Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:33:10Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:33
Redak 56:		Redak 56:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Category:Juglone}}~~


	[[Kategorija:Boje]]		[[Kategorija:Boje]]
	[[Kategorija:Organski spojevi]]		[[Kategorija:Organski spojevi]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T06:51:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = <chem> C10H6O3 </chem>
| slika = Juglone.png
| slika_opis = Kemijska struktura juglona
| slika1 = Juglone-3D-balls.png
| slika_opis1 =
| IUPAC nomenklatura = 5-hidroksi-1,4-naftalendion
| ostala imena = Juglon C.I. Prirodno smeđa 7
| CAS = 481-39-0
| EC =
| UN =
| RTECS = QJ5775000
| molarna masa = 174,155 g·mol−1
| molekulska masa =
| izgled = Žuta krutina
| gustoća = 1,15 g/mL
| tališteK =
| tališteC = Od 162 do 163 °C
| vrelišteK =
| vrelišteC =
| tlak para =
| topljivost = Slabo topljiv u vodi
| dipolni moment =
| slika2 =
| slika_opis2 =
| oblik molekule =
| izvor znkops =
| znakovi opasnosti = Opasnost
| NFPA 704 =
}}

'''Juglon''' je [[prirodna bojila|prirodno bojilo]], C10H603, (C.I. 75500), [[talište]] 154 °C, [[kristalizacija|kristalizira]] u narančastim iglicama i [[prizma]]ma. Otopljen u razrijeđenim [[alkalije|alkalijama]] postaje ljubičast, ali brzo zbog [[oksidacija|oksidacije]] postaje smeđ. Juglon polagano boji kožu tamno žutosmeđe. Nalazi se u zelenim dijelovima [[orah]]a (lat. ''Juglans regia''), ali i u drugim [[biljke|biljkama]] istog [[Rod (taksonomija)|roda]] (''Juglans nigra'', ''J. cinerea''). Upotrebljava se obojena komponenta orahova [[ulja]] za zaštitu od djelovanja [[Sunčevo zračenje|Sunčeva zračenja]]. Juglon boji smeđežuto [[vuna|vunu]] namočenu u [[aluminij]]ske, [[krom]]ne i [[željezo|željezne]] soli, a ružičasto [[pamuk]] namočen u aluminijske soli. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prirodna bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Prirodna bojila ==
{{glavni|Prirodna bojila}}
[[datoteka:Juglans regia 2009 G2.jpg|mini|lijevo|300px|Zelene školjke nezrelog [[plod]]a [[orah]]ovog stabla (''Juglans regia L.'') sadrže juglone. <ref name="Gossauer">Albert Gossauer: ''Struktur und Reaktivität der Biomoleküle'', Verlag Helvetica Chimica Acta, Zürich, 2006, S. 277, ISBN 978-3-906390-29-1.</ref>]]
'''Prirodna bojila''' su obojeni [[organski spoj]]evi koji se nalaze u [[stanica]]ma [[biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]], te u [[mikroorganizmi]]ma. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku ([[kurkumin]]) ili u spoju sa [[šećeri|šećerom]] i [[Bjelančevine|bjelančevinama]]. Neka su [[bojilo|bojila]] ([[indigo]], antikni [[purpur]]) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj [[oksidacija|oksidacijom]], [[fermentacija|fermentacijom]] ili [[fotokemija|fotokemijskim postupkom]].

=== Karbociklička prirodna bojila ===
{{glavni|Bojilo}}

Sva prirodna bojila karbocikličke skupine imaju [[Kinoni|kinonske]] strukturne dijelove. U [[priroda|prirodi]] se nalazi oko 150 vrsta takvih bojila, ali je samo malo njih upotrebljivo kao bojila ili [[pigment]]i. Među njima su tehnički važna samo ona bojila koja su derivati [[Naftokinoni|naftokinona]] i [[antrakinon]]a. U prvoj su skupini [[alkanin]], juglon i [[loson]], a u drugoj [[alizarin]], frangulaemodin i krizofanska kiselina.

