga, napušten iz strateških razloga. Iduće godine, kada je neprijatelj ponovno napao, u utvrdi nije bilo nikoga. Frustrirani napadači su bombardirali grad i povukli se.		Godine [[1854.]], [[Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], koji su s [[Rusija\|Rusima]] bili u [[Krimski rat\|Krimskom ratu]], napali su [[Petropavlovsk-Kamčatski]]. Tijekom [[Opsada Petropavlovska\|Opsade Petropavlovska]], 988 ljudi sa samo 68 pušaka je uspjelo obraniti utvrdu od 6 brodova sa 206 pušaka i 2,540 francuskih i britanskih vojnika. Unatoč herojskoj obrani, Petropavlovsk je, nakon povlačenja anglo-francuskih snaga, napušten iz strateških razloga. Iduće godine, kada je neprijatelj ponovno napao, u utvrdi nije bilo nikoga. Frustrirani napadači su bombardirali grad i povukli se.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-04-24T03:33:59Z

Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 03:33
Redak 156:		Redak 156:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	*{{~~ru icon~~}} [http://beringisland.ru Commander Islands]		*{{rus oznaka}} [http://beringisland.ru Commander Islands]
	*{{~~ru icon~~}} [http://photo.kamforum.ru.ru Photos of Kamchatka]		*{{rus oznaka}} [http://photo.kamforum.ru.ru Photos of Kamchatka]
	*{{eng oznaka}} [http://www.RC135.com "A Tale of Two Airplanes"] by Kingdon R. "King" Hawes, Lt Col, USAF (Ret.)		*{{eng oznaka}} [http://www.RC135.com "A Tale of Two Airplanes"] by Kingdon R. "King" Hawes, Lt Col, USAF (Ret.)
	*{{eng oznaka}} [http://maps.google.com/maps?ll=59.489726,164.443359&spn=22.797522,61.703613&t=k&hl=en Google maps of Kamchatka]		*{{eng oznaka}} [http://maps.google.com/maps?ll=59.489726,164.443359&spn=22.797522,61.703613&t=k&hl=en Google maps of Kamchatka]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:26:00Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:26
Redak 38:		Redak 38:
	== Vulkani ==		== Vulkani ==
	[[Datoteka:Avachinsky Volcano.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|Kamčatka je dom mnogih vulkana, uključujući i [[Avačinski]]]]		[[Datoteka:Avachinsky Volcano.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|Kamčatka je dom mnogih vulkana, uključujući i [[Avačinski]]]]
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Vulkani Kamčatke		\|ime mjesta = Vulkani Kamčatke
	\|slika = Kamchatka Volcanoes.JPG		\|slika = Kamchatka Volcanoes.JPG

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Geografija ==' u '== Zemljopis =='

2025-04-07T23:57:46Z

Zamjena teksta - '== Geografija ==' u '== Zemljopis =='

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:57
Redak 19:		Redak 19:
	Kamčatka prima oko 2700 mm padalina godišnje. Ljeta su umjereno hladna, a zime su olujne.		Kamčatka prima oko 2700 mm padalina godišnje. Ljeta su umjereno hladna, a zime su olujne.

	== ~~Geografija~~ ==		== Zemljopis ==
	[[Datoteka:Kamchatka Peninsula.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|Kamčatka iz svemira]]		[[Datoteka:Kamchatka Peninsula.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|Kamčatka iz svemira]]
	[[Datoteka:Kamchatka three brothers rdfr.jpg\|mini\|desno\|250px\|Tri brata]]		[[Datoteka:Kamchatka three brothers rdfr.jpg\|mini\|desno\|250px\|Tri brata]]

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T18:14:47Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 18:14
Redak 94:		Redak 94:

	== Kopnena i vodena fauna ==		== Kopnena i vodena fauna ==
	[[~~File~~:Brown-bear-in-spring.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|Smeđi medvjed u proljeće]]		[[Datoteka:Brown-bear-in-spring.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|Smeđi medvjed u proljeće]]

	Kamčatka je bogata florom i faunom. Ovo je posljedica cijelog pojasa klima, od umjerene do subarktičke, raznolike topografije i geografije, mnogih rijeka, te malobrojnoj ljudskoj populaciji i niskom stupnju razvoja iste. Blizina [[tundra\|tundre]], koja ovdje doseže najdalje na jug, također ima pozitivan utjecaj. No, bez obzira na zabačenost ovog kraja, komercijalna eksploatacija morskih resursa i duga povijest lova na krznene životinje negativno je utjecala na nekoliko vrsta.		Kamčatka je bogata florom i faunom. Ovo je posljedica cijelog pojasa klima, od umjerene do subarktičke, raznolike topografije i geografije, mnogih rijeka, te malobrojnoj ljudskoj populaciji i niskom stupnju razvoja iste. Blizina [[tundra\|tundre]], koja ovdje doseže najdalje na jug, također ima pozitivan utjecaj. No, bez obzira na zabačenost ovog kraja, komercijalna eksploatacija morskih resursa i duga povijest lova na krznene životinje negativno je utjecala na nekoliko vrsta.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-19T00:35:33Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 00:35
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kamčatka'''-->{{Coord\|57\|N\|160\|E\|region:RU-KAM_scale:5000000\|display=title}}		<!--'''Kamčatka'''-->{{Coord\|57\|N\|160\|E\|region:RU-KAM_scale:5000000\|display=title}}
	[[Datoteka:Kamchatka peninsula topo.jpg\|mini\|desno\|250px\|Topografija poluotoka]]		[[Datoteka:Kamchatka peninsula topo.jpg\|mini\|desno\|250px\|Topografija poluotoka]]
	'''Poluotok Kamčatka''' ([[Ruski jezik\|ruski]]: ''полуостров Камчатка'', poluostrov Kamčatka) je 1250 kilometara dug [[poluotok]] na [[Ruski daleki istok\|ruskom dalekom istoku]]. Površina poluotoka je 472 300 km². Leži između [[Tihi ocean\|Tihog oceana]] na istoku i [[Ohotsko more\|Ohotskog mora]] na zapadu.<ref>{{~~cite web~~		'''Poluotok Kamčatka''' ([[Ruski jezik\|ruski]]: ''полуостров Камчатка'', poluostrov Kamčatka) je 1250 kilometara dug [[poluotok]] na [[Ruski daleki istok\|ruskom dalekom istoku]]. Površina poluotoka je 472 300 km². Leži između [[Tihi ocean\|Tihog oceana]] na istoku i [[Ohotsko more\|Ohotskog mora]] na zapadu.<ref>{{Citiranje weba
	\|author=		\|author=
	\|year=		\|year=
Redak 52:		Redak 52:
	[[Rijeka Kamčatka\|Rijeku Kamčatku]] i središnju dolinu kojom ona teče natkriljuju veliki vulkanski pojasevi s oko 160 [[vulkan]]a, od kojih su 29 [[aktivni vulkan\|aktivni]].		[[Rijeka Kamčatka\|Rijeku Kamčatku]] i središnju dolinu kojom ona teče natkriljuju veliki vulkanski pojasevi s oko 160 [[vulkan]]a, od kojih su 29 [[aktivni vulkan\|aktivni]].

	Poluotok je gusto posut vulkanima i vulkanskim pojavama, a 19 aktivnih vulkana su uključeni u 6 lokacija pod zaštitom [[UNESCO]]-a.<ref>{{~~cite web~~		Poluotok je gusto posut vulkanima i vulkanskim pojavama, a 19 aktivnih vulkana su uključeni u 6 lokacija pod zaštitom [[UNESCO]]-a.<ref>{{Citiranje weba
	\|author=World Heritage		\|author=World Heritage
	\|year=1996		\|year=1996
Redak 62:		Redak 62:
	</ref>		</ref>

	Najviši vulkan je [[Ključevskaja Sopka]] (4,750 m), najveći aktivni vulkan na sjevernoj polutci<ref>[http://www.nottingham.ac.uk/public-affairs/press-releases/index.phtml?menu=pressreleases&code=INT-113/08&create_date=27-may-2008 Press Releases - Public Affairs Office - The University of Nottingham]</ref>, dok je najupečatljiviji [[Kronocki]], čiji je stožac gotovo savršenog oblika i što ga po nekima čini možda najljepšim vulkanom na svijetu. Nešto dostupniji su 3 vulkana koji se vide iz grada [[Petropavlovsk-Kamčatski]]ja: [[Korjakski]], [[Avačinski]] i [[Kozelski]]. U središtu Kamčatke je poznata [[Dolina gejzira]], koja je dijelom uništena ogromnim lavinama blata u lipnju 2007.<ref>{{~~cite web~~		Najviši vulkan je [[Ključevskaja Sopka]] (4,750 m), najveći aktivni vulkan na sjevernoj polutci<ref>[http://www.nottingham.ac.uk/public-affairs/press-releases/index.phtml?menu=pressreleases&code=INT-113/08&create_date=27-may-2008 Press Releases - Public Affairs Office - The University of Nottingham]</ref>, dok je najupečatljiviji [[Kronocki]], čiji je stožac gotovo savršenog oblika i što ga po nekima čini možda najljepšim vulkanom na svijetu. Nešto dostupniji su 3 vulkana koji se vide iz grada [[Petropavlovsk-Kamčatski]]ja: [[Korjakski]], [[Avačinski]] i [[Kozelski]]. U središtu Kamčatke je poznata [[Dolina gejzira]], koja je dijelom uništena ogromnim lavinama blata u lipnju 2007.<ref>{{Citiranje weba
	\|author=The World Wildlife Fund		\|author=The World Wildlife Fund
	\|year=2007		\|year=2007
Redak 72:		Redak 72:
	</ref>		</ref>

	Zahvaljujući [[Kurilsko-kamčatska brazda\|Kurilsko-kamčatskoj brazdi]], duboki seizmički događaji i [[cunami]]ji su česti. Par iznimno jakih [[potres]]a, poznatih pod imenom [[Potresi na Kamčatki]], dogodili su se [[16. listopada]] [[1737.]] i [[4. studenog]] [[1952.]] ispred obale Kamčatke. Magnituda ovih potresa bila je ~9.3, odnosno 8.2 Ms.<ref>{{~~cite web~~		Zahvaljujući [[Kurilsko-kamčatska brazda\|Kurilsko-kamčatskoj brazdi]], duboki seizmički događaji i [[cunami]]ji su česti. Par iznimno jakih [[potres]]a, poznatih pod imenom [[Potresi na Kamčatki]], dogodili su se [[16. listopada]] [[1737.]] i [[4. studenog]] [[1952.]] ispred obale Kamčatke. Magnituda ovih potresa bila je ~9.3, odnosno 8.2 Ms.<ref>{{Citiranje weba
	\|author=		\|author=
	\|year=		\|year=
Redak 80:		Redak 80:
	\|accessdate=2008-02-20		\|accessdate=2008-02-20
	}}		}}
	</ref> [[Potresi na Kamčatki 2006.\|Niz plićih potresa]] dogodio se i relativno nedavno, u travnju 2006.<ref>{{~~cite web~~		</ref> [[Potresi na Kamčatki 2006.\|Niz plićih potresa]] dogodio se i relativno nedavno, u travnju 2006.<ref>{{Citiranje weba
	\|author=Earthquake Hazards Program		\|author=Earthquake Hazards Program
	\|year=2006		\|year=2006
Redak 99:		Redak 99:

	Od kopnenih sisavaca, Kamčatka je svakako najpoznatija po vrlo brojnoj populaciji [[smeđi medvjed\|smeđih medvjeda]]. Procjenjuje se u [[Rezervat prirode Kronocki\|Rezervatu prirode Kronocki]] ima 3 do 4 jedinke na 100 kvadratnih kilometara.<ref>		Od kopnenih sisavaca, Kamčatka je svakako najpoznatija po vrlo brojnoj populaciji [[smeđi medvjed\|smeđih medvjeda]]. Procjenjuje se u [[Rezervat prirode Kronocki\|Rezervatu prirode Kronocki]] ima 3 do 4 jedinke na 100 kvadratnih kilometara.<ref>
	{{~~cite web~~		{{Citiranje weba
	\|url=http://www.kamchatkatravel.net/rus/kronock.shtml		\|url=http://www.kamchatkatravel.net/rus/kronock.shtml
	\|title=Кроноцкий государственный биосферный заповедник, Долина Гейзеров. Туры по Камчатке с камчатской туристической компанией		\|title=Кроноцкий государственный биосферный заповедник, Долина Гейзеров. Туры по Камчатке с камчатской туристической компанией
Redak 107:		Redak 107:
	\|first=		\|first=
	}}		}}
	</ref> Druge značajne životinjske vrste su mesožderi: [[vuk]]ovi, [[arktička lisica\|arktičke]] i druge [[lisice]], [[ris]]evi, [[Gorska kuna\|gorske kune]], [[samur]]i, nekoliko vrsta [[lasica]], [[hermelin]] i [[europska vidra]]; nekoliko velikih kopitara, kao što su [[muflon]], [[sob]] i [[sob]], te [[glodavci]]/''[[Leporidae]]'', uključujući [[kunić]]e, [[svisci\|svisce]], [[leming]]e i nekoliko vrsta [[vjeverica]]. [[Bjelopleći bjelorepan]]i, jedan od najvećih orlova, se gnijezdi na poluotoku<ref>{{~~cite web~~		</ref> Druge značajne životinjske vrste su mesožderi: [[vuk]]ovi, [[arktička lisica\|arktičke]] i druge [[lisice]], [[ris]]evi, [[Gorska kuna\|gorske kune]], [[samur]]i, nekoliko vrsta [[lasica]], [[hermelin]] i [[europska vidra]]; nekoliko velikih kopitara, kao što su [[muflon]], [[sob]] i [[sob]], te [[glodavci]]/''[[Leporidae]]'', uključujući [[kunić]]e, [[svisci\|svisce]], [[leming]]e i nekoliko vrsta [[vjeverica]]. [[Bjelopleći bjelorepan]]i, jedan od najvećih orlova, se gnijezdi na poluotoku<ref>{{Citiranje weba
	\|author=		\|author=
	\|year=		\|year=

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T04:47:22Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 04:47
Redak 162:		Redak 162:
	*{{eng oznaka}} [http://www.nhpfund.org/nominations/kamchatka.html Volcanoes of Kamchatka] at [http://www.nhpfund.org/ Natural Heritage Protection Fund]		*{{eng oznaka}} [http://www.nhpfund.org/nominations/kamchatka.html Volcanoes of Kamchatka] at [http://www.nhpfund.org/ Natural Heritage Protection Fund]
	*{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20160303203439/http://www.lightandshadow.tv/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=84&lang=en Kamchatka – Land of Fire and Ice: Light & Shadow documentary film]		*{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20160303203439/http://www.lightandshadow.tv/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=84&lang=en Kamchatka – Land of Fire and Ice: Light & Shadow documentary film]
	*{{eng oznaka}} {{~~cite book~~		*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige
	\|publisher = EWP		\|publisher = EWP
	\|title = Kamchatka Map and Guide		\|title = Kamchatka Map and Guide

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T08:00:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Coord|57|N|160|E|region:RU-KAM_scale:5000000|display=title}}
[[Datoteka:Kamchatka peninsula topo.jpg|mini|desno|250px|Topografija poluotoka]]
'''Poluotok Kamčatka''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''полуостров Камчатка'', poluostrov Kamčatka) je 1250 kilometara dug [[poluotok]] na [[Ruski daleki istok|ruskom dalekom istoku]]. Površina poluotoka je 472 300 km². Leži između [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na istoku i [[Ohotsko more|Ohotskog mora]] na zapadu.<ref>{{cite web
|author=
|year=
|url=http://www.britannica.com/eb/article-9044464/Kamchatka-Peninsula
|title=Kamchatka Peninsula
|publisher=Encyclopedia Britannica
|accessdate=2008-02-20
}}
</ref>

Neposredno ispred samog poluotoka je 10 500 metara duboka [[Kurilsko-kamčatska brazda]].

Poluotok Kamčatka, [[Komandorski otoci]] i [[Karaginski (otok)|otok Karaginski]] zajedno čine [[Kamčatski kraj]], administrativnu jedinicu [[ruska federacija|Ruske federacije]]. Kamčatka je slabo naseljena. Većina od 402 500 stanovnika su [[Rusi]], a značajna manjina su [[Korjaci]], kojih ima oko 13 000. Više od polovice stanovništva (198 028 živi i gradu [[Petropavlovsk-Kamčatski]]) i obližnjem mjestu [[Jelizovo]] (41 533).

Na Kamčatki se nalaze '''[[vulkani Kamčatke]]''', uvršteni na [[UNESCO]]-ov popis svjetske baštine.

Kamčatka prima oko 2700 mm padalina godišnje. Ljeta su umjereno hladna, a zime su olujne.

== Geografija ==
[[Datoteka:Kamchatka Peninsula.jpg|mini|lijevo|250px|Kamčatka iz svemira]]
[[Datoteka:Kamchatka three brothers rdfr.jpg|mini|desno|250px|Tri brata]]
Politički, poluotok pripada [[Kamčatski kraj|kamčatskom kraju]]. Južni rt poluotoka se naziva [[Lopatka]]. Kružni zaljev na sjeveru, na tihooceanskoj strani je [[zaljev Avača]], gdje je i glavni grad - [[Petropavlovsk-Kamčatski]]. Sjeverno, na pacifičkoj strani, poluotoci su redom [[Šipunski]], [[Kronotski]], [[Kamčatski]] i [[Ozernoj]].

Sjeverno od Ozernoga je veliki [[Karaginski (zaljev)|zaljev Karaginski]] s otokom. Kralježnicu poluotoka čini [[Središnje gorje]]. Uz južnu obalu je gorje [[Vostočni]] ili Istočno gorje. Između ova dva lanca je središnja dolina.

[[Rijeka Kamčatka]] izvire sjeverozapadno od mjesta [[Avača]], teče sjeverno niz središnju dolinu, skreće na istok pored mjesta [[Ključi, Kamčatski kraj|Ključi]], te se ulijeva u Tihi ocean južno od poluotoka Kamčatski, kod mjesta [[Ust-Kamčatsk]].

U 19. stoljeću je postojao put na zapad koji je započinjao u blizini Ključija, preko planina, do rijeke [[Tegil]] i grada na zapadnoj obali koji je bio centar trgovine. Sjeverno od Tegila je zemlja [[Korjaci|Korjaka]], koja je tada opisana kao pusta ravnica prekrivena snijegom.

Južno od rijeke Kamčatke, [[rijeka Bistraja]] zaokreće prema jugozapadu i utiče u [[Ohotsko more]] kod mjesta [[Boljšereck]].

Glavne ceste na poluotoku su Boljšereck - Petropavlovsk, te još jedna koja od ove ceste vodi kroz središnju dolinu, do grada [[Ust-Kamčatsk]]. Ovom cestom prometuje i autobusna linija, a sjeverni dio ceste je dosta lošije kvalitete. Osim ove dvije ceste, promet se uglavnom odvija malim avionima, helikopterima, vozilima s pogonom na sva 4 kotača i vojnim vozilima.

[[Ključevskaja Sopka]] je izolirana grupa vulkana zapadno od rta Kamčatski, jugoistočno od krivine koju čini [[rijeka Kamčatka]]. Zapadno od rta Kronocki je [[biološki rezervat Kronocki]] i [[Dolina gejzira]]. Na južnom vrhu je [[Utočište za divlje životinje Južna Kamčatka]] i [[Kurilsko jezero]]. Još je nekoliko zaštićenih područja: [[Palana]] se nalazi u korjačkom području, na sjeverozapadnoj obali, a [[Tiličiki]] je na pacifičkoj obali.

== Vulkani ==
[[Datoteka:Avachinsky Volcano.jpg|mini|lijevo|250px|Kamčatka je dom mnogih vulkana, uključujući i [[Avačinski]]]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Vulkani Kamčatke
|slika = Kamchatka Volcanoes.JPG
|godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small>Prošireno [[2001.]]
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = vii, viii, ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/765 765]
|država = {{ZD+X/R|RUS}}
}}
[[Datoteka:D0807I14-HarbourTour.jpg|mini|desno|250px|Luka [[Petropavlovsk-Kamčatski]] i vulkan [[Korjakski]] u pozadini]]
{{Glavni|Vulkani Kamčatke}}
[[Rijeka Kamčatka|Rijeku Kamčatku]] i središnju dolinu kojom ona teče natkriljuju veliki vulkanski pojasevi s oko 160 [[vulkan]]a, od kojih su 29 [[aktivni vulkan|aktivni]].

Poluotok je gusto posut vulkanima i vulkanskim pojavama, a 19 aktivnih vulkana su uključeni u 6 lokacija pod zaštitom [[UNESCO]]-a.<ref>{{cite web
|author=World Heritage
|year=1996
|url=http://whc.unesco.org/en/list/765
|title=Volcanoes of Kamchatka
|publisher=UNESCO
|accessdate=2008-02-20
}}
</ref>

Najviši vulkan je [[Ključevskaja Sopka]] (4,750 m), najveći aktivni vulkan na sjevernoj polutci<ref>[http://www.nottingham.ac.uk/public-affairs/press-releases/index.phtml?menu=pressreleases&code=INT-113/08&create_date=27-may-2008 Press Releases - Public Affairs Office - The University of Nottingham]</ref>, dok je najupečatljiviji [[Kronocki]], čiji je stožac gotovo savršenog oblika i što ga po nekima čini možda najljepšim vulkanom na svijetu. Nešto dostupniji su 3 vulkana koji se vide iz grada [[Petropavlovsk-Kamčatski]]ja: [[Korjakski]], [[Avačinski]] i [[Kozelski]]. U središtu Kamčatke je poznata [[Dolina gejzira]], koja je dijelom uništena ogromnim lavinama blata u lipnju 2007.<ref>{{cite web
|author=The World Wildlife Fund
|year=2007
|url=http://www.earthtimes.org/articles/show/news_press_release,116385.shtml
|title= Natural Wonder of the World Transformed within Hours, says World Wildlife Fund
|publisher=earthtimes.org
|accessdate=2008-02-20
}}
</ref>

Zahvaljujući [[Kurilsko-kamčatska brazda|Kurilsko-kamčatskoj brazdi]], duboki seizmički događaji i [[cunami]]ji su česti. Par iznimno jakih [[potres]]a, poznatih pod imenom [[Potresi na Kamčatki]], dogodili su se [[16. listopada]] [[1737.]] i [[4. studenog]] [[1952.]] ispred obale Kamčatke. Magnituda ovih potresa bila je ~9.3, odnosno 8.2 Ms.<ref>{{cite web
|author=
|year=
|url=http://www.bom.gov.au/info/tsunami/nov_1952.shtml
|title=The 4 November 1952 Kamchatka Earthquake and Tsunami
|publisher=Australian Government Bureau of Meterology
|accessdate=2008-02-20
}}
</ref> [[Potresi na Kamčatki 2006.|Niz plićih potresa]] dogodio se i relativno nedavno, u travnju 2006.<ref>{{cite web
|author=Earthquake Hazards Program
|year=2006
|url=http://earthquake.usgs.gov/eqcenter/eqinthenews/2006/usltbt/
|title=Magnitude 7.6 - Koryakia, Russia
|publisher=US Geological Survey
|accessdate=2008-02-20
}}
</ref>

== Kopnena flora ==
Kamčatka obiluje biljnim resursima. Promjenjiva klima stvara uvjete za različite klimatske zone, gdje su [[tundra]] i [[muskeg]] dominantni, a značajni su i trave, grmovito cvijeće i šume bora, breze, johe i vrbe. Široki raspon biljnih vrsta podržava jednako raznovrsni životinjski svijet.

== Kopnena i vodena fauna ==
[[File:Brown-bear-in-spring.jpg|mini|lijevo|250px|Smeđi medvjed u proljeće]]

Kamčatka je bogata florom i faunom. Ovo je posljedica cijelog pojasa klima, od umjerene do subarktičke, raznolike topografije i geografije, mnogih rijeka, te malobrojnoj ljudskoj populaciji i niskom stupnju razvoja iste. Blizina [[tundra|tundre]], koja ovdje doseže najdalje na jug, također ima pozitivan utjecaj. No, bez obzira na zabačenost ovog kraja, komercijalna eksploatacija morskih resursa i duga povijest lova na krznene životinje negativno je utjecala na nekoliko vrsta.

Od kopnenih sisavaca, Kamčatka je svakako najpoznatija po vrlo brojnoj populaciji [[smeđi medvjed|smeđih medvjeda]]. Procjenjuje se u [[Rezervat prirode Kronocki|Rezervatu prirode Kronocki]] ima 3 do 4 jedinke na 100 kvadratnih kilometara.<ref>
{{cite web
|url=http://www.kamchatkatravel.net/rus/kronock.shtml
|title=Кроноцкий государственный биосферный заповедник, Долина Гейзеров. Туры по Камчатке с камчатской туристической компанией
|publisher=www.kamchatkatravel.net
|accessdate=2008-07-14
|last=
|first=
}}
</ref> Druge značajne životinjske vrste su mesožderi: [[vuk]]ovi, [[arktička lisica|arktičke]] i druge [[lisice]], [[ris]]evi, [[Gorska kuna|gorske kune]], [[samur]]i, nekoliko vrsta [[lasica]], [[hermelin]] i [[europska vidra]]; nekoliko velikih kopitara, kao što su [[muflon]], [[sob]] i [[sob]], te [[glodavci]]/''[[Leporidae]]'', uključujući [[kunić]]e, [[svisci|svisce]], [[leming]]e i nekoliko vrsta [[vjeverica]]. [[Bjelopleći bjelorepan]]i, jedan od najvećih orlova, se gnijezdi na poluotoku<ref>{{cite web
|author=
|year=
|url=http://www.iucnredlist.org/search/details.php/9650/all
|title=Haliaeetus pelagicus - Detailed documentation
|publisher=The World Conservation Union Red List
|accessdate=2008-02-20
}}</ref>, kao i [[suri orao]] i [[norveški sokol]].

Kamčatka je područje s vjerojatno najviše vrsta [[lososi|lososa]] na svijetu, ako se računa i 6 vrsta [[riblje migracije|anadromnih]] [[Oncorhynchus|pacifičkih lososa]] (''[[Oncorhynchus tshawytscha]]'', ''[[Oncorhynchus keta]]'', ''[[Oncorhynchus kisutch]]'', ''[[Oncorhynchus masou]]'', ''[[Oncorhynchus gorbuscha]]'' i ''[[Oncorhynchus nerka]]'').

Biolozi procjenjuju da se između šestine i četvrtine svih pacifičkih lososa mrijesti na Kamčatki<ref>[http://www.kamchatkatravel.net/eng/kronock.shtml Kronotsky Biosphere State Reserve]</ref>. [[Kurilsko jezero]] se smatra najvećim mrijestilištem vrste ''[[Oncorhynchus nerka]]'' u [[Euroazija| Euroaziji]]. Kao odgovor na [[krivolov]] i smanjivanje broja lososa, područje od oko 24000 km<sup>2</sup> uzduž 9 najvažnijih rijeka za losose je proglašeno prirodnim rezervatima.

Mnogo vrsta iz porodice [[Gasterosteidae]], posebno vrste ''[[Gasterosteus aculeatus]]'' i ''[[Pungitius pungitius]]'', mogu se naći i u boćatim vodama, a vjerojatno su prisutni i u tekućicama.

Vrste kitova koje posjećuju ovo područje i Ohotsko more su: [[orka]], [[dallijeva pliskavica|dallijeva]] i [[perajasta pliskavica]], [[kit grbavac]], [[ulješura]] i [[kit perajar]].

Rjeđe se nalaze [[sivi kitovi]] (istočna populacija), kritički ugroženi [[pacifički glatki kit]] i [[grenlandski glatki kit]], [[kljunasti kitovi]] i [[patuljasti kit]]ovi. [[Plavi kit]] se ljeti hrani uz obali Kamčatke.

Od [[Perajari|perajara]], uz obalu poluotoka se najčešće sreću [[stellerov morski lav]], [[sjeverni morski medvjed]], [[pjegavi tuljan]] i [[obični tuljan]]. Nešto sjevernije, na pacifičkoj obali se mogu sresti [[morževi]] i [[brkati tuljan]]i, a [[prugasti tuljan]] se razmnožava u [[Karaginski (zaljev)|zaljevu Karaginski]]. [[Morska vidra|Morske vidre]] se pretežno mogu naći uz južni dio poluotoka.

Od morskih ptica, prisutni su [[burnjak|burnjaci]], [[njorke]] (vrste [[uria aalge]] i [[uria lomvia]]), [[galebovi]] iz roda [[Rissa]], [[morski papagaj]] (vrste ''[[fratercula corniculata]]'' i ''[[fratercula cirrhata]]''), nekoliko vrsta [[kormorani|kormorana]] i druge vrste. Tipično za sjeverna mora, i morska fauna je vrlo bogata. Od komercijalno važnih vrsta, najznačajniji su rak ''[[paralithodes camtschaticus]]'', [[jakovska kapica]], [[lignje]], ribe iz roda ''[[pollachius]]'' i ''[[gadus]]'', [[haringa]], [[iverak]] i nekoliko vrsta iz reda [[Pleuronectiformes]].

== Povijest i istraživanje ==
[[Datoteka:Der Berg Kamtschatka (aus Krascheninnikow, Opisanie Zemli Kamcatki).jpg|mini|desno|250px|Ilustracija iz knjige ''Svjedočenja iz zemlje Kamčatke'', autora [[Stjepan Petrovič Krašenjinjikov|Stjepana Krašenjinjikova]] (1755).]]

[[Moskovska Rusija]] proglasila je ovaj teritorij svojim u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. [[Ivan Kamčatij]], [[Semjon Ivanovič Dežnjev|Semjon Dežnjev]], [[kozak]] Ivan Rubec i drugi ruski istraživači poduzeli su niz ekspedicija u ovo područje za vrijeme vladanja [[car Aleksej|cara Alekseja]], i vratili se s pričama o ''zemlji vatre'', bogate [[riba|ribom]] i [[krzno]]m.

[[1697.]] godine, [[Vladimir Atlasov]], osnivač grada [[Anadyr (grad)|Anadyr]]a, poveo je grupu od 65 [[kozaci|Kozaka]] i 60 [[Jukagiri|Jukagira]] u istraživanje poluotoka. Izgradio je dvije utvrde uz [[rijeka Kamčatka|Rijeku Kamčatku]], koje su kasnije postale mjesta trgovanja krznom. Od 1704. do 1706., osnovali su dvije kozačke kolonije, ''Vjerhnje-'' (gornji) and ''Nižnje-'' (donji) ''Kamčatskij''. Daleko od očiju Rusa, Kozaci su nemilosrdno vladali nad autohtonim narodom [[Kamčadal]].

Ekscesi su bili takvi da je Sjeverozapadna Administracija u [[Jakutsk]]u poslala Atlasova sa ovlastima (i topovima) da ponovno uspostavi autoritet središnje vlasti, no za to je bilo prekasno. Lokalni su Kozaci imali previše vlasti u svojim rukama, pa je [[1711.]] Atlasov ubijen. Nakon toga, Kozaci su Kamčatkom vladali uz minimalni utjecaj iz [[Jakutsk]]a.

Do [[1713.]], oko 500 Kozaka je živjelo u ovom području. Pobune su bile česte, a posljednja se dogodila [[1731.]], kada je napadnuto naselje ''Nižnjekamčatskij''. Stanovnici su masakrirani, a naselje je sravnjeno sa zemljom. Preostali Kozaci su se pregrupirali, nabavili puške i topove, te slomili pobunu.

Tek je [[Druga ekspedicija na Kamčatku]], vođena [[danska|danskim]] istraživačem [[Vitus Bering|Vitusom Beringom]], uz pomoć [[ruska mornarica|Ruske mornarice]], započela sa stvarnim otvaranjem Kamčatke, što se može zahvaliti činjenici da je Ruska vlada počela koristiti ovo područje za izgon.

Godine [[1755.]], [[Stjepan Petrovič Krašenjinjikov|Stjepan Krašenjinjikov]] je objavio prvi detaljan opis poluotoka, ''Svjedočenja iz zemlje Kamčatke''. Ruska je vlada poticala trgovačke aktivnosti [[Rusko-američka kompanija|Rusko-američke kompanije]] na način da je davala zemlju novopridošlicama na poluotok. Do 1812., broj [[domoroci|domorodaca]] je pao ispod 3,200, dok je broj Rusa porastao na 2,500.

Godine [[1854.]], [[Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], koji su s [[Rusija|Rusima]] bili u [[Krimski rat|Krimskom ratu]], napali su [[Petropavlovsk-Kamčatski]]. Tijekom [[Opsada Petropavlovska|Opsade Petropavlovska]], 988 ljudi sa samo 68 pušaka je uspjelo obraniti utvrdu od 6 brodova sa 206 pušaka i 2,540 francuskih i britanskih vojnika. Unatoč herojskoj obrani, Petropavlovsk je, nakon povlačenja anglo-francuskih snaga, napušten iz strateških razloga. Iduće godine, kada je neprijatelj ponovno napao, u utvrdi nije bilo nikoga. Frustrirani napadači su bombardirali grad i povukli se.

Sljedećih 50 godina na Kamčatki je bilo mnogo mirnije. Vojna pomorska luka je premještena u [[Ust-Amur]], a [[Aljaska]] je [[1867.]] prodana [[SAD]]-u, pa je Petropavlovsk prestao biti tranzitna točka za trgovce i istraživače na putu prema američkim teritorijima. Godine [[1860.]], osnovana je ''Primorskaja'' ''Oblast'', a Kamčatka je postavljena pod njenu jurisdikciju. Godine [[1875.]], [[Kurili]] su pridruženi [[Japan]]u, u zamjenu za Ruski suverenitet nad otokom [[Sahalin]]om. Broj Rusa na Kamčatki se zadržao na razini od oko 2,500 sve do kraja 19. stoljeća, dok se broj domorodaca povećao na 5,000.

[[Drugi svjetski rat]] jedva je dotakao Kamčatku, a jedina je iznimka to što je Kamčatka poslužila kao baza za invaziju [[Kurili|Kurila]] krajem 1945. Nakon rata, Kamčatka je proglašena vojnom zonom. Kamčatka je sve do [[1989.]] imala status [[zatvoreni grad|zatvorenog grada]] za Ruse, a za strance do [[1990.]].

== Referencije ==
{{izvori}}
*Diana Gealdhill, 'Kamchatka', Odyssey Books, 2007

== Vanjske poveznice ==
*{{ru icon}} [http://beringisland.ru Commander Islands]
*{{ru icon}} [http://photo.kamforum.ru.ru Photos of Kamchatka]
*{{eng oznaka}} [http://www.RC135.com "A Tale of Two Airplanes"] by Kingdon R. "King" Hawes, Lt Col, USAF (Ret.)
*{{eng oznaka}} [http://maps.google.com/maps?ll=59.489726,164.443359&spn=22.797522,61.703613&t=k&hl=en Google maps of Kamchatka]
*{{eng oznaka}} [http://www.nhpfund.org/nominations/kamchatka.html Volcanoes of Kamchatka] at [http://www.nhpfund.org/ Natural Heritage Protection Fund]
*{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20160303203439/http://www.lightandshadow.tv/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=84&lang=en Kamchatka – Land of Fire and Ice: Light & Shadow documentary film]
*{{eng oznaka}} {{cite book
|publisher = EWP
|title = Kamchatka Map and Guide
|url = http://www.ewpnet.com/kamchatkamap.htm
|edition = 1st
|year = 2003
|scale = 1:1,000,000 various larger scale insets
|isbn = 0906227747
}}
*{{eng oznaka}} [http://www.ewpnet.com/kamchatka/nechayev.htm Nechayev picture gallery]

{{Svjetska baština u Rusiji}}
[[Kategorija:Poluotoci Tihog oceana (Azija)]]
[[Kategorija:Ruski poluotoci]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]]
[[Kategorija:Kamčatka| ]]
[[Kategorija:Sibir]]