https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ivo_Heren%C4%8Di%C4%87Ivo Herenčić - Povijest promjena2026-09-05T18:56:39ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ivo_Heren%C4%8Di%C4%87&diff=273899&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-11-01T02:23:17Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ivo Herenčić'''-->{{Infokvir vojna osoba<br />
|ime=Ivo Herenčić<br />
|slika=<br />
|opis=<br />
|datum rođenja=[[28. veljače]] [[1910.]]<br />
|mjesto rođenja=[[Bjelovar]]<br />
|datum smrti= [[8. prosinca]] [[1978.]]<br />
|mjesto smrti= [[Buenos Aires]], Argentina<br />
|nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]]<br />
|puno ime=<br />
|nadimak=<br />
|supruga=<br />
|suprug=<br />
|titule=<br />
|knjige=<br />
|služba=1941. - 1945.<br />
|čin=[[general]]<br />
|ratovi=[[Drugi svjetski rat]]<br />
|bitke=<br />
|vojska={{ZD|N|NDH}} [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstvo]]<br><br />
|rod=<br />
|jedinice=<br />
|zapovijedao=[[Hrvatske oružane snage]]<br />
|odlikovanja<br />
}}<br />
General '''Ivo Herenčić''' (Bjelovar 18. veljače 1910. – Buenos Aires 8. prosinca 1978.) bio je od 1945. godine glavni vojni zapovjednik [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga NDH]].<br />
<br />
==Životopis==<br />
Uključuje se u ustaški pokret tijekom studija u [[Zagreb]]u, te u prosincu 1933. godine sudjeluje u pokušaju atentata na kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I. Karađorđevića]] u Zagrebu; jedini od četvorice atentatora uspio izbjeći da bude uhvaćen i potom obješen. Nakon što ustaše uspostavljaju baze za obuku u Italiji, 1935. godine zapovijeda ustaškom satnijom (za služenja vojnog roka u Kraljevini Jugoslaviji, prošao je izobrazbu za rezevnog oficira) od oko 70 ljudi na [[Liparski otoci|Liparima]].<br />
<br />
Nakon uspostave NDH postaje u travnju 1941. godine povjerenik za Hercegovinu. Ondje - tada s činom [[satnik]]a - ubrzo unovačuje nekoliko stotina ustaša u Mostarsku ustašku bojnu, koja ulazi u sukobe sa Srbima istočno od [[Čapljina|Čapljine]], u kojem području krajem lipnja izbija četnički [[Vidovdanski ustanak]], te Talijani ubrzo potom zabranjuju djelovanje [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]], nerijetko koristeći četničku [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Dobrovoljačku antikomunističku miliciju]] za nadzor i čak borbeno djelovanje i u hrvatskim mjestima. <br />
<br />
Baš krajem lipnja 1941. godine je Herenčić u sastavu ustaškog izaslanstva kojega u Italiji predvodi [[Eugen Dido Kvaternik]], sa zadaćom da uspostave tehničke veze radi preuzimanja metoda rada talijanske policije i ministarstva unutarnjih poslova.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/39797|title=Odnos policijsko – obavještajne službe Nezavisne Države Hrvatske prema Italiji 1941. - 1943. godine, str. 940|author=Davor Kovačić|date=Prosinac 2008.|work=|language=|publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.3|accessdate=14. lipnja 2018.}}</ref> Potom se vraća u [[Mostar]], gdje nastoji organizirati redarstvo u vrijeme jačanja [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] i [[Četnici u NDH|četnika]].<br />
<br />
Nakon toga je Herenčić angažiran na obavještajnim poslovima iz ureda u Zagrebu, te postaje glavni nadzornik [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]]. Od srpnja 1942. godine je zapovjednik [[Željeznička ustaška vojnica|Prometnog zdruga Ustaške vojnice]], koji se brine za sigurnost željezničkih komunikacija. U Ustaškoj vojnici napreduje do čina pukovnika, te je potom u [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstvu]] proizveden u čin generala.<br />
<br />
Krajem 1944. godine, kada se spajaju Domobranstvo i [[Ustaška vojnica]] u [[Hrvatske oružane snage]], postaje zapovjednikom V. ustaškog zbora, koji okuplja ustaško-domobranske snage (4 [[Divizija|divizije]]) na području oko Zagreba. Zapovijeda potom uspostavom i obranom [[Zvonimirova linija|Zvonimirove linije]], zadnje linije obrane NDH na relaciji [[Karlovac]] - [[Dugo Selo|Dugo selo]] - [[Koprivnica]]. 7. svibnja 1945. godine (na dan kada su oružje pred Saveznicima položile oružane snage Njemačke) on zapovijeda napuštanje obrane na toj liniji i organizirano povlačenje prema Zagrebu i Varaždinu. Vrh NDH mu povjerava zadaću da predvodi povlačenje cjelokupne vojne sile [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] prema Austriji.<br />
<br />
Uspio je poslije [[Bezuvjetna predaja nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima|kapitulacije Njemačke 1945. godine]] dovesti glavninu svojih snaga u austrijski [[Bleiburg (grad)|Bleiburg]], savladavši u borbama 12.-15. svibnja blokadu partizanskih brigada i [[Bugarska|bugarske]] vojske koje su pokušale spriječiti prelazak njegovih snaga preko [[Drava|Drave]] u [[Austrija|Austriju]]. Tu je pokušao izvršiti predaju svoje vojske Britancima, koji su međutim njegove vojnike i mnogo civila izručili snagama jugoslavenskih komunista, koji su potom u [[Pokolj u Bleiburgu|događajima na Bleiburgu]] i na tzv. [[Križni put (1945.)|Križnom putu]] mnogo tisuća njih pobili.<br />
<br />
Nakon što je 15. svibnja 1945. god. izdao zapovijed svojim vojnicima da se predaju, on sam je uspio pobjeći s Bleiburga. Preko Italije je došao do Argentine, gdje je umro 1978. god., u dobi od 68 godina.<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{Mrva-biog}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Herenčić, Ivo}}<br />
[[Kategorija:Članovi ustaškog pokreta do 1941.]]<br />
[[Kategorija:Ustaški časnici]]<br />
[[Kategorija:Domobranski časnici u Drugom svjetskom ratu]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]<br />
[[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]]</div>WikiSysop