=== Kinoni ===
{{glavni|Kinoni}}

'''Kinoni''' (kin[in] + [ket]oni) su nezasićeni ciklički diketoni, snažno (intenzivno) obojene, fiziološki važne [[kemijska tvar|kemijske tvari]] prisutne u [[biljke|biljkama]] i nekim [[životinje|životinjama]]. Strukturno im je obilježje to što njihove dvije [[Karbonilna skupina|karbonilne skupine]] (–CO) s ostalim [[ugljik]]ovim [[atom]]ima tvore ciklički sustav povezanih (konjugiranih) [[Kemijska veza|dvostrukih veza]]. Temeljni je spoj skupine '''kinon''' (p-benzokinon), C6H4O2. Kinonima pripadaju i [[naftokinoni]], [[antrakinon]]i, juglon, a od derivata (izvedenih spojeva) neki [[Antibiotik|antibiotici]], [[vitamin K]] i drugi. Sintetski derivati kinonâ upotrebljavaju se u proizvodnji [[bojilo|bojila]] (napose derivati [[antrakinon]]a) i sredstava protiv biljnih štetočina (osobito derivati benzokinona i naftokinona).
[[datoteka:Juglon aus Xylol.jpg|mini|desno|300px|Juglone s kore [[orah]]a, [[kristalizacija|kristaliziran]] iz [[ksilen]]a.]]
== Primjena juglona ==
U dostupnoj literaturi nema epidemioloških studija niti izvješća koja ukazuju na povezanost izloženosti juglonu s rizikom pojave [[tumor]]a kod ljudi. Međutim, postoje istraživanja o utjecaju juglona na različite vrste tumora u ljudskim stanicama ''in vitro'' te ona pokazuju dobre rezultate koji idu u prilog razvoju [[lijek]]ova protiv tumora na bazi juglona. <ref> "Znanstveno mišljenje o mogućnosti korištenja orahovog lišća pri proizvodnji tvrdog ovčjeg sira", [https://www.hah.hr/pregled-upisnika/?preuzmi_misljenje=10], Hrvatska agencija za hranu, www.hah.hr, pristupljeno 12. 8. 2020. </ref>

Orah sadrži [[kemikalija|kemikaliju]] koja se zove hidrojuglon, a izlučuje ju iz [[Korijen (biljke)|korijena]] u [[tlo]]. Ove kemikalije ima i u lišću te drugim dijelovima oraha - grančicama, kori, cvijetu, ovojnici plodova. Kemikalija hidrojuglon koja inače nije otrovna, u dodiru s kisikom oksidira u visokotoksični juglon. Osjetljivije biljke koje su uzgajane u blizini oraha zbog toga venu, žute ili uopće ne napreduju u rastu jer im juglon sprječava dotok potrebne [[energija|energije]] za [[Metabolizam|metaboličku aktivnost]]. Na umu treba imati kako se korijen oraha može raširiti 3 do 4 puta više od promjera krošnje. Kada je riječ o [[lišće|lišću]], nakon što opadne, kiša juglon odnosi u tlo, a kako nije topiv u vodi, ne odlazi duboko u zemlju. Zbog toga je važno redovito skupljati lišće s gredica i to prije nego [[kiša]] ispere ovu kemikaliju u tlo. Lišće oraha možete [[kompost]]irati jer se razgradnjom organske tvari razgrađuje i juglon pa se njegova [[koncentracija]] smanjuje. U tlu se juglon razgradi za oko 2 mjeseca, a u kompostnoj hrpi za tri do četiri tjedna. U blizini oraha treba uzgajati [[biljke]] koje nije osjetljivo na juglon, odnosno, izbjegavati sijati i saditi ono koje je osjetljivo, navodi Iowa State University, a u što sam se i sama uvjerila pa mi tako ove godine ispod oraha [[paprika]] nikako nije napredovala, a [[krumpir]], bez obzira što je godina za njega bila idealna, sam vadila jednake veličine kakav sam i posadila. Povrće osjetljivo na juglon je: rajčica, paprika, krumpir, patlidžan, kupus, šparoga, rabarbara. Cvijeće osjetljivo na juglon je: petunija, narcis (zelenkada), krizantema, hortenzija, ljiljani, azalea, biljke iz porodice ''Ericaceae'', ''Potentilla spp.'' Stabla osjetljiva na juglon su: jabuka, kruška, višnja, kupina, borovnica, bijeli bor, crveni bor. Biljke koje nisu toliko osjetljive su kukuruz, grah, luk, repa, mrkva, tikvice, vinova loza, breskva, nektarina, trešnja, šljiva, japanski javor, neven i druge. <ref> "Otrovnost oraha i njegovog lišća - što uzgajati u blizini", [https://www.agroklub.com/vocarstvo/otrovnost-oraha-i-njegovog-lisca-sto-uzgajati-u-blizini/54117/], Maja Celing Celić, Agroklub, www.agroklub.com, pristupljeno 12. 8. 2020. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Juglone}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]

Juglon - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica