Jeremy Bentham - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

2026-03-05T02:12:22Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 02:12
Redak 66:		Redak 66:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commons}}~~
	{{refbegin}}		{{refbegin}}
	* [http://www.thegreatcat.org/cats-enlightenment-part-2-jeremy-bentham/ Jeremy Bentham and his Cat, Langbourne]		* [http://www.thegreatcat.org/cats-enlightenment-part-2-jeremy-bentham/ Jeremy Bentham and his Cat, Langbourne]

Suradnik10 u (test) 20:29, 16. travanj 2025.

2025-04-16T20:29:18Z

←Starija inačica		Inačica od 16. travanj 2025. u 20:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Jeremy Bentham'''-->~~'''Jeremy Bentham''' ([[London]], [[15. veljače]] [[1748.]] [O.S. [[4. veljače]] [[1747.]]]<ref>[https://sites.google.com/site/countyhistorian/ancestry-of-jeremy-bentham W. Johnson, "Ancestry of Jeremy Bentham" (2012).]</ref> – [[London]], [[6. lipnja]] [[1832.]]) je bio [[Engleska\|engleski]] filozof, [[pravo\|pravnik]] i [[ekonomija\|ekonomist]], koji se danas smatra začetnikom modernog [[utilitarizam\|utilitarizma]].<ref>http://www.iep.utm.edu/bentham/</ref><ref>http://utilitarianphilosophy.com/jeremybentham.eng.html</ref> U središtu Benthamove filozofske misli stoji tzv. [[načelo najveće sreće]], prema kojemu je "najveća sreća najvećeg broja ljudi mjera ispravnog i pogrešnog".<ref>{{Citiranje knjige \|first=Jeremy \|last=Bentham \|title=A Comment on the Commentaries and A Fragment on Government \|editor1-first=J.H \|editor1-last=Burns \|editor2-first=H.L.A. \|editor2-last=Hart \|editor2-link=H. L. A. Hart \|publisher=The Athlone Press \|place=London \|year=1977 \|ISBN=0485132125 \|page=393 }}</ref><ref>{{cite journal \|first=J.H \|last=Burns \|title=Happiness and utility: Jeremy Bentham's equation \|journal=[[Utilitas]] \|volume=17 \|year=2005 \|pages=46–61 }}</ref> Tokom plodne karijere se etablirao kao jedan od glavnih predstavnika anglosaksonske [[filozofija prava\|filozofije prava]] i politički radikal čije su ideje utjecale na razvoj ideje [[velferizam\|velferizma]]. Zagovarao je [[individualna sloboda\|individualne]] i [[ekonomska sloboda\|ekonomske slobode]], [[sekularizam]], [[sloboda izražavanja\|slobodu izražavanja]], jednaka prava za žene i dekriminalizaciju [[homoseksualnost\|homoseksualnog ponašanja]].<ref name=homosexuality>Bentham, Jeremy. [http://www.columbia.edu/cu/lweb/eresources/exhibitions/sw25/bentham/index.html "Offences Against One's Self"], first published in ''Journal of Homosexuality'', v.3:4(1978), p. 389–405; continued in v.4:1(1978).		'''Jeremy Bentham''' ([[London]], [[15. veljače]] [[1748.]] [O.S. [[4. veljače]] [[1747.]]]<ref>[https://sites.google.com/site/countyhistorian/ancestry-of-jeremy-bentham W. Johnson, "Ancestry of Jeremy Bentham" (2012).]</ref> – [[London]], [[6. lipnja]] [[1832.]]) je bio [[Engleska\|engleski]] filozof, [[pravo\|pravnik]] i [[ekonomija\|ekonomist]], koji se danas smatra začetnikom modernog [[utilitarizam\|utilitarizma]].<ref>http://www.iep.utm.edu/bentham/</ref><ref>http://utilitarianphilosophy.com/jeremybentham.eng.html</ref> U središtu Benthamove filozofske misli stoji tzv. [[načelo najveće sreće]], prema kojemu je "najveća sreća najvećeg broja ljudi mjera ispravnog i pogrešnog".<ref>{{Citiranje knjige \|first=Jeremy \|last=Bentham \|title=A Comment on the Commentaries and A Fragment on Government \|editor1-first=J.H \|editor1-last=Burns \|editor2-first=H.L.A. \|editor2-last=Hart \|editor2-link=H. L. A. Hart \|publisher=The Athlone Press \|place=London \|year=1977 \|ISBN=0485132125 \|page=393 }}</ref><ref>{{cite journal \|first=J.H \|last=Burns \|title=Happiness and utility: Jeremy Bentham's equation \|journal=[[Utilitas]] \|volume=17 \|year=2005 \|pages=46–61 }}</ref> Tokom plodne karijere se etablirao kao jedan od glavnih predstavnika anglosaksonske [[filozofija prava\|filozofije prava]] i politički radikal čije su ideje utjecale na razvoj ideje [[velferizam\|velferizma]]. Zagovarao je [[individualna sloboda\|individualne]] i [[ekonomska sloboda\|ekonomske slobode]], [[sekularizam]], [[sloboda izražavanja\|slobodu izražavanja]], jednaka prava za žene i dekriminalizaciju [[homoseksualnost\|homoseksualnog ponašanja]].<ref name=homosexuality>Bentham, Jeremy. [http://www.columbia.edu/cu/lweb/eresources/exhibitions/sw25/bentham/index.html "Offences Against One's Self"], first published in ''Journal of Homosexuality'', v.3:4(1978), p. 389–405; continued in v.4:1(1978).
	* Also see Boralevi, Lea Campos. ''Bentham and the Oppressed''. Walter de Gruyter, 1984, p. 37.</ref> Pozivao je i na [[abolicionizam\|ukidanje ropstva]], [[smrtna kazna\|smrtne kazne]] i fizičkog kažnjavanja, uključujući i onog prema djeci.<ref name=deathpenalty>{{cite journal \|last=Bedau \|first=Hugo Adam \|title=Bentham's Utilitarian Critique of the Death Penalty \|journal=The Journal of Criminal Law and Criminology \|volume=74 \|year=1983 \|issue=3 \|pages=1033–1065 \|doi=10.2307/1143143 \|ref=harv }}</ref> U novijem dobu ga se opisuje i kao jednog od najranijih zagovornika [[prava životinja]].<ref>Sunstein, Cass R. [https://books.google.com/books?id=e7FME0btkH0C&pg=PA3 "Introduction: What are Animal Rights?"], in Sunstein, Cass R. and Nussbaum, Martha (eds.). ''Animal Rights''. Oxford University Press, 2005, pp. 3–4.		* Also see Boralevi, Lea Campos. ''Bentham and the Oppressed''. Walter de Gruyter, 1984, p. 37.</ref> Pozivao je i na [[abolicionizam\|ukidanje ropstva]], [[smrtna kazna\|smrtne kazne]] i fizičkog kažnjavanja, uključujući i onog prema djeci.<ref name=deathpenalty>{{cite journal \|last=Bedau \|first=Hugo Adam \|title=Bentham's Utilitarian Critique of the Death Penalty \|journal=The Journal of Criminal Law and Criminology \|volume=74 \|year=1983 \|issue=3 \|pages=1033–1065 \|doi=10.2307/1143143 \|ref=harv }}</ref> U novijem dobu ga se opisuje i kao jednog od najranijih zagovornika [[prava životinja]].<ref>Sunstein, Cass R. [https://books.google.com/books?id=e7FME0btkH0C&pg=PA3 "Introduction: What are Animal Rights?"], in Sunstein, Cass R. and Nussbaum, Martha (eds.). ''Animal Rights''. Oxford University Press, 2005, pp. 3–4.
	* Francione, Gary. [https://books.google.com/books?id=e7FME0btkH0C&pg=PA139 ''Animals – Property or Persons"], in Sunstein and Nussbaum 2005, p. 139, footnote 78.		* Francione, Gary. [https://books.google.com/books?id=e7FME0btkH0C&pg=PA139 ''Animals – Property or Persons"], in Sunstein and Nussbaum 2005, p. 139, footnote 78.
Redak 16:		Redak 16:
	Pohađao je [[Westminster School]] u [[London]]u, gdje je stekao reputaciju pišući pjesme na [[starogrčki\|starogrčkom]] i [[latinski\|latinskom]] jeziku. Godine [[1760.]], sa samo 12 godine, upisuje [[The Queen's College, Oxford\|Queen's College]] u [[Oxford]]u, gdje tri godine kasnije stiče bakalaureat, a [[1766.]] i magisterij. Bentham je studirao pravo i dosta je vremena provodio po sudovima, posebice onom [[William Murray, 1. earl od Mansfielda\|Lorda Mansfielda]] te je [[1769.]] godine, iako nije imao nikakve prakse, primljen u odvjetničku komoru. Njegova karijera u pravu prekinuta je prije nego je i započela, jer je Bentham bio duboko frustriran kompleksnošću engleskog pravosuđa. Tokom studija je imao priliku prisustvovati predavanju [[William Blackstone\|Williama Blackstonea]], jednog od najuglednijih britanskih pravnika, međutim uočio je brojne pogreške u njegovim tezama, o kojima će progovoriti u svom djelu ''[[A Fragment on Government]]''; Bentham je svoje studijske dane provodio vršeći kemijske eksperimente i baveći se teorijsko-apstraktnim pitanjima u pravu, dok je vrlo malo vremena proveo čitajući pravnu literaturu.		Pohađao je [[Westminster School]] u [[London]]u, gdje je stekao reputaciju pišući pjesme na [[starogrčki\|starogrčkom]] i [[latinski\|latinskom]] jeziku. Godine [[1760.]], sa samo 12 godine, upisuje [[The Queen's College, Oxford\|Queen's College]] u [[Oxford]]u, gdje tri godine kasnije stiče bakalaureat, a [[1766.]] i magisterij. Bentham je studirao pravo i dosta je vremena provodio po sudovima, posebice onom [[William Murray, 1. earl od Mansfielda\|Lorda Mansfielda]] te je [[1769.]] godine, iako nije imao nikakve prakse, primljen u odvjetničku komoru. Njegova karijera u pravu prekinuta je prije nego je i započela, jer je Bentham bio duboko frustriran kompleksnošću engleskog pravosuđa. Tokom studija je imao priliku prisustvovati predavanju [[William Blackstone\|Williama Blackstonea]], jednog od najuglednijih britanskih pravnika, međutim uočio je brojne pogreške u njegovim tezama, o kojima će progovoriti u svom djelu ''[[A Fragment on Government]]''; Bentham je svoje studijske dane provodio vršeći kemijske eksperimente i baveći se teorijsko-apstraktnim pitanjima u pravu, dok je vrlo malo vremena proveo čitajući pravnu literaturu.

	Kada mu je [[1776.]] godine objavljeno djelo ''[[A Fragment on Government]]'', Bentham je utro put onome što bi se danas moglo nazvati filozofskim radikalizmom. To djelo, njegovo prvo objavljeno, bilo je napisano vrlo jasnim i konciznim jezikom, što je bila velika razlika u odnosu na njegova kasnija djela. Kada je [[William Petty, 2. earl od Shelburnea\|Lord Shelburne]] pročitao Benthamov traktar, [[1781.]] godine je osobno kontaktirao mladog autora, koji će od tog trenutka postati čest gost u domu uglednog državnika. Tokom iste godine, Bentham je, u ime svog prijatelja i odvjetnika, [[John Lind (pravnik)\|Johna Linda]], napisao traktat od 130 stranica u kojem je oštro napao i ismijavao [[SAD\|američku]] političku filozofiju, a sve povodom donošenja ''[[Američka deklaracija o neovisnosti\|Deklaracije nezavisnosti]]''.<ref>[https://books.google.com/books?id=0lYI1yGO38gC&lpg=PP1&dq=The%20declaration%20of%20independence%20a%20global%20history&pg=RA1-PA73#v=onepage&q=&f=false "Short Review of the Declaration"] (1776) as found in [https://books.google.com/books?id=0lYI1yGO38gC&lpg=PP1&dq=The%20declaration%20of%20independence%20a%20global%20history&pg=PP1#v=onepage&q=&f=false The Declaration of Independence: A Global History] by David Armitage</ref><ref>See {{Citiranje časopisa \|last=\|first= \|year=1776 \|editor-last= \|editor-first= \|contribution= \|title= An Answer to the Declaration of the American Congress \|volume= \|edition=First \|publisher= T. Cadell \|publication-date=1776 \|publication-place= London \|pages= \|url=https://books.google.com/books?id=iHNbAAAAQAAJ&dq=editions%3AnZNUTlwp2HEC&pg=PA3#v=onepage&q&f=true \|accessdate=11 December 2012 \|ref=harv \|postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. -->~~{{inconsistent citations}} }}~~</ref>		Kada mu je [[1776.]] godine objavljeno djelo ''[[A Fragment on Government]]'', Bentham je utro put onome što bi se danas moglo nazvati filozofskim radikalizmom. To djelo, njegovo prvo objavljeno, bilo je napisano vrlo jasnim i konciznim jezikom, što je bila velika razlika u odnosu na njegova kasnija djela. Kada je [[William Petty, 2. earl od Shelburnea\|Lord Shelburne]] pročitao Benthamov traktar, [[1781.]] godine je osobno kontaktirao mladog autora, koji će od tog trenutka postati čest gost u domu uglednog državnika. Tokom iste godine, Bentham je, u ime svog prijatelja i odvjetnika, [[John Lind (pravnik)\|Johna Linda]], napisao traktat od 130 stranica u kojem je oštro napao i ismijavao [[SAD\|američku]] političku filozofiju, a sve povodom donošenja ''[[Američka deklaracija o neovisnosti\|Deklaracije nezavisnosti]]''.<ref>[https://books.google.com/books?id=0lYI1yGO38gC&lpg=PP1&dq=The%20declaration%20of%20independence%20a%20global%20history&pg=RA1-PA73#v=onepage&q=&f=false "Short Review of the Declaration"] (1776) as found in [https://books.google.com/books?id=0lYI1yGO38gC&lpg=PP1&dq=The%20declaration%20of%20independence%20a%20global%20history&pg=PP1#v=onepage&q=&f=false The Declaration of Independence: A Global History] by David Armitage</ref><ref>See {{Citiranje časopisa \|last=\|first= \|year=1776 \|editor-last= \|editor-first= \|contribution= \|title= An Answer to the Declaration of the American Congress \|volume= \|edition=First \|publisher= T. Cadell \|publication-date=1776 \|publication-place= London \|pages= \|url=https://books.google.com/books?id=iHNbAAAAQAAJ&dq=editions%3AnZNUTlwp2HEC&pg=PA3#v=onepage&q&f=true \|accessdate=11 December 2012 \|ref=harv \|postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. --></ref>

	Godine [[1785.]], Bentham je krenuo na put, preko [[Italija\|Italije]] i [[Konstantinopol]]a, za [[Rusko Carstvo\|Rusiju]], gdje je njegov brat [[Samuel Bentham\|Samuel]] radio kao inženjer u oružanim snagama. U Rusiji je napisao svoje djelo ''[[Defence of Usury]]'', njegovo prvo djelo iz oblasti [[ekonomija\|ekonomije]]. Napisano u formi trinaest pisama upućenih [[Adam Smith\|Adamu Smithu]], djelo prikazuje Benthama kao sljedbenika Smithovih teorija, ali sljedbenika koji je jasno naglašavao da se Smith nije držao vlastitih postulata. Bentham je još jače naglašavao ekonomski individualizam, a sva njegova kasnija djela o ekonomiji će biti radikalno provođenje načela ''[[laissez faire]]''.		Godine [[1785.]], Bentham je krenuo na put, preko [[Italija\|Italije]] i [[Konstantinopol]]a, za [[Rusko Carstvo\|Rusiju]], gdje je njegov brat [[Samuel Bentham\|Samuel]] radio kao inženjer u oružanim snagama. U Rusiji je napisao svoje djelo ''[[Defence of Usury]]'', njegovo prvo djelo iz oblasti [[ekonomija\|ekonomije]]. Napisano u formi trinaest pisama upućenih [[Adam Smith\|Adamu Smithu]], djelo prikazuje Benthama kao sljedbenika Smithovih teorija, ali sljedbenika koji je jasno naglašavao da se Smith nije držao vlastitih postulata. Bentham je još jače naglašavao ekonomski individualizam, a sva njegova kasnija djela o ekonomiji će biti radikalno provođenje načela ''[[laissez faire]]''.

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T15:17:44Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 15:17
Redak 11:		Redak 11:

	===Rani život===		===Rani život===
	[[~~File~~:Jeremy Bentham by Thomas Frye.jpg\|220px\|thumb\|left\|[[Thomas Frye]]: ''Portret Jeremyja Benthama'' ([[1760.]] – [[1762.]]), ulje na platnu, [[Nacionalna galerija portreta, London\|Nacionalna galerija portreta]].]]		[[Datoteka:Jeremy Bentham by Thomas Frye.jpg\|220px\|thumb\|left\|[[Thomas Frye]]: ''Portret Jeremyja Benthama'' ([[1760.]] – [[1762.]]), ulje na platnu, [[Nacionalna galerija portreta, London\|Nacionalna galerija portreta]].]]
	Jeremy Bentham je rođen u [[London]]u [[1748.]] godine u bogatoj obitelji koja je podržavala [[Torijevci\|torijevce]]. Bentham je, navodno, već kao dijete pokazao iznimne sposobnosti: kada je imao samo tri godine, njegov otac, inače odvjetnik, pronašao ga je za svojim radnim stolom kako čita višetomnu povijest [[Engleska\|Engleske]], a iste godine je počeo učiti i [[latinski jezik\|latinski]].<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/jb.htm\|title=Jeremy Bentham\|publisher=University College London\|accessdate=4 January 2007 \|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070101105009/http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/jb.htm \|archivedate = 1 January 2007}}</ref> Većinu svoga djetinjstva proveo je na imanjima svojih dvaju baka.		Jeremy Bentham je rođen u [[London]]u [[1748.]] godine u bogatoj obitelji koja je podržavala [[Torijevci\|torijevce]]. Bentham je, navodno, već kao dijete pokazao iznimne sposobnosti: kada je imao samo tri godine, njegov otac, inače odvjetnik, pronašao ga je za svojim radnim stolom kako čita višetomnu povijest [[Engleska\|Engleske]], a iste godine je počeo učiti i [[latinski jezik\|latinski]].<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/jb.htm\|title=Jeremy Bentham\|publisher=University College London\|accessdate=4 January 2007 \|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070101105009/http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/jb.htm \|archivedate = 1 January 2007}}</ref> Većinu svoga djetinjstva proveo je na imanjima svojih dvaju baka.

Redak 29:		Redak 29:

	===Smrt===		===Smrt===
	[[~~File~~:Jeremy Bentham Auto-Icon.jpg\|thumb\|220px\|Autoikona Jeremyja Benthama u [[London]]u.]]		[[Datoteka:Jeremy Bentham Auto-Icon.jpg\|thumb\|220px\|Autoikona Jeremyja Benthama u [[London]]u.]]
	Jeremy Bentham je preminuo [[6. lipnja]] [[1832.]] u [[London]]u, u dobi od 84 godine; pisanjem se bavio sve do nekoliko mjeseci prije smrti. Bentham je još [[1769.]], kada je imao samo 21 godinu, sastavio oporuku temeljem koje je svoje truplo ostavio obiteljskom prijatelju, liječniku i kemičaru [[George Fordyce\|Georgeu Fordyceu]], čija je kći, Maria Sophia, bila supruga Benthamova brata, kako bi ga ovaj [[disekcija\|disecirao]] u javnosti.<ref name="Jeremy Bentham">{{cite<!-- ODNB -->\|id=2153\|title=Bentham, Jeremy\|origyear=2004\|year=2014\|last=Rosen\|first=F.}}</ref> Bentham je želio od sebe napraviti autoikonu, što je dodano izvornoj oporuci [[1832.]] godine.<ref name="Jeremy Bentham"/> Počast mu je odana [[9. lipnja]], tri dana nakon smrti.		Jeremy Bentham je preminuo [[6. lipnja]] [[1832.]] u [[London]]u, u dobi od 84 godine; pisanjem se bavio sve do nekoliko mjeseci prije smrti. Bentham je još [[1769.]], kada je imao samo 21 godinu, sastavio oporuku temeljem koje je svoje truplo ostavio obiteljskom prijatelju, liječniku i kemičaru [[George Fordyce\|Georgeu Fordyceu]], čija je kći, Maria Sophia, bila supruga Benthamova brata, kako bi ga ovaj [[disekcija\|disecirao]] u javnosti.<ref name="Jeremy Bentham">{{cite<!-- ODNB -->\|id=2153\|title=Bentham, Jeremy\|origyear=2004\|year=2014\|last=Rosen\|first=F.}}</ref> Bentham je želio od sebe napraviti autoikonu, što je dodano izvornoj oporuci [[1832.]] godine.<ref name="Jeremy Bentham"/> Počast mu je odana [[9. lipnja]], tri dana nakon smrti.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T13:56:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 13:56
Redak 81:		Redak 81:
	* {{dmoz\|Society/Philosophy/Philosophers/B/Bentham,_Jeremy}}		* {{dmoz\|Society/Philosophy/Philosophers/B/Bentham,_Jeremy}}
	* Detailed summary of Bentham's [http://felicifia.com/index.php?title=Principles_of_Morals_and_Legislation Principles of Morals and Legislation]		* Detailed summary of Bentham's [http://felicifia.com/index.php?title=Principles_of_Morals_and_Legislation Principles of Morals and Legislation]
	* {{~~Cite book~~ \|title=Jeremy Bentham (1748–1832) \|url=http://www.econlib.org/library/Enc/bios/Bentham.html \|work=[[The Concise Encyclopedia of Economics]] \|edition=2nd \|series=[[Library of Economics and Liberty]] \|publisher=[[Liberty Fund]] \|year=2008 }}		* {{Citiranje knjige \|title=Jeremy Bentham (1748–1832) \|url=http://www.econlib.org/library/Enc/bios/Bentham.html \|work=[[The Concise Encyclopedia of Economics]] \|edition=2nd \|series=[[Library of Economics and Liberty]] \|publisher=[[Liberty Fund]] \|year=2008 }}
	;Djela		;Djela
	* [http://oll.libertyfund.org/index.php?option=com_staticxt&staticfile=show.php?person=172&Itemid=99999999 Online Library of Liberty – Jeremy Bentham], partially including [[John Bowring\|Bowring]]'s (1843) ''The Works of Jeremy Bentham'', and additional titles		* [http://oll.libertyfund.org/index.php?option=com_staticxt&staticfile=show.php?person=172&Itemid=99999999 Online Library of Liberty – Jeremy Bentham], partially including [[John Bowring\|Bowring]]'s (1843) ''The Works of Jeremy Bentham'', and additional titles

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

2021-11-26T02:45:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

←Starija inačica		Inačica od 26. studeni 2021. u 02:45
Redak 16:		Redak 16:
	Pohađao je [[Westminster School]] u [[London]]u, gdje je stekao reputaciju pišući pjesme na [[starogrčki\|starogrčkom]] i [[latinski\|latinskom]] jeziku. Godine [[1760.]], sa samo 12 godine, upisuje [[The Queen's College, Oxford\|Queen's College]] u [[Oxford]]u, gdje tri godine kasnije stiče bakalaureat, a [[1766.]] i magisterij. Bentham je studirao pravo i dosta je vremena provodio po sudovima, posebice onom [[William Murray, 1. earl od Mansfielda\|Lorda Mansfielda]] te je [[1769.]] godine, iako nije imao nikakve prakse, primljen u odvjetničku komoru. Njegova karijera u pravu prekinuta je prije nego je i započela, jer je Bentham bio duboko frustriran kompleksnošću engleskog pravosuđa. Tokom studija je imao priliku prisustvovati predavanju [[William Blackstone\|Williama Blackstonea]], jednog od najuglednijih britanskih pravnika, međutim uočio je brojne pogreške u njegovim tezama, o kojima će progovoriti u svom djelu ''[[A Fragment on Government]]''; Bentham je svoje studijske dane provodio vršeći kemijske eksperimente i baveći se teorijsko-apstraktnim pitanjima u pravu, dok je vrlo malo vremena proveo čitajući pravnu literaturu.		Pohađao je [[Westminster School]] u [[London]]u, gdje je stekao reputaciju pišući pjesme na [[starogrčki\|starogrčkom]] i [[latinski\|latinskom]] jeziku. Godine [[1760.]], sa samo 12 godine, upisuje [[The Queen's College, Oxford\|Queen's College]] u [[Oxford]]u, gdje tri godine kasnije stiče bakalaureat, a [[1766.]] i magisterij. Bentham je studirao pravo i dosta je vremena provodio po sudovima, posebice onom [[William Murray, 1. earl od Mansfielda\|Lorda Mansfielda]] te je [[1769.]] godine, iako nije imao nikakve prakse, primljen u odvjetničku komoru. Njegova karijera u pravu prekinuta je prije nego je i započela, jer je Bentham bio duboko frustriran kompleksnošću engleskog pravosuđa. Tokom studija je imao priliku prisustvovati predavanju [[William Blackstone\|Williama Blackstonea]], jednog od najuglednijih britanskih pravnika, međutim uočio je brojne pogreške u njegovim tezama, o kojima će progovoriti u svom djelu ''[[A Fragment on Government]]''; Bentham je svoje studijske dane provodio vršeći kemijske eksperimente i baveći se teorijsko-apstraktnim pitanjima u pravu, dok je vrlo malo vremena proveo čitajući pravnu literaturu.

	Kada mu je [[1776.]] godine objavljeno djelo ''[[A Fragment on Government]]'', Bentham je utro put onome što bi se danas moglo nazvati filozofskim radikalizmom. To djelo, njegovo prvo objavljeno, bilo je napisano vrlo jasnim i konciznim jezikom, što je bila velika razlika u odnosu na njegova kasnija djela. Kada je [[William Petty, 2. earl od Shelburnea\|Lord Shelburne]] pročitao Benthamov traktar, [[1781.]] godine je osobno kontaktirao mladog autora, koji će od tog trenutka postati čest gost u domu uglednog državnika. Tokom iste godine, Bentham je, u ime svog prijatelja i odvjetnika, [[John Lind (pravnik)\|Johna Linda]], napisao traktat od 130 stranica u kojem je oštro napao i ismijavao [[SAD\|američku]] političku filozofiju, a sve povodom donošenja ''[[Američka deklaracija o neovisnosti\|Deklaracije nezavisnosti]]''.<ref>[https://books.google.com/books?id=0lYI1yGO38gC&lpg=PP1&dq=The%20declaration%20of%20independence%20a%20global%20history&pg=RA1-PA73#v=onepage&q=&f=false "Short Review of the Declaration"] (1776) as found in [https://books.google.com/books?id=0lYI1yGO38gC&lpg=PP1&dq=The%20declaration%20of%20independence%20a%20global%20history&pg=PP1#v=onepage&q=&f=false The Declaration of Independence: A Global History] by David Armitage</ref><ref>See {{~~Cite journal~~ \|last=\|first= \|year=1776 \|editor-last= \|editor-first= \|contribution= \|title= An Answer to the Declaration of the American Congress \|volume= \|edition=First \|publisher= T. Cadell \|publication-date=1776 \|publication-place= London \|pages= \|url=https://books.google.com/books?id=iHNbAAAAQAAJ&dq=editions%3AnZNUTlwp2HEC&pg=PA3#v=onepage&q&f=true \|accessdate=11 December 2012 \|ref=harv \|postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. -->{{inconsistent citations}} }}</ref>		Kada mu je [[1776.]] godine objavljeno djelo ''[[A Fragment on Government]]'', Bentham je utro put onome što bi se danas moglo nazvati filozofskim radikalizmom. To djelo, njegovo prvo objavljeno, bilo je napisano vrlo jasnim i konciznim jezikom, što je bila velika razlika u odnosu na njegova kasnija djela. Kada je [[William Petty, 2. earl od Shelburnea\|Lord Shelburne]] pročitao Benthamov traktar, [[1781.]] godine je osobno kontaktirao mladog autora, koji će od tog trenutka postati čest gost u domu uglednog državnika. Tokom iste godine, Bentham je, u ime svog prijatelja i odvjetnika, [[John Lind (pravnik)\|Johna Linda]], napisao traktat od 130 stranica u kojem je oštro napao i ismijavao [[SAD\|američku]] političku filozofiju, a sve povodom donošenja ''[[Američka deklaracija o neovisnosti\|Deklaracije nezavisnosti]]''.<ref>[https://books.google.com/books?id=0lYI1yGO38gC&lpg=PP1&dq=The%20declaration%20of%20independence%20a%20global%20history&pg=RA1-PA73#v=onepage&q=&f=false "Short Review of the Declaration"] (1776) as found in [https://books.google.com/books?id=0lYI1yGO38gC&lpg=PP1&dq=The%20declaration%20of%20independence%20a%20global%20history&pg=PP1#v=onepage&q=&f=false The Declaration of Independence: A Global History] by David Armitage</ref><ref>See {{Citiranje časopisa \|last=\|first= \|year=1776 \|editor-last= \|editor-first= \|contribution= \|title= An Answer to the Declaration of the American Congress \|volume= \|edition=First \|publisher= T. Cadell \|publication-date=1776 \|publication-place= London \|pages= \|url=https://books.google.com/books?id=iHNbAAAAQAAJ&dq=editions%3AnZNUTlwp2HEC&pg=PA3#v=onepage&q&f=true \|accessdate=11 December 2012 \|ref=harv \|postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. -->{{inconsistent citations}} }}</ref>

	Godine [[1785.]], Bentham je krenuo na put, preko [[Italija\|Italije]] i [[Konstantinopol]]a, za [[Rusko Carstvo\|Rusiju]], gdje je njegov brat [[Samuel Bentham\|Samuel]] radio kao inženjer u oružanim snagama. U Rusiji je napisao svoje djelo ''[[Defence of Usury]]'', njegovo prvo djelo iz oblasti [[ekonomija\|ekonomije]]. Napisano u formi trinaest pisama upućenih [[Adam Smith\|Adamu Smithu]], djelo prikazuje Benthama kao sljedbenika Smithovih teorija, ali sljedbenika koji je jasno naglašavao da se Smith nije držao vlastitih postulata. Bentham je još jače naglašavao ekonomski individualizam, a sva njegova kasnija djela o ekonomiji će biti radikalno provođenje načela ''[[laissez faire]]''.		Godine [[1785.]], Bentham je krenuo na put, preko [[Italija\|Italije]] i [[Konstantinopol]]a, za [[Rusko Carstvo\|Rusiju]], gdje je njegov brat [[Samuel Bentham\|Samuel]] radio kao inženjer u oružanim snagama. U Rusiji je napisao svoje djelo ''[[Defence of Usury]]'', njegovo prvo djelo iz oblasti [[ekonomija\|ekonomije]]. Napisano u formi trinaest pisama upućenih [[Adam Smith\|Adamu Smithu]], djelo prikazuje Benthama kao sljedbenika Smithovih teorija, ali sljedbenika koji je jasno naglašavao da se Smith nije držao vlastitih postulata. Bentham je još jače naglašavao ekonomski individualizam, a sva njegova kasnija djela o ekonomiji će biti radikalno provođenje načela ''[[laissez faire]]''.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T22:38:11Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T04:14:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 04:14
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Jeremy Bentham'''-->'''Jeremy Bentham''' ([[London]], [[15. veljače]] [[1748.]] [O.S. [[4. veljače]] [[1747.]]]<ref>[https://sites.google.com/site/countyhistorian/ancestry-of-jeremy-bentham W. Johnson, "Ancestry of Jeremy Bentham" (2012).]</ref> – [[London]], [[6. lipnja]] [[1832.]]) je bio [[Engleska\|engleski]] filozof, [[pravo\|pravnik]] i [[ekonomija\|ekonomist]], koji se danas smatra začetnikom modernog [[utilitarizam\|utilitarizma]].<ref>http://www.iep.utm.edu/bentham/</ref><ref>http://utilitarianphilosophy.com/jeremybentham.eng.html</ref> U središtu Benthamove filozofske misli stoji tzv. [[načelo najveće sreće]], prema kojemu je "najveća sreća najvećeg broja ljudi mjera ispravnog i pogrešnog".<ref>{{~~cite book~~ \|first=Jeremy \|last=Bentham \|title=A Comment on the Commentaries and A Fragment on Government \|editor1-first=J.H \|editor1-last=Burns \|editor2-first=H.L.A. \|editor2-last=Hart \|editor2-link=H. L. A. Hart \|publisher=The Athlone Press \|place=London \|year=1977 \|ISBN=0485132125 \|page=393 }}</ref><ref>{{cite journal \|first=J.H \|last=Burns \|title=Happiness and utility: Jeremy Bentham's equation \|journal=[[Utilitas]] \|volume=17 \|year=2005 \|pages=46–61 }}</ref> Tokom plodne karijere se etablirao kao jedan od glavnih predstavnika anglosaksonske [[filozofija prava\|filozofije prava]] i politički radikal čije su ideje utjecale na razvoj ideje [[velferizam\|velferizma]]. Zagovarao je [[individualna sloboda\|individualne]] i [[ekonomska sloboda\|ekonomske slobode]], [[sekularizam]], [[sloboda izražavanja\|slobodu izražavanja]], jednaka prava za žene i dekriminalizaciju [[homoseksualnost\|homoseksualnog ponašanja]].<ref name=homosexuality>Bentham, Jeremy. [http://www.columbia.edu/cu/lweb/eresources/exhibitions/sw25/bentham/index.html "Offences Against One's Self"], first published in ''Journal of Homosexuality'', v.3:4(1978), p. 389–405; continued in v.4:1(1978).		<!--'''Jeremy Bentham'''-->'''Jeremy Bentham''' ([[London]], [[15. veljače]] [[1748.]] [O.S. [[4. veljače]] [[1747.]]]<ref>[https://sites.google.com/site/countyhistorian/ancestry-of-jeremy-bentham W. Johnson, "Ancestry of Jeremy Bentham" (2012).]</ref> – [[London]], [[6. lipnja]] [[1832.]]) je bio [[Engleska\|engleski]] filozof, [[pravo\|pravnik]] i [[ekonomija\|ekonomist]], koji se danas smatra začetnikom modernog [[utilitarizam\|utilitarizma]].<ref>http://www.iep.utm.edu/bentham/</ref><ref>http://utilitarianphilosophy.com/jeremybentham.eng.html</ref> U središtu Benthamove filozofske misli stoji tzv. [[načelo najveće sreće]], prema kojemu je "najveća sreća najvećeg broja ljudi mjera ispravnog i pogrešnog".<ref>{{Citiranje knjige \|first=Jeremy \|last=Bentham \|title=A Comment on the Commentaries and A Fragment on Government \|editor1-first=J.H \|editor1-last=Burns \|editor2-first=H.L.A. \|editor2-last=Hart \|editor2-link=H. L. A. Hart \|publisher=The Athlone Press \|place=London \|year=1977 \|ISBN=0485132125 \|page=393 }}</ref><ref>{{cite journal \|first=J.H \|last=Burns \|title=Happiness and utility: Jeremy Bentham's equation \|journal=[[Utilitas]] \|volume=17 \|year=2005 \|pages=46–61 }}</ref> Tokom plodne karijere se etablirao kao jedan od glavnih predstavnika anglosaksonske [[filozofija prava\|filozofije prava]] i politički radikal čije su ideje utjecale na razvoj ideje [[velferizam\|velferizma]]. Zagovarao je [[individualna sloboda\|individualne]] i [[ekonomska sloboda\|ekonomske slobode]], [[sekularizam]], [[sloboda izražavanja\|slobodu izražavanja]], jednaka prava za žene i dekriminalizaciju [[homoseksualnost\|homoseksualnog ponašanja]].<ref name=homosexuality>Bentham, Jeremy. [http://www.columbia.edu/cu/lweb/eresources/exhibitions/sw25/bentham/index.html "Offences Against One's Self"], first published in ''Journal of Homosexuality'', v.3:4(1978), p. 389–405; continued in v.4:1(1978).
	* Also see Boralevi, Lea Campos. ''Bentham and the Oppressed''. Walter de Gruyter, 1984, p. 37.</ref> Pozivao je i na [[abolicionizam\|ukidanje ropstva]], [[smrtna kazna\|smrtne kazne]] i fizičkog kažnjavanja, uključujući i onog prema djeci.<ref name=deathpenalty>{{cite journal \|last=Bedau \|first=Hugo Adam \|title=Bentham's Utilitarian Critique of the Death Penalty \|journal=The Journal of Criminal Law and Criminology \|volume=74 \|year=1983 \|issue=3 \|pages=1033–1065 \|doi=10.2307/1143143 \|ref=harv }}</ref> U novijem dobu ga se opisuje i kao jednog od najranijih zagovornika [[prava životinja]].<ref>Sunstein, Cass R. [https://books.google.com/books?id=e7FME0btkH0C&pg=PA3 "Introduction: What are Animal Rights?"], in Sunstein, Cass R. and Nussbaum, Martha (eds.). ''Animal Rights''. Oxford University Press, 2005, pp. 3–4.		* Also see Boralevi, Lea Campos. ''Bentham and the Oppressed''. Walter de Gruyter, 1984, p. 37.</ref> Pozivao je i na [[abolicionizam\|ukidanje ropstva]], [[smrtna kazna\|smrtne kazne]] i fizičkog kažnjavanja, uključujući i onog prema djeci.<ref name=deathpenalty>{{cite journal \|last=Bedau \|first=Hugo Adam \|title=Bentham's Utilitarian Critique of the Death Penalty \|journal=The Journal of Criminal Law and Criminology \|volume=74 \|year=1983 \|issue=3 \|pages=1033–1065 \|doi=10.2307/1143143 \|ref=harv }}</ref> U novijem dobu ga se opisuje i kao jednog od najranijih zagovornika [[prava životinja]].<ref>Sunstein, Cass R. [https://books.google.com/books?id=e7FME0btkH0C&pg=PA3 "Introduction: What are Animal Rights?"], in Sunstein, Cass R. and Nussbaum, Martha (eds.). ''Animal Rights''. Oxford University Press, 2005, pp. 3–4.
	* Francione, Gary. [https://books.google.com/books?id=e7FME0btkH0C&pg=PA139 ''Animals – Property or Persons"], in Sunstein and Nussbaum 2005, p. 139, footnote 78.		* Francione, Gary. [https://books.google.com/books?id=e7FME0btkH0C&pg=PA139 ''Animals – Property or Persons"], in Sunstein and Nussbaum 2005, p. 139, footnote 78.
	* Gruen, Lori. [http://plato.stanford.edu/entries/moral-animal/ "The Moral Status of Animals"], ''Stanford Encyclopedia of Philosophy'', 1 July 2003.		* Gruen, Lori. [http://plato.stanford.edu/entries/moral-animal/ "The Moral Status of Animals"], ''Stanford Encyclopedia of Philosophy'', 1 July 2003.
	* Benthall, Jonathan. [http://doi.org/10.1111/j.1467-8322.2007.00494.x "Animal liberation and rights"], ''Anthropology Today'', volume 23, issue 2, April 2007, p. 1.</ref> Interesantno je, doduše, primijetiti kako je Bentham, iako se zalagao za maksimalno proširenje individualnih prava, bio oštar protivnik [[prirodno pravo\|prirodnog prava]], smatrajući ga besmislicom.<ref>{{~~cite book~~ \|last=Harrison \|first=Ross \|chapterurl=http://www.utilitarian.net/bentham/about/1995----.htm \|chapter=Jeremy Bentham \|editor-last=Honderich \|editor-first=Ted \|title=The Oxford Companion to Philosophy \|publisher=Oxford University Press \|year=1995 \|pages=85–88 }}		* Benthall, Jonathan. [http://doi.org/10.1111/j.1467-8322.2007.00494.x "Animal liberation and rights"], ''Anthropology Today'', volume 23, issue 2, April 2007, p. 1.</ref> Interesantno je, doduše, primijetiti kako je Bentham, iako se zalagao za maksimalno proširenje individualnih prava, bio oštar protivnik [[prirodno pravo\|prirodnog prava]], smatrajući ga besmislicom.<ref>{{Citiranje knjige \|last=Harrison \|first=Ross \|chapterurl=http://www.utilitarian.net/bentham/about/1995----.htm \|chapter=Jeremy Bentham \|editor-last=Honderich \|editor-first=Ted \|title=The Oxford Companion to Philosophy \|publisher=Oxford University Press \|year=1995 \|pages=85–88 }}
	* Also see {{cite web \|last=Sweet \|first=William \|url=http://www.iep.utm.edu/b/bentham.htm \|title=Jeremy Bentham \|work=The Internet Encyclopedia of Philosophy \|date=11 April 2001}}</ref>		* Also see {{cite web \|last=Sweet \|first=William \|url=http://www.iep.utm.edu/b/bentham.htm \|title=Jeremy Bentham \|work=The Internet Encyclopedia of Philosophy \|date=11 April 2001}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-26T03:46:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Jeremy Bentham''' ([[London]], [[15. veljače]] [[1748.]] [O.S. [[4. veljače]] [[1747.]]]<ref>[https://sites.google.com/site/countyhistorian/ancestry-of-jeremy-bentham W. Johnson, "Ancestry of Jeremy Bentham" (2012).]</ref> – [[London]], [[6. lipnja]] [[1832.]]) je bio [[Engleska|engleski]] filozof, [[pravo|pravnik]] i [[ekonomija|ekonomist]], koji se danas smatra začetnikom modernog [[utilitarizam|utilitarizma]].<ref>http://www.iep.utm.edu/bentham/</ref><ref>http://utilitarianphilosophy.com/jeremybentham.eng.html</ref> U središtu Benthamove filozofske misli stoji tzv. [[načelo najveće sreće]], prema kojemu je "najveća sreća najvećeg broja ljudi mjera ispravnog i pogrešnog".<ref>{{cite book |first=Jeremy |last=Bentham |title=A Comment on the Commentaries and A Fragment on Government |editor1-first=J.H |editor1-last=Burns |editor2-first=H.L.A. |editor2-last=Hart |editor2-link=H. L. A. Hart |publisher=The Athlone Press |place=London |year=1977 |ISBN=0485132125 |page=393 }}</ref><ref>{{cite journal |first=J.H |last=Burns |title=Happiness and utility: Jeremy Bentham's equation |journal=[[Utilitas]] |volume=17 |year=2005 |pages=46–61 }}</ref> Tokom plodne karijere se etablirao kao jedan od glavnih predstavnika anglosaksonske [[filozofija prava|filozofije prava]] i politički radikal čije su ideje utjecale na razvoj ideje [[velferizam|velferizma]]. Zagovarao je [[individualna sloboda|individualne]] i [[ekonomska sloboda|ekonomske slobode]], [[sekularizam]], [[sloboda izražavanja|slobodu izražavanja]], jednaka prava za žene i dekriminalizaciju [[homoseksualnost|homoseksualnog ponašanja]].<ref name=homosexuality>Bentham, Jeremy. [http://www.columbia.edu/cu/lweb/eresources/exhibitions/sw25/bentham/index.html "Offences Against One's Self"], first published in ''Journal of Homosexuality'', v.3:4(1978), p. 389–405; continued in v.4:1(1978).
* Also see Boralevi, Lea Campos. ''Bentham and the Oppressed''. Walter de Gruyter, 1984, p. 37.</ref> Pozivao je i na [[abolicionizam|ukidanje ropstva]], [[smrtna kazna|smrtne kazne]] i fizičkog kažnjavanja, uključujući i onog prema djeci.<ref name=deathpenalty>{{cite journal |last=Bedau |first=Hugo Adam |title=Bentham's Utilitarian Critique of the Death Penalty |journal=The Journal of Criminal Law and Criminology |volume=74 |year=1983 |issue=3 |pages=1033–1065 |doi=10.2307/1143143 |ref=harv }}</ref> U novijem dobu ga se opisuje i kao jednog od najranijih zagovornika [[prava životinja]].<ref>Sunstein, Cass R. [https://books.google.com/books?id=e7FME0btkH0C&pg=PA3 "Introduction: What are Animal Rights?"], in Sunstein, Cass R. and Nussbaum, Martha (eds.). ''Animal Rights''. Oxford University Press, 2005, pp. 3–4.
* Francione, Gary. [https://books.google.com/books?id=e7FME0btkH0C&pg=PA139 ''Animals – Property or Persons"], in Sunstein and Nussbaum 2005, p. 139, footnote 78.
* Gruen, Lori. [http://plato.stanford.edu/entries/moral-animal/ "The Moral Status of Animals"], ''Stanford Encyclopedia of Philosophy'', 1 July 2003.
* Benthall, Jonathan. [http://doi.org/10.1111/j.1467-8322.2007.00494.x "Animal liberation and rights"], ''Anthropology Today'', volume 23, issue 2, April 2007, p. 1.</ref> Interesantno je, doduše, primijetiti kako je Bentham, iako se zalagao za maksimalno proširenje individualnih prava, bio oštar protivnik [[prirodno pravo|prirodnog prava]], smatrajući ga besmislicom.<ref>{{cite book |last=Harrison |first=Ross |chapterurl=http://www.utilitarian.net/bentham/about/1995----.htm |chapter=Jeremy Bentham |editor-last=Honderich |editor-first=Ted |title=The Oxford Companion to Philosophy |publisher=Oxford University Press |year=1995 |pages=85–88 }}
* Also see {{cite web |last=Sweet |first=William |url=http://www.iep.utm.edu/b/bentham.htm |title=Jeremy Bentham |work=The Internet Encyclopedia of Philosophy |date=11 April 2001}}</ref>

Njegov utjecaj bio je osjetan i tokom njegova života, ali i kasnije. Među njegovim učenicima bili su [[James Mill]] i njegov sin, [[John Stuart Mill]], filozof prava [[John Austin (filozof prava)|John Austin]] te [[Robert Owen]], jedan od začetnika [[socijalutopizam|socijalutopizma]].

==Zivotopis==

===Rani život===
[[File:Jeremy Bentham by Thomas Frye.jpg|220px|thumb|left|[[Thomas Frye]]: ''Portret Jeremyja Benthama'' ([[1760.]] – [[1762.]]), ulje na platnu, [[Nacionalna galerija portreta, London|Nacionalna galerija portreta]].]]
Jeremy Bentham je rođen u [[London]]u [[1748.]] godine u bogatoj obitelji koja je podržavala [[Torijevci|torijevce]]. Bentham je, navodno, već kao dijete pokazao iznimne sposobnosti: kada je imao samo tri godine, njegov otac, inače odvjetnik, pronašao ga je za svojim radnim stolom kako čita višetomnu povijest [[Engleska|Engleske]], a iste godine je počeo učiti i [[latinski jezik|latinski]].<ref>{{cite web|url=http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/jb.htm|title=Jeremy Bentham|publisher=University College London|accessdate=4 January 2007 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20070101105009/http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/jb.htm |archivedate = 1 January 2007}}</ref> Većinu svoga djetinjstva proveo je na imanjima svojih dvaju baka.

Pohađao je [[Westminster School]] u [[London]]u, gdje je stekao reputaciju pišući pjesme na [[starogrčki|starogrčkom]] i [[latinski|latinskom]] jeziku. Godine [[1760.]], sa samo 12 godine, upisuje [[The Queen's College, Oxford|Queen's College]] u [[Oxford]]u, gdje tri godine kasnije stiče bakalaureat, a [[1766.]] i magisterij. Bentham je studirao pravo i dosta je vremena provodio po sudovima, posebice onom [[William Murray, 1. earl od Mansfielda|Lorda Mansfielda]] te je [[1769.]] godine, iako nije imao nikakve prakse, primljen u odvjetničku komoru. Njegova karijera u pravu prekinuta je prije nego je i započela, jer je Bentham bio duboko frustriran kompleksnošću engleskog pravosuđa. Tokom studija je imao priliku prisustvovati predavanju [[William Blackstone|Williama Blackstonea]], jednog od najuglednijih britanskih pravnika, međutim uočio je brojne pogreške u njegovim tezama, o kojima će progovoriti u svom djelu ''[[A Fragment on Government]]''; Bentham je svoje studijske dane provodio vršeći kemijske eksperimente i baveći se teorijsko-apstraktnim pitanjima u pravu, dok je vrlo malo vremena proveo čitajući pravnu literaturu.

Kada mu je [[1776.]] godine objavljeno djelo ''[[A Fragment on Government]]'', Bentham je utro put onome što bi se danas moglo nazvati filozofskim radikalizmom. To djelo, njegovo prvo objavljeno, bilo je napisano vrlo jasnim i konciznim jezikom, što je bila velika razlika u odnosu na njegova kasnija djela. Kada je [[William Petty, 2. earl od Shelburnea|Lord Shelburne]] pročitao Benthamov traktar, [[1781.]] godine je osobno kontaktirao mladog autora, koji će od tog trenutka postati čest gost u domu uglednog državnika. Tokom iste godine, Bentham je, u ime svog prijatelja i odvjetnika, [[John Lind (pravnik)|Johna Linda]], napisao traktat od 130 stranica u kojem je oštro napao i ismijavao [[SAD|američku]] političku filozofiju, a sve povodom donošenja ''[[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaracije nezavisnosti]]''.<ref>[https://books.google.com/books?id=0lYI1yGO38gC&lpg=PP1&dq=The%20declaration%20of%20independence%20a%20global%20history&pg=RA1-PA73#v=onepage&q=&f=false "Short Review of the Declaration"] (1776) as found in [https://books.google.com/books?id=0lYI1yGO38gC&lpg=PP1&dq=The%20declaration%20of%20independence%20a%20global%20history&pg=PP1#v=onepage&q=&f=false The Declaration of Independence: A Global History] by David Armitage</ref><ref>See {{Cite journal |last=|first= |year=1776 |editor-last= |editor-first= |contribution= |title= An Answer to the Declaration of the American Congress |volume= |edition=First |publisher= T. Cadell |publication-date=1776 |publication-place= London |pages= |url=https://books.google.com/books?id=iHNbAAAAQAAJ&dq=editions%3AnZNUTlwp2HEC&pg=PA3#v=onepage&q&f=true |accessdate=11 December 2012 |ref=harv |postscript={{inconsistent citations}} }}</ref>

Godine [[1785.]], Bentham je krenuo na put, preko [[Italija|Italije]] i [[Konstantinopol]]a, za [[Rusko Carstvo|Rusiju]], gdje je njegov brat [[Samuel Bentham|Samuel]] radio kao inženjer u oružanim snagama. U Rusiji je napisao svoje djelo ''[[Defence of Usury]]'', njegovo prvo djelo iz oblasti [[ekonomija|ekonomije]]. Napisano u formi trinaest pisama upućenih [[Adam Smith|Adamu Smithu]], djelo prikazuje Benthama kao sljedbenika Smithovih teorija, ali sljedbenika koji je jasno naglašavao da se Smith nije držao vlastitih postulata. Bentham je još jače naglašavao ekonomski individualizam, a sva njegova kasnija djela o ekonomiji će biti radikalno provođenje načela ''[[laissez faire]]''.

===Zrelo razdoblje===

U Englesku se vratio [[1788.]] godine te je, razočaran neuspjehom u realizaciji političke karijere, odlučio proučiti načela zakonodavstva. Posljedica tog rada bilo je opsežno djelo ''[[An Introduction to the Principles of Morals and Legislation]]'', na kojemu je Bentham radio punih devet godina, od [[1780.]] godine do objavljivanja [[1789.]] godine. U tom je djelu Bentham razvio svoju [[utilitarizam|utilitarnu]] filozofiju te formulirao svoje poznato [[načelo najveće sreće]], prema kojemu se vrijednost nečega mjeri prema tome koliko doprinosi najvećoj sreći najvećeg broja ljudi. Njegova djela su bila iznimno popularna i to je doprinijelo Benthamovom značajnom uspjehu u ovom razdoblju.

Godine [[1792.]] postao je počasni [[Francuska|francuski]] građanin,<ref>Bentham, Jeremy, Philip Schofield, Catherine Pease-Watkin, and Cyprian Blamires (eds), ''Rights, Representation, and Reform: Nonsense upon Stilts and Other Writings on the French Revolution'', Oxford: Oxford UP, 2002, p. 291.</ref> a u je razdoblju s poštovanjem dočekivan u brojnim [[Europa|europskim]] državama pa čak i u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], prema kojima je bio javno kritičan. Također, održavao je korespondenciju s brojnim uglednicima svoga doba, među kojima su bili već spomenuti [[Adam Smith]], ali i [[Octave Mirabeau]] te [[Francisco de Miranda]]. U ovom razdoblju, njegova glavna preokupacija bila je kodifikacija zakona, a glavna ambicija bila mu je postati tvorac kodeksa u svojoj, ali i nekim drugim zemljama; ta je njegova namjera oštro kritizirana, a on sam je optužen da ne razumije kompleksnost donošenja takvih tekstova. Ipak, Bentham je predlagao brojne društvene i pravne reforme, pri čemu se istaknuo kao jedan od pionira reforme zatvorskog sustava. Njegov idealni model zatvora, [[panoptikon]], predstavljao je, tada, revolucionaran reformski prijedlog, kojega je Bentham svim silama pokušao realizirati, smatrajući da će na taj način poboljšati i sam sustav i uvjete u njemu. Godinama je pokušavao uvjeriti i nagovoriti političare na djelovanje, međutim osim novčane kompenzacije za trud ([[britanska funta|£]]23,000) iz [[1813.]] godine, nije ostvario apsolutno ništa, barem ne u svojoj matičnoj zemlji. S druge strane, njegova ideja o panoptikonu će imati značajnog utjecaja u kasnijim razdoblju, kada su se u svijetu počeli javljati zatvori izgrađeni upravo prema njegovom planu (npr. ''[[Presidio Modelo]]'' na [[Kuba|Kubi]]).

Godine [[1823.]] pomogao je u osnivanju časopisa ''[[Westminster Review]]'', zajedno s [[James Mill|Jamesom Millom]], koji je služio kao službeni list tzv. "[[Historijski radikalizam|Filozofskih radikala]]", skupinu mladih sljedbenika preko kojih je Bentham širio svoj utjecaj po javnom prostoru.<ref>Joseph Hamburger, ''Intellectuals in politics: John Stuart Mill and the Philosophical Radicals'' (Yale University Press, 1965); William Thomas, ''The philosophic radicals: nine studies in theory and practice, 1817–1841'' (Oxford, 1979)</ref> Iako je bio odgojen u [[Torijevci|torijevskom]] duhu, Bentham je pod utjecajem [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljske]] misli postao [[liberalizam|liberal]]. Kroz svoje tekstove je predlagao izbornu reformu i davanje prava glasa ženama, zalagavši se i za reformu bračnog prava kako bi [[razvod]] bio jednostavniji; sve su te ideje u tom razdoblju bile prilično revolucionarne, a Bentham je bio predvodnik reformskog pokreta u britanskoj političkoj misli.

===Smrt===
[[File:Jeremy Bentham Auto-Icon.jpg|thumb|220px|Autoikona Jeremyja Benthama u [[London]]u.]]
Jeremy Bentham je preminuo [[6. lipnja]] [[1832.]] u [[London]]u, u dobi od 84 godine; pisanjem se bavio sve do nekoliko mjeseci prije smrti. Bentham je još [[1769.]], kada je imao samo 21 godinu, sastavio oporuku temeljem koje je svoje truplo ostavio obiteljskom prijatelju, liječniku i kemičaru [[George Fordyce|Georgeu Fordyceu]], čija je kći, Maria Sophia, bila supruga Benthamova brata, kako bi ga ovaj [[disekcija|disecirao]] u javnosti.<ref name="Jeremy Bentham">{{cite|id=2153|title=Bentham, Jeremy|origyear=2004|year=2014|last=Rosen|first=F.}}</ref> Bentham je želio od sebe napraviti autoikonu, što je dodano izvornoj oporuci [[1832.]] godine.<ref name="Jeremy Bentham"/> Počast mu je odana [[9. lipnja]], tri dana nakon smrti.

Nakon toga, njegov je kostur, zajedno s lubanjom, sačuvan i stavljen unutar ormara s izlogom, gdje je napunjen sijenom i odjeven u Benthamovu odjeću. Kostur je izvorno držao njegov učenik, [[Thomas Southwood Smith]],<ref>C.F.A. Marmoy, {{cite web|url=http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/marmoy.htm|title=''The 'Auto-Icon' of Jeremy Bentham at University College, London|publisher=University College London|accessdate=3 March 2007 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20070210065136/http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/marmoy.htm |archivedate = 10 February 2007|quote= "It seems that the case with Bentham's body now rested in New Broad Street; Southwood Smith did not remove to 38 [[Finsbury Square]] until several years later. Bentham must have been seen by many visitors, including [[Charles Dickens]]."}}</ref> ali ga je [[1850.]] godine preuzeo u [[London]]u. Benthamov izvorni plan bio je da se njegova prava glava, mumificirana, zadrži na kosturu, međutim Southwood Smith nije bio uspješan u svojim eksperimentima pa je lubanji dodana voštana glava, kojoj je dodana Benthamova prava kosa. Prava glava je također bila izložena u ormaru, međutim je spremljena na sigurno nakon što su studenti zbijali šale s njom.<ref>{{cite web|url=http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/who/autoicon|title=UCL Bentham Project|publisher=University College London|accessdate=22 July 2011}}</ref>

Benthamova autoikona se danas uglavnom nalazi na otvorenom i može se vidjeti u svako vrijeme, uz povremene iznimke. Tokom 100. i 150. obljetnice Koledža, Bentham je prenesen u Vijećnicu, gdje je bio "prisutan, ali bez prava glasa".<ref>{{cite web|url=http://metro.co.uk/2013/07/12/181-year-old-corpse-of-jeremy-bentham-attends-ucl-board-meeting-3879586/|title=181-year-old corpse of Jeremy Bentham attends UCL board meeting|publisher=Metro|accessdate=18 July 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.chem.ucl.ac.uk/resources/history/chemhistucl/hist03.html|title=History-Chemical History of UCL-The Autoicon|publisher=University College London|accessdate=6 July 2007}}</ref>

==Bibliografija==

Iako je bio vrlo predan pisac i često je korigirao svoje tekstove, Bentham je bio praktički nesposoban, osim u nekoliko rijetkih situacija, dovesti svoja djela do kraja i stanja za objavljivanje. Većina za njegova života objavljenih djela pripremljena je za tiskanje od strane drugih osoba, a dio djela objavljen mu je i na [[francuski|francuskom jeziku]], što je bila zasluga [[Étienne Dumont|Étiennea Dumonta]].

Nakon smrti, za njim je ostalo tekstova s gotovo 30,000,000 riječi, većina kojih se čuva u posebnim zbirkama UCL-a (oko 60,000 rukopisa) i u [[Britanska biblioteka|Britanskoj biblioteci]] (oko 15,000 rukopisa). Za života objavljena djela su mu:

* ''[[Short Review of the Declaration]]'' ([[1776.]]; ''Kratki osvrt na Deklaraciju''), kritički napad na [[Američka Deklaracija nezavisnosti|Deklaraciju nezavisnosti Sjedinjenih Država]]
* ''[[A Fragment on Government]]'' ([[1776.]]; ''Fragment o vlasti''), kritički osvrt na političku teoriju [[William Blackstone|Williama Blackstonea]], isprva objavljen anonimno i s velikim uspjehom, zbog čega je jedno vrijeme, pogrešno, pripisivan nekim od vodećih engleskih intelektualaca iz tog razdoblja
* ''[[An Introduction to the Principles of Morals and Legislation]]'' (tiskano [[1780.]], objavljeno [[1789.]]; : ''Uvod u načela morala i zakonodavstva'')
* ''[[Defence of Usury]]'' ([[1787.]]; ''Obrana lihvarenja''}}), napisana u formi trinaest "pisama" adresiranih [[Adam Smith|Adamu Smithu]]
* ''[[Essay on Political Tactics]]'' ([[1791.]]; ''Esej o političkoj taktici'')
* ''[[Emancipate your Colonies!]]'' ([[1793.]]; ''Emancipirajte svoje kolonije!''
* ''[[Anarchical Fallacies]]'' (tiskano [[1796.]], objavljeno [[1816.]]; ''Anarhističke pogreške''), kritika [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina|Deklaracije o pravima čovjeka i građanina]] iz [[Francuska revolucija|revolucionarne Francuske]] i filozofije o [[prirodno pravo|prirodnom pravu]]
* ''[[Traité de législation civile et pénale]]'' ([[1802.]]; ''Traktat o civilnom i kaznenom zakonodavstvu''), u tri toma
* ''[[Punishments and Rewards]]'' ([[1811.]]; ''Kazne i nagrade'')
* ''[[A Table of the Springs of Action]]'' ([[1815.]]; : ''Prikaz opruga djelovanja''
* "[[Swear Not At All]]" ([[1817.]];
* ''[[Parliamentary Reform Catechism]]'' ([[1817.]]; ''Katehizam parlamentarne reforme'')
* ''[[Church-of-Englandism]]'' (tiskano [[1817.]], objavljeno [[1818.]]; ''Englikanska crkva'')
* ''[[Elements of the Art of Packing]]'' ([[1821.]]; ''Elementi umijeća pakiranja'')
* ''[[The Influence of Natural Religion upon the Temporal Happiness of Mankind]]'' ([[1822.]]; ''Utjecaj prirodne religije na vremensku sreću čovječanstva''), napisan zajedno s [[George Grote|Georgeom Groteom]] i objavljen pod pseudonimom Philip Beauchamp
* ''[[Not Paul But Jesus]]'' ([[1823.]]; ''Ne Pavao, već Isus''}}), objavljen pod pseudonimom Gamaliel Smith
* ''[[Book of Fallacies]]'' ([[1824.]]; ''Knjiga pogrešaka'')
* ''[[A Treatise on Judicial Evidence]]'' ([[1825.]]; : ''Traktat o sudskim dokazima'')
* ''[[Rationale of Judicial Evidence]]'' ([[1827.]]; : ''Shvaćanje sudskih dokaza'')

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commons}}
{{refbegin}}
* [http://www.thegreatcat.org/cats-enlightenment-part-2-jeremy-bentham/ Jeremy Bentham and his Cat, Langbourne]
* {{Gutenberg author | id=Bentham,+Jeremy | name=Jeremy Bentham}}
* Jeremy Bentham, [http://librivox.org/offences-against-ones-self-paederasty-by-jeremy-bentham/ "Offences Against One's Self: Paederasty"], c. 1785, free audiobook from [[LibriVox]].
* [http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/ The Bentham Project] at University College London. Includes a [https://web.archive.org/web/20070210065136/http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/marmoy.htm history] and a [https://web.archive.org/web/20100420042510/http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/Faqs/auto_icon.htm FAQ] on the Auto-Icon, and details of Bentham's will.
* [http://www.ucl.ac.uk/transcribe-bentham Transcribe Bentham] initiative run by the Bentham Project has its own website with useful links
* [http://socserv.mcmaster.ca/econ/ugcm/3ll3/bentham/ Bentham Index], a rich bibliographical resource
* [https://web.archive.org/web/20071212022700/http://www.epistemelinks.com/Main/Philosophers.aspx?PhilCode=Bent Jeremy Bentham], categorised links
* [http://www.utm.edu/research/iep/b/bentham.htm The Internet Encyclopedia of Philosophy] has an extensive biographical reference of Bentham.
* [https://web.archive.org/web/20090225000242/http://www.sethpayne.com/wp-content/uploads/2009/01/bentham.pdf Utilitarianism as Secondary Ethic] A concise review of Utilitarianism, its proponents and critics.
* [http://www.livingphilosophy.org.uk/philosophy/Jeremy_Bentham/ "Jeremy Bentham at the Edinburgh Festival Fringe 2007"] A play-reading of the life and legacy of Jeremy Bentham.
* [http://www.laits.utexas.edu/poltheory/bentham/ipml/ipml.toc.html Introduction to the Principles of Morals and Legislation]
* {{dmoz|Society/Philosophy/Philosophers/B/Bentham,_Jeremy}}
* Detailed summary of Bentham's [http://felicifia.com/index.php?title=Principles_of_Morals_and_Legislation Principles of Morals and Legislation]
* {{Cite book |title=Jeremy Bentham (1748–1832) |url=http://www.econlib.org/library/Enc/bios/Bentham.html |work=[[The Concise Encyclopedia of Economics]] |edition=2nd |series=[[Library of Economics and Liberty]] |publisher=[[Liberty Fund]] |year=2008 }}
;Djela
* [http://oll.libertyfund.org/index.php?option=com_staticxt&staticfile=show.php?person=172&Itemid=99999999 Online Library of Liberty – Jeremy Bentham], partially including [[John Bowring|Bowring]]'s (1843) ''The Works of Jeremy Bentham'', and additional titles
* [http://utilitarian.net/bentham Jeremy Bentham]. Extensive collection of links to writings by and about Bentham
{{refend}}
* [http://earlymoderntexts.com Bentham's "Introduction to the principles of morals and legislation", lightly edited for easier reading]

{{Klasicizam i prosvjetiteljstvo}}

[[Kategorija:Britanski ekonomisti]]
[[Kategorija:Filozofija politike]]
[[Kategorija:Etika]]
[[Kategorija:Prosvjetitelji]]

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 22:38
Redak 4:		Redak 4:
	* Gruen, Lori. [http://plato.stanford.edu/entries/moral-animal/ "The Moral Status of Animals"], ''Stanford Encyclopedia of Philosophy'', 1 July 2003.		* Gruen, Lori. [http://plato.stanford.edu/entries/moral-animal/ "The Moral Status of Animals"], ''Stanford Encyclopedia of Philosophy'', 1 July 2003.
	* Benthall, Jonathan. [http://doi.org/10.1111/j.1467-8322.2007.00494.x "Animal liberation and rights"], ''Anthropology Today'', volume 23, issue 2, April 2007, p. 1.</ref> Interesantno je, doduše, primijetiti kako je Bentham, iako se zalagao za maksimalno proširenje individualnih prava, bio oštar protivnik [[prirodno pravo\|prirodnog prava]], smatrajući ga besmislicom.<ref>{{Citiranje knjige \|last=Harrison \|first=Ross \|chapterurl=http://www.utilitarian.net/bentham/about/1995----.htm \|chapter=Jeremy Bentham \|editor-last=Honderich \|editor-first=Ted \|title=The Oxford Companion to Philosophy \|publisher=Oxford University Press \|year=1995 \|pages=85–88 }}		* Benthall, Jonathan. [http://doi.org/10.1111/j.1467-8322.2007.00494.x "Animal liberation and rights"], ''Anthropology Today'', volume 23, issue 2, April 2007, p. 1.</ref> Interesantno je, doduše, primijetiti kako je Bentham, iako se zalagao za maksimalno proširenje individualnih prava, bio oštar protivnik [[prirodno pravo\|prirodnog prava]], smatrajući ga besmislicom.<ref>{{Citiranje knjige \|last=Harrison \|first=Ross \|chapterurl=http://www.utilitarian.net/bentham/about/1995----.htm \|chapter=Jeremy Bentham \|editor-last=Honderich \|editor-first=Ted \|title=The Oxford Companion to Philosophy \|publisher=Oxford University Press \|year=1995 \|pages=85–88 }}
	* Also see {{~~cite web~~ \|last=Sweet \|first=William \|url=http://www.iep.utm.edu/b/bentham.htm \|title=Jeremy Bentham \|work=The Internet Encyclopedia of Philosophy \|date=11 April 2001}}</ref>		* Also see {{Citiranje weba \|last=Sweet \|first=William \|url=http://www.iep.utm.edu/b/bentham.htm \|title=Jeremy Bentham \|work=The Internet Encyclopedia of Philosophy \|date=11 April 2001}}</ref>

	Njegov utjecaj bio je osjetan i tokom njegova života, ali i kasnije. Među njegovim učenicima bili su [[James Mill]] i njegov sin, [[John Stuart Mill]], filozof prava [[John Austin (filozof prava)\|John Austin]] te [[Robert Owen]], jedan od začetnika [[socijalutopizam\|socijalutopizma]].		Njegov utjecaj bio je osjetan i tokom njegova života, ali i kasnije. Među njegovim učenicima bili su [[James Mill]] i njegov sin, [[John Stuart Mill]], filozof prava [[John Austin (filozof prava)\|John Austin]] te [[Robert Owen]], jedan od začetnika [[socijalutopizam\|socijalutopizma]].
Redak 12:		Redak 12:
	===Rani život===		===Rani život===
	[[File:Jeremy Bentham by Thomas Frye.jpg\|220px\|thumb\|left\|[[Thomas Frye]]: ''Portret Jeremyja Benthama'' ([[1760.]] – [[1762.]]), ulje na platnu, [[Nacionalna galerija portreta, London\|Nacionalna galerija portreta]].]]		[[File:Jeremy Bentham by Thomas Frye.jpg\|220px\|thumb\|left\|[[Thomas Frye]]: ''Portret Jeremyja Benthama'' ([[1760.]] – [[1762.]]), ulje na platnu, [[Nacionalna galerija portreta, London\|Nacionalna galerija portreta]].]]
	Jeremy Bentham je rođen u [[London]]u [[1748.]] godine u bogatoj obitelji koja je podržavala [[Torijevci\|torijevce]]. Bentham je, navodno, već kao dijete pokazao iznimne sposobnosti: kada je imao samo tri godine, njegov otac, inače odvjetnik, pronašao ga je za svojim radnim stolom kako čita višetomnu povijest [[Engleska\|Engleske]], a iste godine je počeo učiti i [[latinski jezik\|latinski]].<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/jb.htm\|title=Jeremy Bentham\|publisher=University College London\|accessdate=4 January 2007 \|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070101105009/http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/jb.htm \|archivedate = 1 January 2007}}</ref> Većinu svoga djetinjstva proveo je na imanjima svojih dvaju baka.		Jeremy Bentham je rođen u [[London]]u [[1748.]] godine u bogatoj obitelji koja je podržavala [[Torijevci\|torijevce]]. Bentham je, navodno, već kao dijete pokazao iznimne sposobnosti: kada je imao samo tri godine, njegov otac, inače odvjetnik, pronašao ga je za svojim radnim stolom kako čita višetomnu povijest [[Engleska\|Engleske]], a iste godine je počeo učiti i [[latinski jezik\|latinski]].<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/jb.htm\|title=Jeremy Bentham\|publisher=University College London\|accessdate=4 January 2007 \|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070101105009/http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/jb.htm \|archivedate = 1 January 2007}}</ref> Većinu svoga djetinjstva proveo je na imanjima svojih dvaju baka.

	Pohađao je [[Westminster School]] u [[London]]u, gdje je stekao reputaciju pišući pjesme na [[starogrčki\|starogrčkom]] i [[latinski\|latinskom]] jeziku. Godine [[1760.]], sa samo 12 godine, upisuje [[The Queen's College, Oxford\|Queen's College]] u [[Oxford]]u, gdje tri godine kasnije stiče bakalaureat, a [[1766.]] i magisterij. Bentham je studirao pravo i dosta je vremena provodio po sudovima, posebice onom [[William Murray, 1. earl od Mansfielda\|Lorda Mansfielda]] te je [[1769.]] godine, iako nije imao nikakve prakse, primljen u odvjetničku komoru. Njegova karijera u pravu prekinuta je prije nego je i započela, jer je Bentham bio duboko frustriran kompleksnošću engleskog pravosuđa. Tokom studija je imao priliku prisustvovati predavanju [[William Blackstone\|Williama Blackstonea]], jednog od najuglednijih britanskih pravnika, međutim uočio je brojne pogreške u njegovim tezama, o kojima će progovoriti u svom djelu ''[[A Fragment on Government]]''; Bentham je svoje studijske dane provodio vršeći kemijske eksperimente i baveći se teorijsko-apstraktnim pitanjima u pravu, dok je vrlo malo vremena proveo čitajući pravnu literaturu.		Pohađao je [[Westminster School]] u [[London]]u, gdje je stekao reputaciju pišući pjesme na [[starogrčki\|starogrčkom]] i [[latinski\|latinskom]] jeziku. Godine [[1760.]], sa samo 12 godine, upisuje [[The Queen's College, Oxford\|Queen's College]] u [[Oxford]]u, gdje tri godine kasnije stiče bakalaureat, a [[1766.]] i magisterij. Bentham je studirao pravo i dosta je vremena provodio po sudovima, posebice onom [[William Murray, 1. earl od Mansfielda\|Lorda Mansfielda]] te je [[1769.]] godine, iako nije imao nikakve prakse, primljen u odvjetničku komoru. Njegova karijera u pravu prekinuta je prije nego je i započela, jer je Bentham bio duboko frustriran kompleksnošću engleskog pravosuđa. Tokom studija je imao priliku prisustvovati predavanju [[William Blackstone\|Williama Blackstonea]], jednog od najuglednijih britanskih pravnika, međutim uočio je brojne pogreške u njegovim tezama, o kojima će progovoriti u svom djelu ''[[A Fragment on Government]]''; Bentham je svoje studijske dane provodio vršeći kemijske eksperimente i baveći se teorijsko-apstraktnim pitanjima u pravu, dok je vrlo malo vremena proveo čitajući pravnu literaturu.
Redak 32:		Redak 32:
	Jeremy Bentham je preminuo [[6. lipnja]] [[1832.]] u [[London]]u, u dobi od 84 godine; pisanjem se bavio sve do nekoliko mjeseci prije smrti. Bentham je još [[1769.]], kada je imao samo 21 godinu, sastavio oporuku temeljem koje je svoje truplo ostavio obiteljskom prijatelju, liječniku i kemičaru [[George Fordyce\|Georgeu Fordyceu]], čija je kći, Maria Sophia, bila supruga Benthamova brata, kako bi ga ovaj [[disekcija\|disecirao]] u javnosti.<ref name="Jeremy Bentham">{{cite<!-- ODNB -->\|id=2153\|title=Bentham, Jeremy\|origyear=2004\|year=2014\|last=Rosen\|first=F.}}</ref> Bentham je želio od sebe napraviti autoikonu, što je dodano izvornoj oporuci [[1832.]] godine.<ref name="Jeremy Bentham"/> Počast mu je odana [[9. lipnja]], tri dana nakon smrti.		Jeremy Bentham je preminuo [[6. lipnja]] [[1832.]] u [[London]]u, u dobi od 84 godine; pisanjem se bavio sve do nekoliko mjeseci prije smrti. Bentham je još [[1769.]], kada je imao samo 21 godinu, sastavio oporuku temeljem koje je svoje truplo ostavio obiteljskom prijatelju, liječniku i kemičaru [[George Fordyce\|Georgeu Fordyceu]], čija je kći, Maria Sophia, bila supruga Benthamova brata, kako bi ga ovaj [[disekcija\|disecirao]] u javnosti.<ref name="Jeremy Bentham">{{cite<!-- ODNB -->\|id=2153\|title=Bentham, Jeremy\|origyear=2004\|year=2014\|last=Rosen\|first=F.}}</ref> Bentham je želio od sebe napraviti autoikonu, što je dodano izvornoj oporuci [[1832.]] godine.<ref name="Jeremy Bentham"/> Počast mu je odana [[9. lipnja]], tri dana nakon smrti.

	Nakon toga, njegov je kostur, zajedno s lubanjom, sačuvan i stavljen unutar ormara s izlogom, gdje je napunjen sijenom i odjeven u Benthamovu odjeću. Kostur je izvorno držao njegov učenik, [[Thomas Southwood Smith]],<ref>C.F.A. Marmoy, {{~~cite web~~\|url=http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/marmoy.htm\|title=''The 'Auto-Icon' of Jeremy Bentham at University College, London\|publisher=University College London\|accessdate=3 March 2007 \|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070210065136/http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/marmoy.htm \|archivedate = 10 February 2007\|quote= "It seems that the case with Bentham's body now rested in New Broad Street; Southwood Smith did not remove to 38 [[Finsbury Square]] until several years later. Bentham must have been seen by many visitors, including [[Charles Dickens]]."}}</ref> ali ga je [[1850.]] godine preuzeo u [[London]]u. Benthamov izvorni plan bio je da se njegova prava glava, mumificirana, zadrži na kosturu, međutim Southwood Smith nije bio uspješan u svojim eksperimentima pa je lubanji dodana voštana glava, kojoj je dodana Benthamova prava kosa. Prava glava je također bila izložena u ormaru, međutim je spremljena na sigurno nakon što su studenti zbijali šale s njom.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/who/autoicon\|title=UCL Bentham Project\|publisher=University College London\|accessdate=22 July 2011}}</ref>		Nakon toga, njegov je kostur, zajedno s lubanjom, sačuvan i stavljen unutar ormara s izlogom, gdje je napunjen sijenom i odjeven u Benthamovu odjeću. Kostur je izvorno držao njegov učenik, [[Thomas Southwood Smith]],<ref>C.F.A. Marmoy, {{Citiranje weba\|url=http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/marmoy.htm\|title=''The 'Auto-Icon' of Jeremy Bentham at University College, London\|publisher=University College London\|accessdate=3 March 2007 \|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070210065136/http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/info/marmoy.htm \|archivedate = 10 February 2007\|quote= "It seems that the case with Bentham's body now rested in New Broad Street; Southwood Smith did not remove to 38 [[Finsbury Square]] until several years later. Bentham must have been seen by many visitors, including [[Charles Dickens]]."}}</ref> ali ga je [[1850.]] godine preuzeo u [[London]]u. Benthamov izvorni plan bio je da se njegova prava glava, mumificirana, zadrži na kosturu, međutim Southwood Smith nije bio uspješan u svojim eksperimentima pa je lubanji dodana voštana glava, kojoj je dodana Benthamova prava kosa. Prava glava je također bila izložena u ormaru, međutim je spremljena na sigurno nakon što su studenti zbijali šale s njom.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.ucl.ac.uk/Bentham-Project/who/autoicon\|title=UCL Bentham Project\|publisher=University College London\|accessdate=22 July 2011}}</ref>

	Benthamova autoikona se danas uglavnom nalazi na otvorenom i može se vidjeti u svako vrijeme, uz povremene iznimke. Tokom 100. i 150. obljetnice Koledža, Bentham je prenesen u Vijećnicu, gdje je bio "prisutan, ali bez prava glasa".<ref>{{~~cite web~~\|url=http://metro.co.uk/2013/07/12/181-year-old-corpse-of-jeremy-bentham-attends-ucl-board-meeting-3879586/\|title=181-year-old corpse of Jeremy Bentham attends UCL board meeting\|publisher=Metro\|accessdate=18 July 2013}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.chem.ucl.ac.uk/resources/history/chemhistucl/hist03.html\|title=History-Chemical History of UCL-The Autoicon\|publisher=University College London\|accessdate=6 July 2007}}</ref>		Benthamova autoikona se danas uglavnom nalazi na otvorenom i može se vidjeti u svako vrijeme, uz povremene iznimke. Tokom 100. i 150. obljetnice Koledža, Bentham je prenesen u Vijećnicu, gdje je bio "prisutan, ali bez prava glasa".<ref>{{Citiranje weba\|url=http://metro.co.uk/2013/07/12/181-year-old-corpse-of-jeremy-bentham-attends-ucl-board-meeting-3879586/\|title=181-year-old corpse of Jeremy Bentham attends UCL board meeting\|publisher=Metro\|accessdate=18 July 2013}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.chem.ucl.ac.uk/resources/history/chemhistucl/hist03.html\|title=History-Chemical History of UCL-The Autoicon\|publisher=University College London\|accessdate=6 July 2007}}</ref>

	==Bibliografija==		==Bibliografija==