Joya de Cerén - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T23:24:28Z

Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 23:24
Redak 16:		Redak 16:
	}}<small>Lokacija Joya de Ceréna u Salvadoru</small>		}}<small>Lokacija Joya de Ceréna u Salvadoru</small>
	}}		}}
	'''Joya de Cerén''' ([[španjolski\|šp.]] za "Dragulj Ceréna") je [[Pretkolumbovska Amerika\|pretkolumbovski]] [[arheologija\|arheološki]] lokalitet u [[Salvador]]u, departman [[La Libertad]]. On predstavlja selo [[Maya]] koje je izvanredno sačuvano zatrpano pepelom, vjerojatno erupcijom obližnjeg [[vulkan]]a [[Loma Caldera]] oko 590. godine<ref>Lawrence B. Conyers, ''Archaeological evidence for dating the Loma Caldera eruption, Ceren, El Salvador'', Geoarchaeology Vol. 11, Iss. 5., 1996., str. 377.–391.</ref>. Zbog toga je dobilo nadimak "Američki [[Pompeji]]", po slavnim [[Stari Rim\|starorimskim]] ruševinama, i upisano je na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1993. godine<ref>[http://patrimoniomundialguatemala.org/quirigua.html Službena stranica AP Quiriguá] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20100519090939/http://patrimoniomundialguatemala.org/quirigua.html \|date=19. svibnja 2010. }} {{es}} Preuzeto 27. prosinca 2011.</ref> jer su "		'''Joya de Cerén''' ([[španjolski\|šp.]] za "Dragulj Ceréna") je [[Pretkolumbovska Amerika\|pretkolumbovski]] [[arheologija\|arheološki]] lokalitet u [[Salvador]]u, departman [[La Libertad]]. On predstavlja selo [[Maya]] koje je izvanredno sačuvano zatrpano pepelom, vjerojatno erupcijom obližnjeg [[vulkan]]a [[Loma Caldera]] oko 590. godine<ref>Lawrence B. Conyers, ''Archaeological evidence for dating the Loma Caldera eruption, Ceren, El Salvador'', Geoarchaeology Vol. 11, Iss. 5., 1996., str. 377.–391.</ref>. Zbog toga je dobilo nadimak "Američki [[Pompeji]]", po slavnim [[Stari Rim\|starorimskim]] ruševinama, i upisano je na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1993. godine<ref>[http://patrimoniomundialguatemala.org/quirigua.html Službena stranica AP Quiriguá] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20100519090939/http://patrimoniomundialguatemala.org/quirigua.html \|date=19. svibnja 2010. }} {{špa oznaka}} Preuzeto 27. prosinca 2011.</ref> jer su "

	Naselje je nastanjeno oko 900. pr. Kr. i napušteno oko 250. god. zbog erupcije vulkana [[Ilopango]]. Naselje je ponovno naseljeno poslije 400. godine, i koncem 6. stoljeća se spominje kao jedan od vazala obližnjeg mayanskog grada [[San Andrés]]. Oko 590. godine vulkan Loma Caldera je zatrpao selo Joya de Cerén pod 14 slojeva pepela debelih 5-7 m. Pretpostavlja se da su domaćini (njih oko 200) uspjeli napustiti selo na vrijeme jer nisu pronađena nikakva tijela<ref>David L. Lentz, Marilyn Beaudry-Corbett, Maria Luisa Reyna de Aguilar i Lawrence Kaplan, ''Foodstuffs, Forests, Fields, and Shelter: A Paleoethnobotanical Analysis of Vessel Contents from the Ceren Site, El Salvador'', Latin American Antiquity Vol. 7., No. 3. (listopad 1996.), str. 247.–262.</ref>		Naselje je nastanjeno oko 900. pr. Kr. i napušteno oko 250. god. zbog erupcije vulkana [[Ilopango]]. Naselje je ponovno naseljeno poslije 400. godine, i koncem 6. stoljeća se spominje kao jedan od vazala obližnjeg mayanskog grada [[San Andrés]]. Oko 590. godine vulkan Loma Caldera je zatrpao selo Joya de Cerén pod 14 slojeva pepela debelih 5-7 m. Pretpostavlja se da su domaćini (njih oko 200) uspjeli napustiti selo na vrijeme jer nisu pronađena nikakva tijela<ref>David L. Lentz, Marilyn Beaudry-Corbett, Maria Luisa Reyna de Aguilar i Lawrence Kaplan, ''Foodstuffs, Forests, Fields, and Shelter: A Paleoethnobotanical Analysis of Vessel Contents from the Ceren Site, El Salvador'', Latin American Antiquity Vol. 7., No. 3. (listopad 1996.), str. 247.–262.</ref>

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:35:21Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:35
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Joya de Cerén'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Joya de Cerén'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Joya de Cerén		\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Joya de Cerén
	\|slika = ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 9 Area 2 Tamazcal 2106 zoom out.jpg		\|slika = ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 9 Area 2 Tamazcal 2106 zoom out.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T03:55:32Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 03:55
Redak 33:		Redak 33:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T01:47:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki lokalitet Joya de Cerén
|slika = ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 9 Area 2 Tamazcal 2106 zoom out.jpg
|godina = [[1993.]] (17. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/675
|država = {{ZD+X/S|SAL}}
 
{{Lokacijska karta|Salvador|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Joya de Cerén|position=right
|lat_deg=13|lat_min=49|lat_sec=39|lat_dir=N
|lon_deg=89|lon_min=22|lon_sec=09|lon_dir=W
}}Lokacija Joya de Ceréna u Salvadoru
}}
'''Joya de Cerén''' ([[španjolski|šp.]] za "Dragulj Ceréna") je [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] [[arheologija|arheološki]] lokalitet u [[Salvador]]u, departman [[La Libertad]]. On predstavlja selo [[Maya]] koje je izvanredno sačuvano zatrpano pepelom, vjerojatno erupcijom obližnjeg [[vulkan]]a [[Loma Caldera]] oko 590. godine<ref>Lawrence B. Conyers, ''Archaeological evidence for dating the Loma Caldera eruption, Ceren, El Salvador'', Geoarchaeology Vol. 11, Iss. 5., 1996., str. 377.–391.</ref>. Zbog toga je dobilo nadimak "Američki [[Pompeji]]", po slavnim [[Stari Rim|starorimskim]] ruševinama, i upisano je na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1993. godine<ref>[http://patrimoniomundialguatemala.org/quirigua.html Službena stranica AP Quiriguá] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100519090939/http://patrimoniomundialguatemala.org/quirigua.html |date=19. svibnja 2010. }} {{es}} Preuzeto 27. prosinca 2011.</ref> jer su "

Naselje je nastanjeno oko 900. pr. Kr. i napušteno oko 250. god. zbog erupcije vulkana [[Ilopango]]. Naselje je ponovno naseljeno poslije 400. godine, i koncem 6. stoljeća se spominje kao jedan od vazala obližnjeg mayanskog grada [[San Andrés]]. Oko 590. godine vulkan Loma Caldera je zatrpao selo Joya de Cerén pod 14 slojeva pepela debelih 5-7 m. Pretpostavlja se da su domaćini (njih oko 200) uspjeli napustiti selo na vrijeme jer nisu pronađena nikakva tijela<ref>David L. Lentz, Marilyn Beaudry-Corbett, Maria Luisa Reyna de Aguilar i Lawrence Kaplan, ''Foodstuffs, Forests, Fields, and Shelter: A Paleoethnobotanical Analysis of Vessel Contents from the Ceren Site, El Salvador'', Latin American Antiquity Vol. 7., No. 3. (listopad 1996.), str. 247.–262.</ref>

Od 1976. godine, kada ga je otkrio Payson Sheets, profesor antropologije na Sveučilištu [[Colorado]]-Boulder, iz nekoliko metara debelog sloja pepela iskopan je velik dio sela. Od 70 građevina koje su do sada iskopane, utvrđeno je kako su većinom stambene kuće poljoprivrednika, te skladišta, radionice, kuhinje, a specijalizirane javne zgrade su bile: [[parna kupelj]], velika društvena zgrada, te dvije koji bi mogle biti kuće [[šaman]]a ili iscjelitelja. Temelji kuća bili su napravljeni od zemlje i [[ilovača|ilovače]], dok dobro sačuvan alat i predmeti korišteni u domaćinstvima pružaju rijetku mogućnost pogleda u svakodnevni život domaćeg stanovništva [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] u doba [[Maya]].

Možda su još važniji [[arheobotanika|arheobotanički]] nalazi najstarijih nasada [[manioka|manioke]] na svijetu. Naime, iako su se listovi manioke odavno raspali u otvrdnutom pepelu, arheolozi su uspjeli ispuniti [[gips]]om mjesta koja su nekad zauzimali. Prema tim odljevima došlo se do zaključka kako su seljani posadili manioku tek nekoliko sati prije erupcije vulkana i evakuacije sela<ref>[http://www.colorado.edu/news/releases/2007/305.html Izviješće za medije arheološkog tima Sveučilišta CU-Boulder] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080602231212/http://www.colorado.edu/news/releases/2007/305.html |date=2. lipnja 2008. }} 20. kolovoza 2007. {{eng oznaka}} Preuzeto 28. prosinca 2011.</ref>.

<gallery>
Slika:ES JoyadeCeren 06 2011 Estructuras 11 y 6 y 1 Area 1 2120.jpg|<center>Građevine 11., 6. i 1. u području 1.
Slika:ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 1 Area 1 2138.jpg|<center>Građevina 1. u području 1., rekonstrukcija i današnje stanje
Slika:ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 12 Area 1 2141.jpg|<center>Građevina 12. u području 1., rekonstrukcija i današnje stanje
Slika:ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 3 Area 3 2139.jpg|<center>Građevina 3. u području 3., rekonstrukcija i današnje stanje
Slika:ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 9 Area 2 Tamazcal 2143.jpg|<center>Građevina 9. (oltar) u području 2., rekonstrukcija i današnje stanje
</gallery>

==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}

[[Kategorija:Mayanski arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Salvador]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Americi]]