Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2026-04-18T23:27:06Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

[[Datoteka:Accademia - St John the Baptist by Titian Cat314.jpg|180px|mini|desno|[[Tizian]]: sv. [[Ivan Krstitelj]]]]
[[Datoteka:Wikimania 2016, Esino Lario, Italy - 02.jpg|240px|mini|desno|Proslava Ivanja u Italiji.]]
'''Ivanje''', '''Ivanjdan''' ili '''Ivandan''' blagdan je rođenja sv. [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]] koje se slavi [[24. lipnja]]. Najznačajnija je ljetna svetkovina u hrvatskom [[Folklor|folkloru]], utemeljena na prastarom agrarnome vjerovanju za zdravlje ljudi, životinja i rast usjeva. Mladež u ivanjskoj noći pjevala je uz [[Ivanjski krijesovi|zapaljenu vatru na humcima]], preskakala ju i plesala [[Kolo (ples)|kolo]]. Svečano odjevene djevojke ([[Ladarice (običaj)|ladarice]]) u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]] obilazile su kuće.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/28483/ Ivanje (Ivanjdan)] proleksis.lzmk.hr Preuzeto 16. lipnja 2025.</ref> U prošlosti se u mnogim zemljama plelo [[Ivanjski vijenci|ivanjske vijence]], a ponegdje se ti običaji prakticiraju i danas. Javno [[kupanje]] ljudi i stoke također je uobičajeno – otuda [[Dalmacija|dalmatinski]] naziv Sv. Ivan Kupavac.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/ivanje Ivanje] enciklopedija.hr Preuzeto 16. lipnja 2025.</ref>

[[Ivanjski krijesovi]] čest su motiv u [[književnost]]i i [[umjetnost]]i (pr. [[Shakespeare]]ov ''[[San ljetne noći|San Ivanjske noći]]'').

== Kršćansko tumačenje ==
Kršćani su dugo tumačili život Ivana Krstitelja kao pripremu za dolazak [[Isus|Isusa Krista]]. Ivanovo ključno mjesto u [[evanđelje|evanđelju]] vidi se u naglasku koji [[Sveti Luka|Luka]] pridaje objavi njegova rođenja i samom događaju, oboje postavljeno paralelno s istim događajima u Isusovom životu.<ref>Foley, Leonard, OFM. "Solemnity of the Birth of John the Baptist". Saint of the Day: Lives, Lessons and Feasts. Franciscan Media.</ref>

Jedini biblijski izvještaj o rođenju Ivana Krstitelja dolazi iz [[Evanđelje po Luki|Evanđelja po Luki]]. Ivanovi roditelji, [[Zaharija]] - židovski svećenik i [[Elizabeta]], bili su bez djece i oboje su bili izvan dobi za rađanje. Tijekom Zaharijine rotacije za službu u [[Jeruzalemski hram|Hramu u Jeruzalemu]], [[ždrijeb]]om je izabran da prinese [[tamjan]] na Zlatnom žrtveniku u Svetištu. Arkanđeo [[Gabrijel]] ukazao mu se i najavio da će on i njegova žena roditi dijete i da će ga nazvati Ivan, ime koje je bilo nepoznato u obiteljima Zaharije i Elizabete. Međutim, budući da Zaharija nije vjerovao Gabrijelovoj poruci, ostao je bez riječi sve do Ivanova rođenja.<ref>[https://www.oca.org/saints/lives/2021/06/24/101800-nativity-of-the-holy-glorious-prophet-forerunner-and-baptist-joh Nativity of the Holy Glorious Prophet, Forerunner and Baptist, John] oca.org Preuzeto 18. lipnja 2025.</ref> U to vrijeme, njegovi rođaci htjeli su djetetu dati ime po ocu, a Zaharija je napisao: „Ivan mu je ime”, nakon čega je povratio sposobnost govora (Lk 1,5–25; 1,57–66). Nakon Zaharijine poslušnosti [[Deset Božjih zapovijedi|Božjoj zapovijedi]], dobio je dar proricanja i predvidio je buduću Isusovu službu, a to proročanstvo tvori tekst himne Benedictus.

[[Datoteka:Johannisfeuer CC-BY-SA30 Use 20120623.jpg|240px|mini|lijevo|[[Ivanjski krijesovi|Ivanjski krijes]] ili baklja ivanjska.]]
[[Datoteka:Saint John the Baptist Parish Church San Juan, Hagonoy 16.jpg|240px|mini|lijevo|Prikaz sv. Ivana Krstitelja u zatočeništvu u crkvi na Filipinima.]]
[[Katolička Crkva]] odredila je 24. lipnja kao blagdan ranokršćanskog mučenika sv. Ivana Krstitelja, a obilježavanje Ivanova dana počinje večer prije, poznato kao '''Večer svetog Ivana'''. Ivanje obilježavaju i [[pravoslavci]], [[luteran]]i i [[anglikanci]].<ref>Morrill, Ann. 2009. ''Thanksgiving and Other Harvest Festivals''. Infobase Publishing. str. 19. ISBN 978-1438127972.
</ref> U Švedskoj je Ivanjski solsticij toliko važna svečanost da je bilo prijedloga da se tada, umjesto [[6. lipnja]], slavi Nacionalni dan Švedske. Tamo i u Finskoj, Estoniji, Latviji i Litvi, Ivanjski solsticij državni je praznik. U Danskoj i Norveškoj može se nazivati i Danom svetog Hana.

U 4. stoljeću poslije Krista, nepodijeljena kršćanska Crkva proglasila je 24. lipnja blagdanom sv. Ivana Krstitelja; to označava njegovo [[rođenje]], za koje [[Evanđelje po Luki]] kaže da je bilo šest mjeseci prije [[Isus]]a.<ref>Fleteren, Frederick Van; Schnaubelt, Joseph C. 2001. ''Augustine: Biblical Exegete''. Peter Lang. str. 197. ISBN 9780820422923.</ref> [[Kršćani]] su obilježavali [[Isusovo rođenje]] ([[Božić]]) 25. prosinca, rimski datum zimskog [[solsticij]]a pa je blagdan sv. Ivana određen točno šest mjeseci ranije.<ref>Hill, Christopher. 2003. ''Holidays and Holy Nights: Celebrating Twelve Seasonal Festivals of the Christian Year''. Quest Books. str. 163. ISBN 9780835608107.</ref>

[[Blagovijest|Kristovo utjelovljenje]] bilo je usko povezano s „danima rasta” (''diebus crescentibus'') [[sunčev ciklus|sunčeva ciklusa]] oko kojeg se temeljila [[rimska godina]]. Do 6. stoljeća ovaj solarni ciklus bio je dovršen uravnoteženjem Kristova začeća i rođenja sa začećem i rođenjem njegovog rođaka, Ivana Krstitelja. Takav odnos između [[Krist]]a i njegovog rođaka bio je uvelike opravdan slikovitim prikazom [[Biblija|Svetog pisma]]. Krstitelj je začet šest mjeseci prije Krista ([[Evanđelje po Luki|Lk]] 1,76); on sam nije bio svjetlo, već je trebao svjedočiti o svjetlu ([[Evanđelje po Ivanu|Iv]] 1,8–9). Stoga se Ivanovo začeće slavilo u osmim kalendama listopada (24. rujna: blizu jesenske ravnodnevnice), a njegovo rođenje u osmim kalendama srpnja (24. lipnja: blizu ljetnog solsticija). Ako se [[Blagovijest|Kristovo začeće]] i rođenje dogodilo u „dane rasta”, bilo je prikladno da se Ivanovo Krstiteljovo dogodi u „dane smanjenja” (''diebus decrescentibus''), jer je sam Krstitelj proglasio „da on mora rasti, a ja se moram umanjivati” (Iv, 3,30). Do kraja šestog stoljeća, Rođenje Ivana Krstitelja ([[24. lipnja]]) postalo je važan blagdan, koji je na ljetni solsticij bio protuteža zimskoj svetkovini Božića.<ref>Ó Carragáin, Éamonn. 2005. ''Ritual and the Rood''. University of Toronto Press. str. 83.</ref>

== Vidi još ==
* [[Ivanje (slobodno zidarstvo)]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Evanđelje po Luki}}

[[Kategorija:Ivan Krstitelj]]
[[Kategorija:Kršćanski blagdani]]

Ivandan - Povijest promjena

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije