WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T03:24:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime= James Madison
|datum rođenja=[[16. ožujka]] [[1751.]]
|mjesto rođenja=[[Port Conway]], [[Virginia]], [[SAD]]
|datum smrti= [[28. lipnja]] [[1836.]]
|mjesto smrti=[[Montpelier]], [[Virginia]], [[SAD]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika= JamesMadison.jpg
|veličina=
|opis slike=
|podpredsjednik= 1) [[George Clinton (potpredsjednik)|George Clinton]] (1809. – 1812.)<br>2) ''nitko'' (1812. – 1813.)<br>3) [[Elbridge Gerry]] (1813. – 1814.)<br>4) ''nitko'' (1814. – 1817.)
|podpremijer=
|zamjenik=
|stranka= [[Demokratsko-republikanska stranka|Demokratski-republikanac]]
|potpis= James Madison signature.gif
|supruga= [[Dolley Todd Madison]]
|položaj=4. [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]]
|čin2= 5. [[državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država]]
|zanimanje=
|fusnote=
|nasljednik= [[James Monroe]]
|prethodnik= [[Thomas Jefferson]]
|nasljednik2= [[Robert Smith]]
|prethodnik2= [[John Marshall]]
|predsjednik=[[Thomas Jefferson]]
|mandat_start=[[4. ožujka]] [[1809.]]
|mandat_kraj=[[4. ožujka]] [[1817.]]
|mandat_start2=[[2. svibnja]] [[1801.]]
|mandat_kraj2=[[3. ožujka]] [[1809.]]
|vjera= [[Episkopalna crkva|Episkop]]
}}
'''James Madison''' ([[Port Conway]], [[16. ožujka]] [[1751.]] – [[Montpelier (Orange, Virginia)|Montpelier]], [[28. lipnja]] [[1836.]]) je bio [[SAD|američki]] političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]] ([[1809.]] – [[1817.]]). Također je poznat po tome što je, zajedno s [[John Jay|Johnom Jayom]] i [[Alexander Hamilton|Alexanderom Hamiltonom]] napisao ''[[Federalistički spisi|Federalističke spise]]'', jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju ''Oca [[Ustav SAD-a|američkog ustava]]''.

Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz [[Virginia|Virginije]], sudjelovao je u [[američki rat za nezavisnost|ratu za nezavisnost]] kao član [[Kontinentalni kongres|Kontinentalnog kongresa]] od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj [[Konvencija u Philadelphiji|konvenciji u Philadelphiji]] na kojoj je [[1787.]] godine donesen novi Ustav – koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi ''Federalističkih spisa'' kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav.

Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao [[Dom zastupnika SAD|zastupnik]] u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao ''[[Bill of Rights]]''.

Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratsko-republikanskoj stranci]] na čelu s [[Thomas Jefferson|Thomasom Jeffersonom]], koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov [[Državni sekretar SAD|državni sekretar]].

Jefferson i Madison su, kao poklonici [[Francuska revolucija|revolucije]], iz ideoloških razloga podržavali [[Francuska|Francusku]] u tadašnjem [[Napoleonski ratovi|sukobu]] s [[UK|Velikom Britanijom]], te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti [[Kanada|Kanadu]].

Madison je [[1808.]] godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao ''Rat gospodina Madisona''. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat [[1812.]] godine.

Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je [[Anglo-američki rat|rat]] konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u [[Bitka kod New Orleansa|bitci kod New Orleansa]] – izvojevana 15 dana nakon sklapanja [[Sporazum u Ghentu|mirovnog sporazuma]] – Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu.

Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica.

{{Predsjednici SAD-a}}
{{Državni tajnici SAD}}
{{klasicizam i prosvjetiteljstvo}}
{{GLAVNIRASPORED:Madison, James}}
[[Kategorija:Američki predsjednici]]
[[Kategorija:Američki političari do 1789.]]
[[Kategorija:Američki političari 1789. – 1861.]]

James Madison - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica