Josip Vancaš - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-13T12:37:08Z

Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:37
Redak 42:		Redak 42:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscat = Josip Vancaš~~
	~~\|commonscathr = Josip Vancaš~~
	~~\|wikizvor =~~
	~~\|wikizvor_autor = Palača prve hrvatske štedionice u Zagrebu~~
	~~\|wječnik =~~
	~~\|wikiknjige =~~
	~~\|wikicitat =~~
	}}

	* [http://hrcak.srce.hr/file/69136 Arhitekt Josip Vancaš i katedrala s biskupskim sklopom u Đakovu, "Scrinia Slavonica, Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest", sv. 8 (2008), Slavonski Brod, 2008., str. 174 – 188.]		* [http://hrcak.srce.hr/file/69136 Arhitekt Josip Vancaš i katedrala s biskupskim sklopom u Đakovu, "Scrinia Slavonica, Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest", sv. 8 (2008), Slavonski Brod, 2008., str. 174 – 188.]

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:41:39Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:41
Redak 30:		Redak 30:
	== Najznačajnija ostvarenja ==		== Najznačajnija ostvarenja ==

	Najznačajnija su mu ostvarenja: [[Katedrala Srca Isusova]] (1884.-1889.),<ref>{{Citiranje časopisa\|author=Dragan Damjanovic\|title=Neogotička arhitektura Josipa Vancaša u Bosni i Hercegovini (Neo-Gothic Architecture of Josip Vancaš in Bosnia and Herzegovina)\|url=https://www.academia.edu/9389410/Neogoti%C4%8Dka_arhitektura_Josipa_Vanca%C5%A1a_u_Bosni_i_Hercegovini_Neo-Gothic_Architecture_of_Josip_Vanca%C5%A1_in_Bosnia_and_Herzegovina_\|journal=Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam 47, 96-109\|accessdate=2019-07-22}}</ref> [[Zgrada Predsjedništva BiH\|Palača Zemaljske vlade u Sarajevu]] (1884.-1886.), [[Sjemenište sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu]] ( 1892.-1896.), [[Prva hrvatska štedionica\|Palača Prve hrvatske štedionice u Zagrebu]] (1898.-1900.), stambena zgrada Ješue D. Saloma (1901.) i [[vila Mathilde u Sarajevu]] (1902.- 1903.), župna crkva sv. Jurja u [[Desinić\|Desiniću]] (1901.- 1902.), Župna crkva sv. Nikole u [[Krapina\|Krapini]] (1901.- 1903.), Hotel „Union“ i zgrada Gradske štedionice u [[Ljubljana\|Ljubljani]]. (1902./3.), [[Župna crkva sv. Mihovila u Varešu\|Crkva sv. Mihovila u Varešu]] (1905.-1906.) [[Palača pošte i telegrafa u Sarajevu]] (1907./13.), [[Crkva Kraljice sv. krunice u Sarajevu\|crkva Kraljice Sv. krunice]] u Sarajevu, župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Konjicu (1894. - 1918.), župna [[Crkva Prečistog Srca Marijina u Bijeljini\|crkva Prečistog Srca Marijina]] u Bijeljini (1885., [[nacionalni spomenik BiH]]).		Najznačajnija su mu ostvarenja: [[Katedrala Srca Isusova]] (1884.-1889.),<ref>{{Citiranje časopisa\|author=Dragan Damjanovic\|title=Neogotička arhitektura Josipa Vancaša u Bosni i Hercegovini (Neo-Gothic Architecture of Josip Vancaš in Bosnia and Herzegovina)\|url=https://www.academia.edu/9389410/Neogoti%C4%8Dka_arhitektura_Josipa_Vanca%C5%A1a_u_Bosni_i_Hercegovini_Neo-Gothic_Architecture_of_Josip_Vanca%C5%A1_in_Bosnia_and_Herzegovina_\|journal=Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam 47, 96-109\|accessdate=2019-07-22}}</ref> [[Zgrada Predsjedništva BiH\|Palača Zemaljske vlade u Sarajevu]] (1884.-1886.), [[Sjemenište sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu]] ( 1892.-1896.), [[Prva hrvatska štedionica\|Palača Prve hrvatske štedionice u Zagrebu]] (1898.-1900.), stambena zgrada Ješue D. Saloma (1901.) i [[vila Mathilde u Sarajevu]] (1902. — 1903.), župna crkva sv. Jurja u [[Desinić\|Desiniću]] (1901. — 1902.), Župna crkva sv. Nikole u [[Krapina\|Krapini]] (1901. — 1903.), Hotel „Union“ i zgrada Gradske štedionice u [[Ljubljana\|Ljubljani]]. (1902./3.), [[Župna crkva sv. Mihovila u Varešu\|Crkva sv. Mihovila u Varešu]] (1905.-1906.) [[Palača pošte i telegrafa u Sarajevu]] (1907./13.), [[Crkva Kraljice sv. krunice u Sarajevu\|crkva Kraljice Sv. krunice]] u Sarajevu, župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Konjicu (1894. - 1918.), župna [[Crkva Prečistog Srca Marijina u Bijeljini\|crkva Prečistog Srca Marijina]] u Bijeljini (1885., [[nacionalni spomenik BiH]]).

	Svoje je radove izlagao na svjetskim izložbama u Budimpešti (1896.), [[Beč]]u (1898.) i [[Pariz]]u (1900.).		Svoje je radove izlagao na svjetskim izložbama u Budimpešti (1896.), [[Beč]]u (1898.) i [[Pariz]]u (1900.).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T05:27:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir arhitekt
| ime =Josip pl. Vancaš
| slika = Josip_Vancas.png
| veličina =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| rođenje = [[22. ožujka]] [[1859.]]
| smrt = [[15. prosinca]] [[1932.]]
| stil =
| djela =
| nagrade =
}}

[[Datoteka:Josip pl. Vancaš- palača Prve hrvatske štedionice u Zagrebu (1898.-1900.).jpg|mini|200px|Josip pl. Vancaš, [[Palača Prve hrvatske štedionice|palača Prve hrvatske štedionice u Zagrebu]] (1898.-1900.)]]
'''Josip pl. Vancaš''' ([[Sopron]], [[22. ožujka]] [[1859.]] – [[Zagreb]], [[15. prosinca]] [[1932.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] arhitekt, predstavnik [[Historicizam|historicizma]].<ref>http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=41725 (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref>

== Životopis ==

Josip pl. Vancaš rođen je 1859. godine u mađarskom gradu [[Sopron]]u. Potječe iz mjesta Farkašić na [[Kupa|Kupi]], a rođen je u Sopronu gdje mu je otac radio kao poštanski činovnik. Godine 1865. otac je postavljen za ravnatelja pošte u Zagrebu, a Vancaš pohađa Realnu gimnaziju u Zagrebu, nakon koje odlazi u Beč.<ref>http://www.zagrebmojgrad.hr/site/mercury/20100725-zgmg-29-pdf-61e9.pdf (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref>

Do 1881. studirao je na Visokoj tehničkoj školi, <ref>[http://www.akbild.ac.at/]</ref> zatim godinu dana radio u atelijeru kod [[Fellner & Helmer|Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera]], a potom 1882.-1883. studira na Umjetničkoj akademiji u [[Beč]]u i diplomira u klasi [[Friedrich Schmidt|Friedricha Schmidta]].<ref>http://www.zagrebmojgrad.hr/site/mercury/20100725-zgmg-29-pdf-61e9.pdf (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref>

Godine 1884. na poziv bosanske vlade odlazi u [[Sarajevo]], gdje djeluje do 1890. kao vladin arhitekt. Odlaskom iz državne službe u Sarajevu do 1921. vodi vlastiti atelijer. Tijekom bogatog djelovanja izgradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka, 10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, 6 hotela. Radio je nacrte za oltare te za stambene i crkvene interijere.

Proučavao je bosansko pučko graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih svojstvenih elemenata ostvariti “bosanski stil”. Kao zastupnik bosanskohercegovačke vlade 1911. podnio je rezoluciju o zaštiti povijesnih spomenika u [[BiH]]. Napisao je čitav niz studija o bosanskoj pučkoj arhitekturi.

Bio je začasni član i član [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja"]].<ref>http://www.braca-hrvatskoga-zmaja.hr/povijest.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121126011300/http://www.braca-hrvatskoga-zmaja.hr/povijest.html |date=26. studenoga 2012. }} (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref>

Od 1921. živi u Zagrebu, gdje i umire 15. prosinca 1932. godine.

== Najznačajnija ostvarenja ==

Najznačajnija su mu ostvarenja: [[Katedrala Srca Isusova]] (1884.-1889.),<ref>{{Citiranje časopisa|author=Dragan Damjanovic|title=Neogotička arhitektura Josipa Vancaša u Bosni i Hercegovini (Neo-Gothic Architecture of Josip Vancaš in Bosnia and Herzegovina)|url=https://www.academia.edu/9389410/Neogoti%C4%8Dka_arhitektura_Josipa_Vanca%C5%A1a_u_Bosni_i_Hercegovini_Neo-Gothic_Architecture_of_Josip_Vanca%C5%A1_in_Bosnia_and_Herzegovina_|journal=Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam 47, 96-109|accessdate=2019-07-22}}</ref> [[Zgrada Predsjedništva BiH|Palača Zemaljske vlade u Sarajevu]] (1884.-1886.), [[Sjemenište sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu]] ( 1892.-1896.), [[Prva hrvatska štedionica|Palača Prve hrvatske štedionice u Zagrebu]] (1898.-1900.), stambena zgrada Ješue D. Saloma (1901.) i [[vila Mathilde u Sarajevu]] (1902.- 1903.), župna crkva sv. Jurja u [[Desinić|Desiniću]] (1901.- 1902.), Župna crkva sv. Nikole u [[Krapina|Krapini]] (1901.- 1903.), Hotel „Union“ i zgrada Gradske štedionice u [[Ljubljana|Ljubljani]]. (1902./3.), [[Župna crkva sv. Mihovila u Varešu|Crkva sv. Mihovila u Varešu]] (1905.-1906.) [[Palača pošte i telegrafa u Sarajevu]] (1907./13.), [[Crkva Kraljice sv. krunice u Sarajevu|crkva Kraljice Sv. krunice]] u Sarajevu, župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Konjicu (1894. - 1918.), župna [[Crkva Prečistog Srca Marijina u Bijeljini|crkva Prečistog Srca Marijina]] u Bijeljini (1885., [[nacionalni spomenik BiH]]).

Svoje je radove izlagao na svjetskim izložbama u Budimpešti (1896.), [[Beč]]u (1898.) i [[Pariz]]u (1900.).

Iako je radio ponajviše na području Bosne i Hercegovine kako pokazuje popis njegovih djela dio je opusa realizirao u Hrvatskoj. Radeći na raznim projektima koje je financirala najčešće hrvatska Zemaljska vlada Vancaš se uz Hermana Bolléa afimirao u najvažnijega projektanta sakralnih građevina u Hrvatskoj u zadnjim desetljećima 19. i početkom 20. stoljeća. Projektirao je jednako u neogotičkom, neoromaničkom, neorenesansnom, rjeđe u neobizantskom i neobaroknom stilu, a od kraja 19. stoljeća okrenuo se i prema secesiji. <ref>{{Citiranje knjige|title=Viennese Academy of Fine Arts and Croatian Historicist Architecture. Croatian Students of Friedrich von Schmidt (Bečka Akademija likovnih umjetnosti i hrvatska arhitektura historicizma. Hrvatski učenici Friedricha von Schmidta); full text in English and German|first=Dragan|last=Damjanovic|url=https://www.academia.edu/2629947/Viennese_Academy_of_Fine_Arts_and_Croatian_Historicist_Architecture._Croatian_Students_of_Friedrich_von_Schmidt_Be%C4%8Dka_Akademija_likovnih_umjetnosti_i_hrvatska_arhitektura_historicizma._Hrvatski_u%C4%8Denici_Friedricha_von_Schmidta_full_text_in_English_and_German|language=en}}</ref>

Ostvario je velik opus i na području tadašnje pokrajine Kranjske (središnji dio današnje Slovenije) gdje gradi crkve u Bledu, Prečni i Mirnoj Peči, te niz građevina u Ljubljani.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Dragan Damjanovic|title=Neogotička arhitektura u opusu Josipa Vancaša; Radovi u Italiji, Hrvatskoj i Sloveniji (Neo-gothic Architecture in Josip Vancaš’s Oeuvre; Projects in Italy, Croatia and Slovenia)|url=https://www.academia.edu/10034256/Neogoti%C4%8Dka_arhitektura_u_opusu_Josipa_Vanca%C5%A1a_Radovi_u_Italiji_Hrvatskoj_i_Sloveniji_Neo-gothic_Architecture_in_Josip_Vanca%C5%A1_s_Oeuvre_Projects_in_Italy_Croatia_and_Slovenia_|journal=Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam (1330-0652) 22 (2014), 47; 96-109|accessdate=2019-07-22}}</ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Josip Vancaš
|commonscathr = Josip Vancaš
|wikizvor =
|wikizvor_autor = Palača prve hrvatske štedionice u Zagrebu
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

* [http://hrcak.srce.hr/file/69136 Arhitekt Josip Vancaš i katedrala s biskupskim sklopom u Đakovu, "Scrinia Slavonica, Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest", sv. 8 (2008), Slavonski Brod, 2008., str. 174 – 188.]

{{GLAVNIRASPORED:Vancaš, Josip}}
[[Kategorija:Arhitekti i graditelji u Hrvatskoj|Vancaš, Josip]]

Josip Vancaš - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''