Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:40:44Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:40
Redak 71:		Redak 71:
	* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 5 (Hu-Km), str. 439.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003.g. {{ISBN\|953-6036-35-5}}		* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 5 (Hu-Km), str. 439.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003.g. {{ISBN\|953-6036-35-5}}

	{{~~Wječnik~~}}		{{HIEslovar}}

	[[Kategorija:Kalcij\| ]]		[[Kategorija:Kalcij\| ]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T14:56:00Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 14:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kalcij'''-->~~{{Kemijski_element		{{Kemijski_element
	\|ime = kalcij		\|ime = kalcij
	\|simbol = Ca		\|simbol = Ca

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:35:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
|ime = kalcij
|simbol = Ca
|redni_broj = 20
|kemijska_skupina = zemnoalkalijski metali
|grupa = 2
|perioda = 4
|blok = s
|izgled = sivkasta [[Krutine|krutina]] [[Datoteka:Calcium_unter_Argon_Schutzgasatmosphäre.jpg|200px]]
|gustoca = 1550
|tvrdoca = 167 MPa (HB), 1,75 ([[Mohsova ljestvica]])
|atomska_masa = 40,078(4)
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 25,929
|taliste = 842
|vreliste = 1484
|toplina_taljenja = 8,54
|toplina_isparivanja = 154,7
|EK1 = argon
|EK2 = Ar
|e_konfiguracija = 4s2
}}
''Vapnik'' stari hrvatski naziv za '''kalcij'''.

== Svojstva i zastupljenost u prirodi ==

Kalcij se u elementarnom stanju u prirodi ne nalazi jer je prereaktivan. Najrasprostranjeniji je zemnoalkalijski element u prirodi (w = 3,4%).

Elektronska konfiguracija mu je: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2, gradi 2+ [[ion]]. Tvori 6 stabilnih izotopa: 40Ca, 42Ca, 43Ca, 44Ca, 46Ca i 48Ca. Kalcij je srebrnobijel, mekan i lak metal. Boji plamen ciglastocrveno. Postoji u dvije alotropske modifikacije. Spojevi kalcija se pojavljuju i u vodi i povećavaju joj tvrdoću. Kalcijevi [[sulfati]] i [[kloridi]] čine stalnu tvrdoću vode koja se kuhanjem ne može otkloniti. Tvrda voda je nepogodna za uporabu (za kuhanje, pranje i industriju). Kalcij je najrasprostranjeniji zemnoalkalni metal, a i jedan od najraširenijih elemenata u prirodi. Zastupljen je u [[Zemljina kora|zemljinoj kori]] u količini od 3,54%. [[Kalcij karbonat]] je glavni sastojak sedimentnih stijena. Kao [[vapnenac]] tvori mnoge planinske masive. Veoma je raširen i kalcijev sulfat i [[gips]].

Najčešće se nalazi u mineralima koji su sastavom karbonati, silikati, sulfati, fosfati ili fluoridi. 
Najrašireniji minerali kalcija su: [[kalcit]], [[argonit]], [[mermet]], [[kreda (tvar)|kreda]], [[gips]] (sadra, CaSO4 x 2 H2O), [[sedra]], [[dolomit]], [[vapnenac]] (CaCO3), [[kalcijev fluorit]] (CaF2), fosforit (Ca3(PO4)2), te apatit (Ca5Cl(PO4)3).

Zagrijavanjem uz prisutnost zraka tvori oksid (CaO) i nitrid (Ca3N2). Reagira s hladnom vodom gradeći hidroksid uz oslobađanje [[vodik]]a. Osim ovih spojeva, bitni su i kalcijev [[peroksid]] i mnoge [[soli]].

== Dobivanje i uporaba ==

Kalcij je otkrio Sir [[Humphry Davy]] [[1808.]] godine. Kalcij se dobiva elektrolizom taline [[kalcijev klorid|kalcijevog klorida]]:

CaCl2(l) → Ca(s) + Cl2(g).

Kosti [[čovjek]]a i [[životinje|životinja]] sadrže kalcij u obliku [[fosfat]]a i karbonata. Nedostatak kalcija u kostima izaziva bolest [[rahitis]], osteomalaciju i osteoporozu. Ion kalcija nalazi se i u krvi i ubrzava zgrušavanje krvi u dodiru sa zrakom. Kod [[biljke|biljaka]] ulazi u neke oblike staničnih zidova. One skladište kalcij u stabljici i lišću. Nedostatak kalcija kod biljaka prouzrokuje slab razvoj korijenja i lišća.

=== Reakcija kalcija s vodom ===

Reakciju kalcija s vodom prikazuje jednadžba:

Ca(s) + 2 H2O(l) → Ca2+(aq) + 2 OH-(aq) + H2(g)

Reakcija ubrzo prestaje jer se na površini kalcija stvara zaštitni sloj kalcijeva hidroksida zbog njegove slabe topljivosti. Maseni udio [[Kalcijev hidroksid|kalcijeva hidroksida]] u bistroj otopini može biti najviše 0,13%, a takva se otopina zove '''vapnena voda'''.

=== Spojevi kalcija ===

Kalcijevi spojevi tehnički su vrlo važni:

* [[Kalcijev karbonat]] (CaCO3) u prirodi je najrašireniji i najvažniji spoj kalcija, koji se najčešće nalazi u obliku nama poznatih tvari iz svakidašnjeg života - [[vapnenac]], [[mramor]] i [[kreda]], iako različita izgleda, građene su od kristalića [[kalcit]]a različite veličine. Kao vrlo čist i proziran kristal (kalcit, dvolomac) rastavlja zraku svjetlosti u dvije [[polarizirana svjetlost|polarizirane]] zrake i rabi se za izradbu optičkih sprava (Nicolove prizme). Također se nalazi u mineralu [[dolomit]]u u obliku kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju. Služi za proizvodnju kalcijeva oksida, hidroksida, klorida, hidrogenkarbonata (sode), keramike, stakla, papira, boja, gume, plastike, praška za pecivo, lijekova, kozmetičkih proizvoda i kao reagens u analitičkoj kemiji.
* '''Kalcijev oksid''' (CaO, [[živo vapno]]) služi za proizvodnju keramike, stakla, žbuke, dodaje se i cementu, itd..
* [[Kalcijev hidroksid]] (Ca(OH)2), poznatiji kao '''gašeno vapno''', vapno, kreč) primjenjuje se u građevinarstvu, u proizvodnji opeka, papira, boja, sume, plastike, za mekšanje vode, kao insekticid i fungicid, itd.. Također se upotrebljava kao reagens za dokazivanje CO2 (vapnena voda), za dobivanje kalcijevih spojeva jer je veoma jeftina sirovina, itd..
* [[Kalcijev klorid]] (CaCl2) sastojak je rashladnih otopina (antifriz) i sredstvo je za sušenje.
* [[Kalcijev hipoklorit]] (Ca(OCl)2) služi za bijeljenje i dezinfekciju.
* [[Kalcijev karbid]] (CaC2) sirovina je za dobivanje [[etin]]a (burnom reakcijom s vodom) i kalcijeva cijanamida (dušično vapno), koristi se za proizvodnju [[plastika|plastike]].
* '''Kalcijev cijanamid''' (CaCN2) služi kao umjetno gnojivo uz kalcijeve fosfate i kalcijev nitrat (CaNO3)2. Sam služi kao pesticid, herbicid, te za proizvodnju cijanida.
* '''Kalcijev cijanid''' (Ca(CN)2) primjenjuje se za izluživanje zlata i srebra iz mineralnih sirovina, kao inhibitor pri flotaciji ruda olova i cinka, kao insekticid, za dobivanje cijanovodika i za površinsko cementiranje čelika. Njegovom hidrolizom u vodi nastaje [[cijanovodik]] koji je vrlo otrovan za ljude, životinje i ribe.
* '''Kalcijev hidrogensulfit''' (Ca(HSO3)2 se rabi u proizvodnji papira.
* [[Kalcijev sulfat dihidrat]] (CaSO4 x 2 H2O, gips) rabi se za izradbu kalupa u kiparstvu, u medicini za imobilizaciju lomova, u građevinarstvu (tzv. "gips"), u dozimetrima za zaštitu od zračenja, itd.. U prirodi je zastupljen kao mineral [[gips]].
:Postoji u obliku hemihidrata (CaSO4 × 0,5 H2O), u obliku dihidrata (CaSO4 × 2 H20) i [[anhidrit]]a (mineral - kalcijev sulfat). Grijanjem dihidrat prelazi u hemihidrat.

* [[Kalcijev nitrat]] (Ca(NO3)2, '''kalcinit''', nordijska salitra) rabi se kao jeftino umjetno gnojivo, a u prodaju dolazi pod nazivom „Kalcinit“.

== Izvor ==

* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 5 (Hu-Km), str. 439.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003.g. {{ISBN|953-6036-35-5}}

{{Wječnik}}

[[Kategorija:Kalcij| ]]

Kalcij - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica