https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Julius_Richard_Petri 2026-09-05T23:33:25Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Julius_Richard_Petri&diff=270212&oldid=prev 2021-10-31T08:15:35Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Julius Richard Petri&#039;&#039;&#039;--&gt;{{Strojni prijevod}}<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Julius Richard Petri&#039;&#039;&#039; ([[31. svibnja]] [[1852.]] - [[20. prosinca]] [[1921.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[Mikrobiologija|mikrobiolog]] kojemu se općenito pripisuje izum Petrijevih posuda, dok je radio kao pomoćnik [[Bakteriologija|bakteriologu]] [[Robert Koch|Robertu Kochu]].<br /> <br /> == Život i karijera ==<br /> <br /> Petri je prvi put studirao [[Medicina|medicinu]] na Kaiser Wilhelmovoj akademiji za vojne liječnike ([[1871.]] - [[1875.]]) , te je [[1876.]] diplomirao na Medicinskom fakultetu. Studirao je u bolnici Charité u [[Berlin|Berlinu]] i imao aktivnu dužnost vojnog liječnika do [[1882.]] godine, rezervist.<br /> <br /> Od [[1877.]] do [[1879.]] bio je dodijeljen carskom zavodu za zdravstvo (njemački: Kaiserliches Gesundheitsamt) u Berlinu, gdje je postao pomoćnik Robertu Kochu. Na prijedlog Angeline Hesse, žene njegova bivšeg asistenta Walthera Hessea, Kochov laboratorij počeo je uzgajati kulture bakterija na pločama [[Agar|agara]]. Petri je tada izumio standardnu ​​posudu za bakterijske kulture ili Petrijevu posudu,&lt;ref&gt;Petri, R. J. (1887) [https://www.biodiversitylibrary.org/item/210666#page/313/mode/1up &quot;Eine kleine Modification des Koch&#039;schen Plattenverfahrens&quot;], &#039;&#039;Centralblatt für Bakteriologie und Parasitenkunde&#039;&#039;, &#039;&#039;&#039;1&#039;&#039;&#039; : 279–280.&lt;/ref&gt; te je dalje razvio tehniku ​​agarne kulture kako bi pročistio ili klonirao bakterijske kolonije dobivene iz pojedinačnih stanica. Ovaj napredak omogućio je strogu identifikaciju bakterija odgovornih za bolesti.<br /> <br /> == Važnost Petrijeve posude ==<br /> Petrijeve su posude često korištene za izradu ploča korištenih za mikrobiološke studije. Posuda je djelomično napunjena toplom tekućinom koja sadrži agar i mješavinu specifičnih sastojaka koji mogu uključivati ​​hranjive tvari, krv, soli, ugljikohidrate, boje, indikatore, aminokiseline i antibiotike. Nakon što se agar ohladi i učvrsti, posuda je spremna za prihvat uzorka s mikrobom u procesu poznatom kao inokulacija ili &quot;plaštanje&quot;. Za viruse ili fagokulture potrebno je inokuliranje u dva koraka: prvo se uzgajaju bakterije, kako bi ih virusi mogli zaraziti.<br /> <br /> Često se bakterijski uzorak razrijedi na ploči procesom koji se naziva &quot;streaking&quot;: sterilna plastična štapa ili žičana petlja koja je sterilizirana zagrijavanjem se koristi za uzimanje prvog uzorka i stvaranje pruge na posudi agara. Zatim svježi štapić, ili novo sterilizirana petlja, prolazi kroz tu početnu crtu i širi obložene bakterije na posudu. To se ponavlja treće, a ponekad i četvrti put, što rezultira individualnim bakterijskim stanicama koje su izolirane na ploči, koje se zatim dijele i rastu u pojedinačne &quot;klonske&quot; bakterijske kolonije.<br /> Petri ploče ponekad se inkubiraju naopako (agar na vrhu) kako bi se smanjio rizik od onečišćenja od poravnanja čestica koje se prenose zrakom i da se spriječi nakupljanje i uznemiravanje kondenzacije vode kod uzgojenih mikroba.<br /> <br /> Znanstvenici već dugo rastu stanice u prirodnim i sintetskim matričnim okruženjima kako bi izazvali fenotipove koji nisu izraženi na konvencionalno krutim supstratima. Nažalost, rastuće stanice na ili unutar mekih matrica mogu biti skupa, radno intenzivna i nepraktična poduzeća.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Mikrobiolozi]]</div>

WikiSysop