Suradnik10: Zamjena teksta - '{{el icon}}' u '{{grč oznaka}}'

2025-05-29T23:24:38Z

Zamjena teksta - '{{el icon}}' u '{{grč oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 23:24
Redak 74:		Redak 74:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	*[http://www.giannitsa.gr/ Službene stranice] {{~~el icon~~}}		*[http://www.giannitsa.gr/ Službene stranice] {{grč oznaka}}


	[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]		[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T10:08:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 10:08
Redak 75:		Redak 75:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	*[http://www.giannitsa.gr/ Službene stranice] {{el icon}}		*[http://www.giannitsa.gr/ Službene stranice] {{el icon}}
	~~{{Commonscat\|Giannitsa}}~~

	[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]		[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T00:25:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grčki grad
|ime= Janica
|izvorno ime= Γιαννιτσά
|latinično ime=
|slika= Enidje-prolet.jpg
|periferija= Središnja Makedonija
|prefektura= Pela
|pokrajina=Makedonija
|stanovništvo= 26296
|šire stanovništvo= 31442<ref>Podatci Grčkog ministarstva unutrašnjih poslova ([http://www.ypes.gr/topiki.htm])</ref>
|godina popisa šireg stanovništva= 2001.
|gustoća stanovništva=
|šira gustoća stanovništva=
|površina= 208.105
|šira površina=
|visina=10-150
|z. širina = 40.48
|z. dužina = 22.34
|širina-stupnjevi= 40
|širina-minute= 48
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 22
|dužina-minute=34
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 581 00
|pozivni broj= 23820-2
|registarska oznaka= EE
|gradonačelnik=
|stranica= [http://www.giannitsa.gr/ www.giannitsa.gr/]
}}
'''Janica''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Γιαννιτσά'' {''Giannitsa, Yannitsa''}, [[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Пазар'') je najveći grad u sjevernoj [[Grčka|grčkoj]] [[Prefektura Pella|Prefekturi Pella]] ([[Periferija Središnja Makedonija]])

==Karakteristike Janice==
Janica leži 56 km sjeverozapadno od [[Solun]]a - u ravnici rijeke [[Vardar]].

Južno od Janice je do [[1920-ih]] postojala plitko močvarno '''Janičko jezero''' (''' Jezero Loudias''' ) koje je isušeno između [[1928.]] – [[1932.]] od strane ''[[New York|
newyorške]] Foundation Company''.<ref>Eugene N. Borza, ''In the shadow of Olympus: the emergence of Macedon'' (1992.) {{ISBN|0-691-00880-9}}, str. 289; Matthieu Ghilardi ''et al.'', "Human occupation and geomorphological evolution of the Thessaloniki Plain (Greece) since mid Holocene", ''Journal of Archaeological Science'' '''35''':1:111-125 (siječanj 2008.)</ref>

Nedaleko od grada nalaze se ostatci nekadašnje makedonske prijestolnice [[Pela|Pele]], u kojoj je rođen i stolovao [[Aleksandar Veliki]].

Za [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]] Janica, tada zvana Jenidže bila je značajni centar toga dijela Grčke. Iz tog vremena ostalo je nekoliko spomenika; ''Grob [[Gazi Evrenos]]a'' (u 19. stoljeću njegov orginalni grob zamjenjen je današnjim [[mauzolej]]em), grob ''Gazi Ahmeda bega'', ''Velika džamija'', ''Vojnička džamija'', ''Evrenosov [[hamam]]'', i ''Gradski toranj sa satom'' (koji je danas pod zaštitom).<ref name="hist">Vasilis Demetriades, "The Tomb of Ghāzī Evrenos Bey at Yenitsa and Its Inscription", ''Bulletin of the School of Oriental and African Studies'' (University of London) '''39''':2:328-332 (1976.); Eleni Kanetaki, "The Still Existing Ottoman ''Hamam''s in the Greek Territory", ''Middle East Technical University Journal of the Faculty of Architecture'' '''21''':1-2:81-110 (2005); citing M. Kiel, "Yenice-i Vardar. A forgotten Turkish cultural center in Macedonia of the 15th and 16th century", ''Studia Byzantina et Neohellenica Neerlandica'' '''3''':300-329 (1971.)</ref>

Velika atrakcija današnje Janice je tradicionalni sajam ''Panađur'' (grčki "Panijiri"), koji se održava svakog rujna.
==Ime==
Grad se zvao po [[Turski jezik|turskom]] ''Yenice-i Vardar'' - Jenidže Vardar ('Novi grad Vardar') sve do veljače [[1926.]] kad mu je ime helenizirano u Giannitsa (Yannitsa).<ref>Institute for Neohellenic Research, "Name Changes of Settlements in Greece" [http://pandektis.ekt.gr/dspace/handle/123456789/170067 Genitsa/Giannitsa]</ref>. Jenidže Vardar ne valja brkati s gradićem Jenidže Karasu ([[Turski jezik]]: ''Yenice-i Karasu'' ) današnja [[Genisea]], pored [[Ksanti]]ja mjestu poznatom po [[duhan]]u. [[Bugari]] Janicu zovu ''Enidže Vardar'' (Енидже Вардар) a [[Makedonci]] ''Pazar'' (Пазар).

==Povijest==
Pored Janice je vjerojatno postojala i [[bizant]]ska utvrda, - no pravi značaj Janica je doživjela tek kad ju je odabrao otomanski [[general]] [[beg]] [[Gazi Evrenos]] za svoje sjedište negdje oko [[1372.]] On je postao baza njegovih sljedbenika (Gazi) i važno tursko kulturno središte u 15. i 16.stoljeću.<ref name=hist />

Janica je za vrijeme [[Borba za Makedoniju|Borbi za Makedoniju]] na početku 20. stoljeća bila poprište velikih borbi između [[Gerila|gerilskih]] grčkih, [[Bugarska|bugarskih]] i [[Makedonija|makedonskih]] komitskih četa. Tu borbu je romansirala grčka književica Penelope Delta u svojem nacionalno - romantičarskom djelu ''Tajne močvare'' (to se odnosilo na Jezero Janica).
Janica je zadržala svoj potpuno tursko-orjentalni izgled sve do [[1912.]] kad su je zauzeli [[Grci]] za [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] nakon Bitke kod Janice, tad je Janica i djelomično izgorjela.<ref>Demetriades, str. 329</ref>

Za vijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i okupacije grčke od strane [[Treći Reich|Njemačke]] i [[Sile Osovine|Sila osovine]]
[[14. rujna]] [[1944.]] 120 stanovnika Janice je pogubljeno u znak odmazde po naredbi njemačkog komandanta Friedricha Schuberta, i uz izdašnu pomoć domaćih kolaboracionista iz Sigurnosnog bataljona(Georgios Poulos). Tad je dio Janice namjerno popaljen.

==Poznati sugrađani==
*[[Gazi Evrenos]], osnivač turskog grada Jenidže (njegov [[mauzolej]] i danas stoji u centru grada)
*Gonos Giotas, (''1880. - 1911.'') - grčki ustanik (komita) za vrijeme [[Borba za Makedoniju|Borbe za Makedoniju]]
*[[Apostol Petkov]] ili kako su ga zvali ''Sunce Enidže Vardara'', (''1869. - 1911.'') - makedonski komita i [[vojvoda]] [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija|VMRO-a]]

==Stanovništvo==
Po popisu stanovnika iz [[2001.]] Janica je imala 26.296 stanovnika, Općina Janica ima 31.442 stanovnika i površinu od 208,105 km². Veća naselja u općini Janica su: Ampeleja (1095 stanovnika), Melision (983), Pentaplatanon (956) i Paralimni (816). Na početku 20. stoljeća većinu tadašnjeg stanovništva (9599 ) činili su [[Turci]] i [[Makedonci]] uz nešto [[Grci|Grka]], [[Vlasi|Vlaha]] i [[Romi|Roma]]. Nakon [[Grčko-turski rat 1919-1922|Grčko-turskog rata 1919.-1922.]] etička slika Janice potpuno je izmjenjena jer se dobar dio grčkih izbjeglica iz [[Mala Azija|Male Azije]] naselio u Janici, a tursko i makedonsko stanovništvo protjerano.

==Galerija==
<gallery>
datoteka:Enidje-new.JPG|Mitropolijska crkva
datoteka:Enidje-kula.JPG|Toranj sa satom
datoteka:Tomb of Evrenos in Giannitsa.jpg|Mauzeloj bega Evrenosa
datoteka:Catholic Church Enidje vardar.jpg|Katolička crkva sv.Petra i Pavla
</gallery>

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.giannitsa.gr/ Službene stranice] {{el icon}}
{{Commonscat|Giannitsa}}

[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]

Janica - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{el icon}}' u '{{grč oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica