WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T07:03:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Jovan Đonović''' ([[Obod (Crna Gora)|Obod]], [[Rijeka Crnojevića]], [[Cetinje]], [[22. rujna]], [[1883.]] - Libervil, [[SAD]], [[21. ožujka]] [[1963.]]), [[agent]] [[Kraljevina Srbija|srpske vlade]], [[oporba|oporbeni zastupnik]], [[veleposlanik]], [[publicist]], [[slobodni zidar]].

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Đonović je bio povjerljivo lice [[Dragoljub Mihailović|četničkoga vođe Dragoljuba Mihailovića]].

===Školovanje===
Završio [[Bogoslovija|Bogosloviju]] na [[Cetinje|Cetinju]] a Filozofski fakultet u [[Beograd]]u. Tijekom [[1900-ih]] član crnogorske političke emigracije koja je u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] djelovala uz potporu vlasti na širenju [[Velika Srbija|anti-crnogorske tj. velikosrpske propagande]].

Član [[urota|urotničke skupine]] crnogorskih studenata koja je, [[terorizam|terorističkom akcijom]], pokušala ubiti [[Nikola I. Petrović|Nikolu I. Petrovića]] (vidi: [[Bombaška afera (1908.)]]). Đonović je u to vrijeme ko-autor knjige ''Crna Gora i napredni pokret (Beograd,[[ 1911.]])''.

===Srpski agent===
Najkasnije od [[1911.]] je Đonović službenik srpske vlade koja ga upućuje u obavještajnu misiju u [[Carigrad]] a potom u [[Chicago]] ([[SAD]]). Među američkim [[Crnogorci|Crnogorcima]] je sustavo širio promidžbu u cilju ujedinjenja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] sa Srbijom. U SAD tiska novine ''"Oslobođenje"'' a potom i novine "''Narodna misao''".

Tijekom [[1917.]] na [[Krf|Krfu]], skupa s nekolicinom crnogorskih emigranata, radio pri Vladi [[Nikola Pašić|Nikole Pašiča]] na reaiziranju srpsko-crnogorskoga ujedinjenja, no dolazi u sukob zbog netrpeljivosti s nekima od suradnika.

===U oporbi===
Od ''Solunskoga procesa'' [[1917.]], kao simpatizer (prema nekim izvorima i član s datom prisegom) tajne vojno-terorističke grupe ''[[Crna ruka]]'' (vođ [[Dragutin Dimitrijević Apis]]) potpuno se Đonović udaljava od Pašića, te ga ovaj nije uključio u realiziranje [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]] [[1918.]] godine.

[[1920.]] je jedan od utemeljivača Jugoslavenske republikanske stranke koja je, kao anti-monarhistička, imala (skupa s [[KPJ]]) najbolje rezultate na izborima te godine u Crnoj Gori.

Đonović je u parlamentu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] tada bio dosljedni oporbenjak, te je snažno protestirao protivu terora koju nove vlasti provode u Crnoj Gori. Tiska knjigu ''"Ustavno pitanje" (Beograd, [[1921.]])''.

===Mason i veleposlanik===
No [[1930-ih]] opet je Đonović blizak [[režim]]u u [[Beograd]]u, najprije kao dužnosnik ''Trgovinske komore'' a potom i zbog članstva u [[mason|masonskoj loži]].

Imenovan je za jugoslavenskoga veleposlanika u [[Tirana|Tirani]] ([[Albanija]]). Zbog razmirica, te sumnjičenja da je navodno suradnik britanske tajne službe ''[[MI6|S.O.E.]]'', [[1938.]] brisan iz masonskoga članstva.

U tom periodu objavljuje knjigu ''"Ustavne i političke borbe u Crnoj Gori 1905.-1910." (Beograd, [[1939.]]).''

===Član četničke komande===
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u svojstvu delegata Vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1943.]] radio u [[Cairo|Cairu]] na organiziranju obavještajnih veza s [[četnik|četni]]cima [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]] koji ga je imenovao za člana svog ''Centralnog nacionalnog komiteta''.

===U emigraciji===
Poslije rata, Đonović se nastanjuje u SAD, gdje postaje članom četničkih emigrantskih udruga (''Srpska narodna odbrana''), osnivač [[1951.]] lista ''"Sloboda"''.

Priredio je sabrana djela srpskog pjesnika [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]], također političkog emigranta. Sudionik je Đonović srpsko-crkvenoga raskola u SAD potkraj [[1950-ih]] koji je u krajnjem rezultirao odvajanjem dijela [[SPC]] u emigraciji od Patrijaršije u [[Beograd]]u i formiranjem [[Slobodna Srpska pravoslavna crkva|Slobodne Srpske pravoslavne crkve]].

===Posthumno===
[[2004.]] u Beogradu je tiskana rukopisna zaostavština Jovana Đonovića ''"Moje veze sa Dražom Mihailovićem"''.

==Literatura==
* Jovan Đonović ''"Moje veze sa Dražom Mihailovićem",'' (priredio K.Nikolić) Institut za savremenu istoriju, Beograd 2004.g.

{{GLAVNIRASPORED:Đonović, Jovan}}
[[Kategorija:Crnogorski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Crnogorski političari u Drugom svjetskom ratu]]

Jovan Đonović - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica