Jeronim Laski - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 08:24, 29. lipanj 2026.

2026-06-29T08:24:40Z

←Starija inačica		Inačica od 29. lipanj 2026. u 08:24
Redak 1:		Redak 1:
	{{Infookvir političar		{{Infookvir političar
	\|ime = ~~Josip Jelačić~~		\|ime = Jeronim Łaski
	\|slika =		\|slika =
	\|veličina =		\|veličina =
Redak 6:		Redak 6:
	\|malaslika =		\|malaslika =
	\|opis male slike =		\|opis male slike =
	\|datum rođenja = ([[27. rujna]] [[1496.]].		\|datum rođenja = [[27. rujna]] [[1496.]].
	\|datum smrti = [[22. prosinca]] [[1542.]]., [[Krakov]], [[Poljska]]		\|datum smrti = [[22. prosinca]] [[1542.]]., [[Krakov]], [[Poljska]]

Redak 20:		Redak 20:
	\|nasljednik =		\|nasljednik =

	\|čin2 =		\|čin2 = [[vojvoda]]
	\|mandat_start2 =		\|mandat_start2 =
	\|mandat_kraj2 =		\|mandat_kraj2 =
Redak 71:		Redak 71:


	'''Jeronim Łaski''' ([[27. rujna]] [[1496.\|1496]].- [[22. prosinca]] [[1542.\|1542]].) bio je hrvatski ban i diplomat iz utjecajne poljske obitelji Łaski. Bio je nećak nadbiskupa [[Jan Łaski\|Jana Łaskog]]. Bio je palatin [[Inowrocław\|Inowrocława]] i [[Sieradz\|Sieradza]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=Setton\|first=Kenneth Meyer\|title=The papacy and the Levant. 3: The sixteenth century to the reign of Julius III\|date=1984\|publisher=American Philosophical Soc\|isbn=978-0-87169-161-3\|series=Memoirs of the American Philosophical Society\|location=Philadelphia}}</ref>		'''Jeronim Łaski''' ([[27. rujna]] [[1496.\|1496]].- [[22. prosinca]] [[1542.\|1542]]., Krakov, Poljska) bio je hrvatski ban i diplomat iz utjecajne poljske obitelji Łaski. Bio je nećak nadbiskupa [[Jan Łaski\|Jana Łaskog]]. Bio je palatin [[Inowrocław\|Inowrocława]] i [[Sieradz\|Sieradza]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=Setton\|first=Kenneth Meyer\|title=The papacy and the Levant. 3: The sixteenth century to the reign of Julius III\|date=1984\|publisher=American Philosophical Soc\|isbn=978-0-87169-161-3\|series=Memoirs of the American Philosophical Society\|location=Philadelphia}}</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop u (test) 08:23, 29. lipanj 2026.

2026-06-29T08:23:24Z

←Starija inačica		Inačica od 29. lipanj 2026. u 08:23
Redak 1:		Redak 1:
			{{Infookvir političar
			\|ime = Josip Jelačić
			\|slika =
			\|veličina =
			\|opis slike =
			\|malaslika =
			\|opis male slike =
			\|datum rođenja = ([[27. rujna]] [[1496.]].
			\|datum smrti = [[22. prosinca]] [[1542.]]., [[Krakov]], [[Poljska]]

			\|položaj = [[Dodatak:Popis hrvatskih banova\|Hrvatski ban]]
			\|mandat_start = [[srpanj]] [[1540.]]
			\|mandat_kraj = [[rujan]] [[1540.]]
			\|podpredsjednik =
			\|podpremijer =
			\|zamjenik =
			\|premijer1 =
			\|predsjednik1 =
			\|prethodnik =
			\|nasljednik =

			\|čin2 =
			\|mandat_start2 =
			\|mandat_kraj2 =
			\|podpredsjednik2 =
			\|podpremijer2 =
			\|zamjenik2 =
			\|premijer2 =
			\|predsjednik =
			\|prethodnik2 =
			\|nasljednik2 =

			\|čin3 =
			\|mandat_start3 =
			\|mandat_kraj3 =
			\|podpredsjednik3 =
			\|podpremijer3 =
			\|zamjenik3 =
			\|premijer3 =
			\|predsjednik3 =
			\|prethodnik3 =
			\|nasljednik3 =

			\|čin4 =
			\|mandat_start4 =
			\|mandat_kraj4 =
			\|podpredsjednik4 =
			\|podpremijer4 =
			\|zamjenik4 =
			\|premijer4 =
			\|predsjednik4 =
			\|nasljednik4 =
			\|prethodnik4 =

			\|čin5 =
			\|mandat_start5 =
			\|mandat_kraj5 =
			\|podpredsjednik5 =
			\|podpremijer5 =
			\|zamjenik5 =
			\|premijer5 =
			\|predsjednik5 =
			\|prethodnik5 =
			\|nasljednik5 =

			\|stranka =
			\|supruga =
			\|suprug =
			\|fusnote =
			}}


	'''Jeronim Łaski''' ([[27. rujna]] [[1496.\|1496]].- [[22. prosinca]] [[1542.\|1542]].) bio je hrvatski ban i diplomat iz utjecajne poljske obitelji Łaski. Bio je nećak nadbiskupa [[Jan Łaski\|Jana Łaskog]]. Bio je palatin [[Inowrocław\|Inowrocława]] i [[Sieradz\|Sieradza]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=Setton\|first=Kenneth Meyer\|title=The papacy and the Levant. 3: The sixteenth century to the reign of Julius III\|date=1984\|publisher=American Philosophical Soc\|isbn=978-0-87169-161-3\|series=Memoirs of the American Philosophical Society\|location=Philadelphia}}</ref>		'''Jeronim Łaski''' ([[27. rujna]] [[1496.\|1496]].- [[22. prosinca]] [[1542.\|1542]].) bio je hrvatski ban i diplomat iz utjecajne poljske obitelji Łaski. Bio je nećak nadbiskupa [[Jan Łaski\|Jana Łaskog]]. Bio je palatin [[Inowrocław\|Inowrocława]] i [[Sieradz\|Sieradza]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=Setton\|first=Kenneth Meyer\|title=The papacy and the Levant. 3: The sixteenth century to the reign of Julius III\|date=1984\|publisher=American Philosophical Soc\|isbn=978-0-87169-161-3\|series=Memoirs of the American Philosophical Society\|location=Philadelphia}}</ref>

WikiSysop: /* Životopis */

2026-06-29T08:18:33Z

Životopis

←Starija inačica		Inačica od 29. lipanj 2026. u 08:18
Redak 3:		Redak 3:
	== Životopis ==		== Životopis ==

	Školovao se u [[Rim\|Rimu]] 1513-14. i [[Bologna\|Bologni]] 1514-17. U službu poljskog kralja stupa [[1519.\|1519]].,a [[1520.\|1520]]. odlazi u izaslanstvo francuskom kralju [[Franjo I., kralj Francuske\|Franji I.]] i svetorimskom caru [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva\|Karlu V.]] Habsburgu. Od [[1523.\|1523]]. Sierdzki vojvoda i član senata. U [[Pariz\|Parizu]] je [[1524.\|1524]]. neuspjelo pregovarao o savazu francuske i poljske dinastije te o savezu protiv Turaka. Unatoč protivljenju [[Žigmund I. Jagelović\|Sigismunda I. Jagelovića]], pristupio je [[1527.\|1527]]. [[Ivan Zapolja\|Ivanu Zapolji]] te postao jednim od njegovih glavnih izaslanika; zagovarao ga u [[Pariz\|Parizu]], [[Kopenhagen\|Københavenu]] i [[München\|Münchenu]], [[1528.\|1528]]. u [[Istanbul\|Carigradu]] u njegovo ime sklopio savez s [[Sulejman II.\|Sulejmanom II.]], koji se obvezao pomoći Zapolji protiv [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda I.]] i priznati ga za ugarskog kralja. Na početku 1530-ih nudio mir Ferdinandu u [[Innsbruck\|Innsbrucku]] te ishodio francusku novčanu pomoć, dobio naslov vojvode Transilvanije. Sa Sulejmanovim se pouzdanikom Ludovikom Grittijem neuspjelo urotio protiv Zapolje [[1534.\|1534]]. godine.		Školovao se u [[Rim\|Rimu]] 1513-14. i [[Bologna\|Bologni]] 1514-17. U službu poljskog kralja stupa [[1519.\|1519]].,a [[1520.\|1520]]. odlazi u izaslanstvo francuskom kralju [[Franjo I., kralj Francuske\|Franji I.]] i svetorimskom caru [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva\|Karlu V.]] Habsburgu. Od [[1523.\|1523]]. Sierdzki vojvoda i član senata. U [[Pariz\|Parizu]] je [[1524.\|1524]]. neuspjelo pregovarao o savazu francuske i poljske dinastije te o savezu protiv Turaka. Unatoč protivljenju [[Žigmund I. Jagelović\|Sigismunda I. Jagelovića]], pristupio je [[1527.\|1527]]. [[Ivan Zapolja\|Ivanu Zapolji]] te postao jednim od njegovih glavnih izaslanika; zagovarao ga u [[Pariz\|Parizu]], [[Kopenhagen\|Københavenu]] i [[München\|Münchenu]], [[1528.\|1528]]. u [[Istanbul\|Carigradu]] u njegovo ime sklopio savez s [[Sulejman II.\|Sulejmanom II.]], koji se obvezao pomoći Zapolji protiv [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda I.]] i priznati ga za ugarskog kralja. Na početku 1530-ih nudio mir Ferdinandu u [[Innsbruck\|Innsbrucku]] te ishodio francusku novčanu pomoć, dobio naslov vojvode Transilvanije. Sa Sulejmanovim se pouzdanikom Ludovikom Grittijem neuspjelo urotio protiv Zapolje [[1534.\|1534]]. godine. Pušten iz tamnice [[1535.\|1535]]., ušao u službu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda I.]] te [[1539.\|1539]]. u Carigradu za njega pokušao dobiti Zapoljin dio Ugarske.

			U srpnju 1540. kralj ga je imenovao banom kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ustupio mu [[Susedgrad]] i [[Stubica (Vrbovsko)\|Stubicu]] te obećao plaću. Organizirao je upravunad posjedima, kralju predlagao paljenje kaštela [[Donja Stubica\|Donje Stubice]] iz logističkih razloga te plaćanje harača kao zaštite od turskih razaranja. Za misije u Carigradu u jesen [[1540.\|1540]]. zatočen, a [[1541.\|1541]]. S vojskom doveden u [[Beograd]], odakle je pušten zbog bolesti.<ref>{{Citiranje weba\|title=LASKI, Jeronim - Hrvatski biografski leksikon\|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/laski-jeronim\|access-date=2026-06-22\|website=hbl.lzmk.hr}}</ref>

	Pušten iz tamnice [[1535.\|1535]]., ušao u službu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda I.]] te [[1539.\|1539]]. u Carigradu za njega pokušao dobiti Zapoljin dio Ugarske. U srpnju 1540. kralj ga je imenovao banom kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ustupio mu [[Susedgrad]] i [[Stubica (Vrbovsko)\|Stubicu]] te obećao plaću. Organizirao je upravunad posjedima, kralju predlagao paljenje kaštela [[Donja Stubica\|Donje Stubice]] iz logističkih razloga te plaćanje harača kao zaštite od turskih razaranja. Za misije u Carigradu u jesen [[1540.\|1540]]. zatočen, a [[1541.\|1541]]. S vojskom doveden u [[Beograd]], odakle je pušten zbog bolesti.<ref>{{Citiranje weba\|title=LASKI, Jeronim - Hrvatski biografski leksikon\|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/laski-jeronim\|access-date=2026-06-22\|website=hbl.lzmk.hr}}</ref> Ubrzo nakon povratka u ~~poljsku~~, Jeronim je iznenada umro u ~~Krakovu~~, vjerojatno otrovan od strane jednog od svojih brojnih neprijatelja.<ref>{{Citiranje weba\|title=1911 Encyclopedia Britannica\|url=https://doi.org/10.24097/wolfram.96543.data\|access-date=2026-06-22\|website=Wolfram Research Data Repository}}</ref>		Ubrzo nakon povratka u Poljsku, Jeronim je iznenada umro u [[Krakov]]u, vjerojatno otrovan od strane jednog od svojih brojnih neprijatelja.<ref>{{Citiranje weba\|title=1911 Encyclopedia Britannica\|url=https://doi.org/10.24097/wolfram.96543.data\|access-date=2026-06-22\|website=Wolfram Research Data Repository}}</ref>

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop u (test) 08:16, 29. lipanj 2026.

2026-06-29T08:16:58Z

←Starija inačica		Inačica od 29. lipanj 2026. u 08:16
Redak 1:		Redak 1:
	Jeronim Łaski ([[27. rujna]] [[1496.\|1496]].- [[22. prosinca]] [[1542.\|1542]].) bio je hrvatski ban i diplomat iz utjecajne poljske obitelji Łaski. Bio je nećak nadbiskupa [[Jan Łaski\|Jana Łaskog]]. Bio je palatin [[Inowrocław\|Inowrocława]] i [[Sieradz\|Sieradza]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=Setton\|first=Kenneth Meyer\|title=The papacy and the Levant. 3: The sixteenth century to the reign of Julius III\|date=1984\|publisher=American Philosophical Soc\|isbn=978-0-87169-161-3\|series=Memoirs of the American Philosophical Society\|location=Philadelphia}}</ref>		'''Jeronim Łaski''' ([[27. rujna]] [[1496.\|1496]].- [[22. prosinca]] [[1542.\|1542]].) bio je hrvatski ban i diplomat iz utjecajne poljske obitelji Łaski. Bio je nećak nadbiskupa [[Jan Łaski\|Jana Łaskog]]. Bio je palatin [[Inowrocław\|Inowrocława]] i [[Sieradz\|Sieradza]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=Setton\|first=Kenneth Meyer\|title=The papacy and the Levant. 3: The sixteenth century to the reign of Julius III\|date=1984\|publisher=American Philosophical Soc\|isbn=978-0-87169-161-3\|series=Memoirs of the American Philosophical Society\|location=Philadelphia}}</ref>

	Školovao se u [[Rim\|Rimu]] 1513-14. i [[Bologna\|Bologni]] 1514-17. U službu poljskog kralja stupa [[1519.\|1519]].,a [[1520.\|1520]]. odlazi u izaslanstvo francuskom kralju [[Franjo I., kralj Francuske\|Franji I.]] i svetorimskom caru [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva\|Karlu V.]] Habsburgu. Od [[1523.\|1523]]. Sierdzki vojvoda i član senata. U [[Pariz\|Parizu]] je [[1524.\|1524]]. neuspjelo pregovarao o savazu francuske i poljske dinastije te o savezu protiv Turaka. Unatoč protivljenju [[Žigmund I. Jagelović\|Sigismunda I. Jagelovića]], pristupio je [[1527.\|1527]]. [[Ivan Zapolja\|Ivanu Zapolji]] te postao jednim od njegovih glavnih izaslanika; zagovarao ga u [[Pariz\|Parizu]], [[Kopenhagen\|Københavenu]] i [[München\|Münchenu]], [[1528.\|1528]]. u [[Istanbul\|Carigradu]] u njegovo ime sklopio savez s [[Sulejman II.\|Sulejmanom II.]], koji se obvezao pomoći Zapolji protiv [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda I.]] i priznati ga za ugarskog kralja. Na početku 1530-ih nudio mir Ferdinandu u [[Innsbruck\|Innsbrucku]] te ishodio francusku novčanu pomoć, dobio naslov vojvode Transilvanije. Sa Sulejmanovim se pouzdanikom Ludovikom Grittijem neuspjelo urotio protiv Zapolje [[1534.\|1534]]. godine. Pušten iz tamnice [[1535.\|1535]]., ušao u službu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda I.]] te [[1539.\|1539]]. u Carigradu za njega pokušao dobiti Zapoljin dio Ugarske. U srpnju 1540. kralj ga je imenovao banom kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ustupio mu [[Susedgrad]] i [[Stubica (Vrbovsko)\|Stubicu]] te obećao plaću. Organizirao je upravunad posjedima, kralju predlagao paljenje kaštela [[Donja Stubica\|Donje Stubice]] iz logističkih razloga te plaćanje harača kao zaštite od turskih razaranja. Za misije u Carigradu u jesen [[1540.\|1540]]. zatočen, a [[1541.\|1541]]. s vojskom doveden u [[Beograd]], odakle je pušten zbog bolesti.<ref>{{Citiranje weba\|title=LASKI, Jeronim - Hrvatski biografski leksikon\|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/laski-jeronim\|access-date=2026-06-22\|website=hbl.lzmk.hr}}</ref> Ubrzo nakon povratka u poljsku, Jeronim je iznenada umro u Krakovu, vjerojatno otrovan od strane jednog od svojih brojnih neprijatelja.<ref>{{Citiranje weba\|title=1911 Encyclopedia Britannica\|url=https://doi.org/10.24097/wolfram.96543.data\|access-date=2026-06-22\|website=Wolfram Research Data Repository}}</ref>		== Životopis ==

			Školovao se u [[Rim\|Rimu]] 1513-14. i [[Bologna\|Bologni]] 1514-17. U službu poljskog kralja stupa [[1519.\|1519]].,a [[1520.\|1520]]. odlazi u izaslanstvo francuskom kralju [[Franjo I., kralj Francuske\|Franji I.]] i svetorimskom caru [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva\|Karlu V.]] Habsburgu. Od [[1523.\|1523]]. Sierdzki vojvoda i član senata. U [[Pariz\|Parizu]] je [[1524.\|1524]]. neuspjelo pregovarao o savazu francuske i poljske dinastije te o savezu protiv Turaka. Unatoč protivljenju [[Žigmund I. Jagelović\|Sigismunda I. Jagelovića]], pristupio je [[1527.\|1527]]. [[Ivan Zapolja\|Ivanu Zapolji]] te postao jednim od njegovih glavnih izaslanika; zagovarao ga u [[Pariz\|Parizu]], [[Kopenhagen\|Københavenu]] i [[München\|Münchenu]], [[1528.\|1528]]. u [[Istanbul\|Carigradu]] u njegovo ime sklopio savez s [[Sulejman II.\|Sulejmanom II.]], koji se obvezao pomoći Zapolji protiv [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda I.]] i priznati ga za ugarskog kralja. Na početku 1530-ih nudio mir Ferdinandu u [[Innsbruck\|Innsbrucku]] te ishodio francusku novčanu pomoć, dobio naslov vojvode Transilvanije. Sa Sulejmanovim se pouzdanikom Ludovikom Grittijem neuspjelo urotio protiv Zapolje [[1534.\|1534]]. godine.


			Pušten iz tamnice [[1535.\|1535]]., ušao u službu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda I.]] te [[1539.\|1539]]. u Carigradu za njega pokušao dobiti Zapoljin dio Ugarske. U srpnju 1540. kralj ga je imenovao banom kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ustupio mu [[Susedgrad]] i [[Stubica (Vrbovsko)\|Stubicu]] te obećao plaću. Organizirao je upravunad posjedima, kralju predlagao paljenje kaštela [[Donja Stubica\|Donje Stubice]] iz logističkih razloga te plaćanje harača kao zaštite od turskih razaranja. Za misije u Carigradu u jesen [[1540.\|1540]]. zatočen, a [[1541.\|1541]]. S vojskom doveden u [[Beograd]], odakle je pušten zbog bolesti.<ref>{{Citiranje weba\|title=LASKI, Jeronim - Hrvatski biografski leksikon\|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/laski-jeronim\|access-date=2026-06-22\|website=hbl.lzmk.hr}}</ref> Ubrzo nakon povratka u poljsku, Jeronim je iznenada umro u Krakovu, vjerojatno otrovan od strane jednog od svojih brojnih neprijatelja.<ref>{{Citiranje weba\|title=1911 Encyclopedia Britannica\|url=https://doi.org/10.24097/wolfram.96543.data\|access-date=2026-06-22\|website=Wolfram Research Data Repository}}</ref>

			==Izvori==
			{{izvori}}


			==Vanjske poveznice==

			[[Kategorija: Hrvatski banovi]]

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 24 sati)

2026-06-22T09:30:39Z

Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 24 sati)

Nova stranica

Jeronim Łaski ([[27. rujna]] [[1496.|1496]].- [[22. prosinca]] [[1542.|1542]].) bio je hrvatski ban i diplomat iz utjecajne poljske obitelji Łaski. Bio je nećak nadbiskupa [[Jan Łaski|Jana Łaskog]]. Bio je palatin [[Inowrocław|Inowrocława]] i [[Sieradz|Sieradza]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth Meyer|title=The papacy and the Levant. 3: The sixteenth century to the reign of Julius III|date=1984|publisher=American Philosophical Soc|isbn=978-0-87169-161-3|series=Memoirs of the American Philosophical Society|location=Philadelphia}}</ref>

Školovao se u [[Rim|Rimu]] 1513-14. i [[Bologna|Bologni]] 1514-17. U službu poljskog kralja stupa [[1519.|1519]].,a [[1520.|1520]]. odlazi u izaslanstvo francuskom kralju [[Franjo I., kralj Francuske|Franji I.]] i svetorimskom caru [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu V.]] Habsburgu. Od [[1523.|1523]]. Sierdzki vojvoda i član senata. U [[Pariz|Parizu]] je [[1524.|1524]]. neuspjelo pregovarao o savazu francuske i poljske dinastije te o savezu protiv Turaka. Unatoč protivljenju [[Žigmund I. Jagelović|Sigismunda I. Jagelovića]], pristupio je [[1527.|1527]]. [[Ivan Zapolja|Ivanu Zapolji]] te postao jednim od njegovih glavnih izaslanika; zagovarao ga u [[Pariz|Parizu]], [[Kopenhagen|Københavenu]] i [[München|Münchenu]], [[1528.|1528]]. u [[Istanbul|Carigradu]] u njegovo ime sklopio savez s [[Sulejman II.|Sulejmanom II.]], koji se obvezao pomoći Zapolji protiv [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] i priznati ga za ugarskog kralja. Na početku 1530-ih nudio mir Ferdinandu u [[Innsbruck|Innsbrucku]] te ishodio francusku novčanu pomoć, dobio naslov vojvode Transilvanije. Sa Sulejmanovim se pouzdanikom Ludovikom Grittijem neuspjelo urotio protiv Zapolje [[1534.|1534]]. godine. Pušten iz tamnice [[1535.|1535]]., ušao u službu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] te [[1539.|1539]]. u Carigradu za njega pokušao dobiti Zapoljin dio Ugarske. U srpnju 1540. kralj ga je imenovao banom kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ustupio mu [[Susedgrad]] i [[Stubica (Vrbovsko)|Stubicu]] te obećao plaću. Organizirao je upravunad posjedima, kralju predlagao paljenje kaštela [[Donja Stubica|Donje Stubice]] iz logističkih razloga te plaćanje harača kao zaštite od turskih razaranja. Za misije u Carigradu u jesen [[1540.|1540]]. zatočen, a [[1541.|1541]]. s vojskom doveden u [[Beograd]], odakle je pušten zbog bolesti.<ref>{{Citiranje weba|title=LASKI, Jeronim - Hrvatski biografski leksikon|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/laski-jeronim|access-date=2026-06-22|website=hbl.lzmk.hr}}</ref> Ubrzo nakon povratka u poljsku, Jeronim je iznenada umro u Krakovu, vjerojatno otrovan od strane jednog od svojih brojnih neprijatelja.<ref>{{Citiranje weba|title=1911 Encyclopedia Britannica|url=https://doi.org/10.24097/wolfram.96543.data|access-date=2026-06-22|website=Wolfram Research Data Repository}}</ref>