Josip Jernej - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ita oznaka}}' u '{{tal oznaka}}'

2025-05-31T01:10:05Z

Zamjena teksta - '{{ita oznaka}}' u '{{tal oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 31. svibanj 2025. u 01:10
Redak 7:		Redak 7:
	Glavno su područje Jernejeva rada glotodidaktička pomagala u studiju talijanskoga jezika (gramatika, rječnici, audiovizualna izd.). Od 1938. surađuje s [[Mirko Deanović\|M. Deanovićem]] na području [[Leksikografija\|leksikografije]], prvo u izradbi talijansko-hrvatskoga, zatim hrvatsko-talijanskoga rječnika, tako da je profesor Jernej od početka profesionalnog djelovanja pa do kraja života bio prije svega plodonosan leksikograf, jedan od najvećih u novijoj hrvatskoj leksikografija. Ostavio je značajan pečat i na polju gramatike. Generacije mladih u Hrvatskoj i diljem tadašnje države svoje znanje talijanskog jezika stekle su zahvaljujući gramatikama profesora Jerneja.		Glavno su područje Jernejeva rada glotodidaktička pomagala u studiju talijanskoga jezika (gramatika, rječnici, audiovizualna izd.). Od 1938. surađuje s [[Mirko Deanović\|M. Deanovićem]] na području [[Leksikografija\|leksikografije]], prvo u izradbi talijansko-hrvatskoga, zatim hrvatsko-talijanskoga rječnika, tako da je profesor Jernej od početka profesionalnog djelovanja pa do kraja života bio prije svega plodonosan leksikograf, jedan od najvećih u novijoj hrvatskoj leksikografija. Ostavio je značajan pečat i na polju gramatike. Generacije mladih u Hrvatskoj i diljem tadašnje države svoje znanje talijanskog jezika stekle su zahvaljujući gramatikama profesora Jerneja.
	Napisao je Tumač talijanskoj gramatici P. Mixa (1940.), sastavio Fonetica dell’italiano moderno con riferimento alla pronunzia e alla grafia del croato o serbo (1948.), izradio nekoliko inačica Talijanske gramatike (za škole, početnike, konverzacijska gramatika, a s profesorom M. Regulom iz Graza napisao psihološki i povijesno utemeljenu opisnu gramatiku talijanskoga jezika Grammatica italiana descrittiva su basi storiche e psicologiche (1965).		Napisao je Tumač talijanskoj gramatici P. Mixa (1940.), sastavio Fonetica dell’italiano moderno con riferimento alla pronunzia e alla grafia del croato o serbo (1948.), izradio nekoliko inačica Talijanske gramatike (za škole, početnike, konverzacijska gramatika, a s profesorom M. Regulom iz Graza napisao psihološki i povijesno utemeljenu opisnu gramatiku talijanskoga jezika Grammatica italiana descrittiva su basi storiche e psicologiche (1965).
	Ova gramatika uvodi važne teoretske inovacije (pojam [[Taksem\|taksema]] s decimalnom klasifikacijom, pojam [[Objektoid\|objektoida]] i tzv. slobodnoga [[Predikativ\|predikativa]]) i u mnogočem se približava današnjoj [[Pragmalingvistika\|pragmalingvistici]] te postaje standardnim sveučilišnim udžbenikom talijanskoga jezika u mnogim zemljema, kao i u Italiji i Njemačkoj.<ref>[https://file://C:/Users/Giorgio/Downloads/Kovacec.pdf// August Kovačec: In memoriam: JOSIP JERNEJ (pristupljeno 28.05.2021.)]{{~~ita~~ oznaka}}</ref>		Ova gramatika uvodi važne teoretske inovacije (pojam [[Taksem\|taksema]] s decimalnom klasifikacijom, pojam [[Objektoid\|objektoida]] i tzv. slobodnoga [[Predikativ\|predikativa]]) i u mnogočem se približava današnjoj [[Pragmalingvistika\|pragmalingvistici]] te postaje standardnim sveučilišnim udžbenikom talijanskoga jezika u mnogim zemljema, kao i u Italiji i Njemačkoj.<ref>[https://file://C:/Users/Giorgio/Downloads/Kovacec.pdf// August Kovačec: In memoriam: JOSIP JERNEJ (pristupljeno 28.05.2021.)]{{tal oznaka}}</ref>

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:17:14Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:17
Redak 11:		Redak 11:

	== Djela==		== Djela==
	{{~~wikipedizirati~~}}		{{HIEpedizirati}}
	Popis djela:<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8633 LZMK// Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 28.05.2021.)]</ref>		Popis djela:<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8633 LZMK// Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 28.05.2021.)]</ref>

Suradnik10 u (test) 15:04, 4. svibanj 2025.

2025-05-04T15:04:16Z

←Starija inačica		Inačica od 4. svibanj 2025. u 15:04
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Josip Jernej'''-->~~'''Josip Jernej''' ([[Nova Gorica\|Gorica]], [[7. srpnja]] [[1909.]] - [[Zagreb]], [[20. ožujka]] [[2005.]]) bio je hrvatski [[romanist]], [[talijanist]] i [[leksikograf]].		'''Josip Jernej''' ([[Nova Gorica\|Gorica]], [[7. srpnja]] [[1909.]] - [[Zagreb]], [[20. ožujka]] [[2005.]]) bio je hrvatski [[romanist]], [[talijanist]] i [[leksikograf]].

	==Životopis==		==Životopis==
Redak 52:		Redak 52:

	{{GLAVNIRASPORED: Jernej, Josip}}		{{GLAVNIRASPORED: Jernej, Josip}}
	[[Kategorija:~~Hrvatski romanisti~~]]		[[Kategorija:Romanisti]]
	[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]		[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
	[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]		[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-12T10:44:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Josip Jernej''' ([[Nova Gorica|Gorica]], [[7. srpnja]] [[1909.]] - [[Zagreb]], [[20. ožujka]] [[2005.]]) bio je hrvatski [[romanist]], [[talijanist]] i [[leksikograf]].

==Životopis==
Odrastao je u četverojezičnom okruženju ([[talijanski]], [[slovenski]], [[hrvatski]] i [[njemački]]). Završio je talijansku gimnaziju u Gorici 1929. . Pravo je studirao u [[Padova|Padovi]] 1929.–31., zatim u [[Zagreb]]u. Početkom 1938. upisao je studij [[Talijanski jezik|talijanskoga]] i [[Francuski jezik|francuskoga]] pri [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Nastavio je studirati u Firenci u C. Battistija i B. Migliorinija, te diplomirao 1941. pri zagrebačkom fakultetu, gdje je i doktorirao 1952. tezom Povijest talijanskih gramatika na hrvatskom i srpskom jeziku.
[[Habilitacija|Habilitirao]] se 1956. tezom o talijanskim elementima u hrvatskom jeziku. Nastavničku djelatnost započeo 1942. kao asistent pri talijanskoj katedri Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, potom je od 1950. predavač, 1956. docent, 1962. izvanredni i od 1969. redoviti profesor te voditelj katedre do umirovljenja 1979.

Glavno su područje Jernejeva rada glotodidaktička pomagala u studiju talijanskoga jezika (gramatika, rječnici, audiovizualna izd.). Od 1938. surađuje s [[Mirko Deanović|M. Deanovićem]] na području [[Leksikografija|leksikografije]], prvo u izradbi talijansko-hrvatskoga, zatim hrvatsko-talijanskoga rječnika, tako da je profesor Jernej od početka profesionalnog djelovanja pa do kraja života bio prije svega plodonosan leksikograf, jedan od najvećih u novijoj hrvatskoj leksikografija. Ostavio je značajan pečat i na polju gramatike. Generacije mladih u Hrvatskoj i diljem tadašnje države svoje znanje talijanskog jezika stekle su zahvaljujući gramatikama profesora Jerneja.
Napisao je Tumač talijanskoj gramatici P. Mixa (1940.), sastavio Fonetica dell’italiano moderno con riferimento alla pronunzia e alla grafia del croato o serbo (1948.), izradio nekoliko inačica Talijanske gramatike (za škole, početnike, konverzacijska gramatika, a s profesorom M. Regulom iz Graza napisao psihološki i povijesno utemeljenu opisnu gramatiku talijanskoga jezika Grammatica italiana descrittiva su basi storiche e psicologiche (1965).
Ova gramatika uvodi važne teoretske inovacije (pojam [[Taksem|taksema]] s decimalnom klasifikacijom, pojam [[Objektoid|objektoida]] i tzv. slobodnoga [[Predikativ|predikativa]]) i u mnogočem se približava današnjoj [[Pragmalingvistika|pragmalingvistici]] te postaje standardnim sveučilišnim udžbenikom talijanskoga jezika u mnogim zemljema, kao i u Italiji i Njemačkoj.<ref>[https://file://C:/Users/Giorgio/Downloads/Kovacec.pdf// August Kovačec: In memoriam: JOSIP JERNEJ (pristupljeno 28.05.2021.)]{{ita oznaka}}</ref>

== Djela==
{{wikipedizirati}}
Popis djela:<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8633 LZMK// Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 28.05.2021.)]</ref>

Tumač talijanskoj gramatici P. Mixa. Zagreb 1940.

Džepni talijansko-hrvatski rječnik. Zagreb 1944.

Dodatak I. izd. Talijansko-hrvatskog rječnika. Zagreb 1945.

Fonetica dell’italiano moderno con riferimento alla pronunzia e alla grafia del croato o serbo. Zagreb 1948.

Rječnik talijanskog i hrvatskog jezika. Zagreb 1948.

Talijanska gramatika s vježbama, 1. Zagreb 1950.

Grammatica italiana per le classi inferiori della scuola ottennale popolare e il ginnasio inferiore. Zagreb 1953.

Talijanska gramatika s vježbama, 2. Zagreb 1954.

Hrvatskosrpsko-talijanski rječnik (suautor M. Deanović). Zagreb 1956.

Talijansko-hrvatskosrpski rječnik (suautor M. Deanović). Zagreb 1960.

Grammatica italiana descrittiva su basi storiche e psicologiche (suautor M. Regula). Bern—München 1965.

Sintassi della proposizione. Zagreb 1965.

Talijanska gramatika za svakoga (Priručnik za srednje škole). Zagreb 1969.

Talijansko-hrvatski (ili srpski) i hrvatsko (ili srpsko)-talijanski džepni rječnik. Zagreb 1973.

Konverzaciona (konverzacijska) talijanska gramatika, 1–2 (za početnike i naprednije). Zagreb 1976.

Talijanski jezik. Udžbenik za niži, srednji i viši stupanj. Dopuna talijanskim gramatikama. Zagreb 1978

Talijanski jezik. Priručnik za viši stupanj. Zagreb 1999.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED: Jernej, Josip}}
[[Kategorija:Hrvatski romanisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]