https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Jacques_Le_GoffJacques Le Goff - Povijest promjena2026-07-18T12:48:21ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jacques_Le_Goff&diff=154316&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-23T02:15:24Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Jacques Le Goff'''-->'''Jacques Le Goff''' ([[Toulon]], [[1. siječnja]] [[1924.]] – [[Pariz]], [[1. travnja]] [[2014.]]), [[Francuska|francuski]] [[Povijest|povjesničar]] i dopisni član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU).<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Jacques Le Goff pripadao je struji povjesničara okupljenih oko časopisa ''[[Annales]]'', najutjecajnijeg periodičkog izdanja suvremene znanstvene historije zbog čijeg se odmaka od tradicionalne povijesti često koristi pojam "škola Anala". Le Goff je uz autore kao što su [[Pierre Chaunu]], [[Louis Henri]], [[Philippe Áries]], [[Michel Vovelle]], [[Emmanuel Le Roy Ladurie]] i [[Georges Duby]] pripadao trećoj generaciji "škole Anala" (1968.-1989.). Ovu generaciju karakterizira kritika [[Fernand Braudel|Braudelovog]] invarijantnog i statičnog strukturalizma, a područja interesa obuhvaćaju odnos elitne i pučke kulture, kolektivna ponašanja u svakodnevici ili izvanrednim prilikama (svečanosti, rituali, pobune), historija marginalnih grupa, povijest svakodnevice i materijalne kulture.<br />
<br />
Od 1972. do 1977. godine Le Goff se nalazio na čelu je Škole za visoke studije društvenih znanosti (''École des hautes études en sciences sociales'') u Parizu.<br />
<br />
U svojim djelima Le Goff se zauzimao za "jedan dugi srednji vijek" na temelju iskustva "imaginarnog", tj. onoga što su ljudi zamišljali i kako su doživljavali zbilju. Pritom je posebno nastojao uočiti kako su se ljudi odnosili prema vremenu, odnosno na koje su ga načine mjerili i osmišljavali te raspoređivali svoja razdoblja rada i odmora. Le Goff je stvorio važna djela o "srednjovjekovnom imaginariju" kroz prizmu "rođenja [[čistilište|čistilišta]]". Riječ je o analizi promjenljivih predodžbi o životu nakon smrti kao dijela preobrazbe [[feudalizam|feudalnog]] kršćanstva u [[12. stoljeće|12.]] i [[13. stoljeće|13. stoljeću]].<ref>Gross, Mirjana, str. 261.</ref><br />
<br />
Također, Le Goff je ostavio dubog trag na području sinteze povijesti europskoga srednjega vijeka. Pripisuju mu se zasluge za oživljavanje žanra biografije kroz prikaze života francuskog kralja [[Luj IX., kralj Francuske|Luja IX.]] i [[Franjo Asiški|Franje Asiškog]].<br />
<br />
Od 2000. bio je dopisni član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU), a 1999. je napisao predgovor engleskom i francuskom izdanju prvog sveska edicije "Hrvatska i Europa", u izdanju HAZU, posvećenog razdoblju hrvatske povijesti od 7. do 12. stoljeća. U njemu je istaknuo važnost hrvatskog doprinosa razvoju europske civilizacije, dok je hrvatsku ranosrednjovjekovnu umjetnost ocijenio jednom od najljepših europskih umjetnosti ranoga srednjeg vijeka.<br />
<br />
== Izabrana djela ==<br />
<br />
* ''Intelektualci u srednjem vijeku'', Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.<br />
* ''Srednjovjekovni imaginarij'', Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 1993.<br />
* ''Civilizacija srednjovjekovnog Zapada'', Golden marketing, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-6168-42-1}}<br />
* ''Za jedan drugi srednji vijek - Vrijeme, rad i kultura na Zapadu'', Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-249-084-8}}<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Literatura ==<br />
* Gross, Mirjana. ''Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja''. Zagreb: Novi Liber, 1996.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [http://www.google.com/search?tbs=bks%3A1&tbo=1&q=jacques+le+goff&btnG=Search+Books Knjige Jacquesa Le Goffa na Google Books]<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Le Goff, Jacques}}<br />
[[Kategorija:Francuski povjesničari]]</div>WikiSysop