https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Julije_Domac 2026-09-05T05:52:53Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Julije_Domac&diff=751521&oldid=prev 2026-04-07T13:06:32Z

<p>Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Životopisi, Zagreb)</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&#039;&#039;&#039;Julije Domac&#039;&#039;&#039; ([[Vinkovci]], [[1. lipnja]] [[1853.]] – [[Zagreb]], [[6. ožujka]] [[1928.]]) bio je [[hrvat]]ski [[farmaceut]] i [[kemičar]]. Jedan je od utemeljitelja fakultetske [[farmacija|farmaceutske]] znanosti u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i osnivač hrvatske [[farmakognozija|farmakognozije]], iz koje je napisao prvi hrvatski [[udžbenik]].&lt;ref&gt;[https://hmmf.hazu.hr/julije-domac/ Julije Domac] hmmf.hazu.hr Preuzeto 8. prosinca 2024.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Godine 1874. Domac je diplomirao farmaciju na Sveučilištu u [[Beč]]u. U Beču su mu neki od profesora bili [[Adolf Lieben]] i [[August Emil Vogl]]. Na preporuku profesora Liebena prelazi na rad u laboratorij [[Leopold von Pebal|Leopolda von Pebala]] gdje se bavi analizom [[plin]]ova. Godine 1880. u [[Graz]]u je doktorirao iz područja [[organska kemija|organske kemije]]. Za [[doktorat]] je razjasnio strukturu heksena i [[manitol]]a dobivenih iz [[mana|mane]]. Odredio je mjesto dvostruke veze u heksenu dobivenom iz manitola i dokazao da je on derivat normalnog heksena. Time je također riješena do tada nepoznata struktura manitola.&lt;ref&gt;Inić, S; Kujundžić, N (2011). „The first independent pharmacognosy institute in the world and its founder Julije Domac (1853–1928)”. Pharmazie. Vol. 66, no. 6. pp. 720–726.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;J. Domac (1881). „Über das Hexylen aus Mannit”. Sitzungsberichte der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften, Mathematisch-Naturwissenschaftliche Classe. Vol. 23. pp. 1038–1051.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Iako mu je ponuđeno mjesto [[docent]]a na Bečkom sveučilištu, Domac se zbog raznih okolnosti morao vratiti u [[Vinkovce]]. Nakon višegodišnjeg rada kao srednjoškolski profesor [[kemija|kemije]] na nekoliko [[gimnazija]] postao je izvanredni, a potom i redoviti profesor farmakognozije na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], te [[rektor]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] (1911. – 1912.). <br /> <br /> Godine 1896. utemeljio je Zavod za farmakognoziju, jednu od rijetkih samostalnih ustanova takve vrste u tadašnjem [[svijet]]u. Suautor je Hrvatsko-slavonske farmakopeje, iznimno dobro prihvaćenog djela među europskim farmaceutskim stručnjacima koje je uvelo niz [[inovacija]]. U Hrvatskoj njegovo ime nosi godišnja nagrada (medalja) za izuzetne zasluge u području farmacije.&lt;ref&gt;Inić, S; Kujundžić, N (2012). &quot;The original Croatian pharmacopoeia from 1901&quot;. Pharmazie. Vol. 66, no. 9. pp. 652–657.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> <br /> <br /> {{Rektori Sveučilišta u Zagrebu}} <br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Domac, Julije}}<br /> [[Kategorija:Hrvatski farmaceuti]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski kemičari]]<br /> [[Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu]] <br /> [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski slobodni zidari (do 1940.)]]</div>

Bot1