Ivan Evanđelist Šarić - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 13:00, 27. svibanj 2022.

2022-05-27T13:00:33Z

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2022. u 13:00
Redak 14:		Redak 14:
	\| počasti_u_njegovo_ime =		\| počasti_u_njegovo_ime =
	}}		}}
	'''Ivan "Evanđelist" Šarić''' ([[Dolac (Travnik, BiH)\|Dolac]], [[Travnik]], [[27. rujna]] [[1871.]]- [[Madrid]], [[16. srpnja]] [[1960.]]), [[Vrhbosanska nadbiskupija\|vrhbosanski]] [[nadbiskup]], pjesnik, prevoditelj, [[Hrvatska\|hrvatski]] iseljenik. ~~Postao je kontroverzna ličnost kao zdušni pobornik ustaškog režima [[~~Ante ~~Pavelić]]a~~ i [[NDH~~]].<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi''~~, godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref><ref>[[Hrvoje Matković\|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)\|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]]'', Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126</ref><ref>''Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina"'', Zagreb, 1995, str. ~~186</ref>~~		'''Ivan "Evanđelist" Šarić''' ([[Dolac (Travnik, BiH)\|Dolac]], [[Travnik]], [[27. rujna]] [[1871.]]- [[Madrid]], [[16. srpnja]] [[1960.]]), [[Vrhbosanska nadbiskupija\|vrhbosanski]] [[nadbiskup]], pjesnik, prevoditelj, [[Hrvatska\|hrvatski]] iseljenik. Zbog podrške Ante Paveliću i NDH, bio je kontroverzna ličnost.

	==Životopis==		==Životopis==
	Rođen 1871. godine u mjestu koje je [[Katolička Crkva\|Katoličkoj Crkvi]] dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom [[Travničko sjemenište\|Travničkom sjemeništu]] kojega su vodili [[isusovci]]. Nakon svršetka [[Vrhbosanska katolička bogoslovija\|Sarajevske bogoslovije]] [[22. srpnja]] [[1894.]] godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi [[svećenik]] u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka [[dijecezanski svećenik\|dijecezanskih svećenika]] u Nadbiskupiji postao je [[kanonik\|kanonikom]] Vrhbosanskog kaptola. Na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu\|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb\|Zagrebu]] u 27. godini promoviran je za doktora [[teologija\|teologije]]. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu [[Sarajevo\|Sarajevu]].		Rođen 1871. godine u mjestu koje je [[Katolička Crkva\|Katoličkoj Crkvi]] dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom [[Travničko sjemenište\|Travničkom sjemeništu]] kojega su vodili [[isusovci]]. Nakon svršetka [[Vrhbosanska katolička bogoslovija\|Sarajevske bogoslovije]] [[22. srpnja]] [[1894.]] godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi [[svećenik]] u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka [[dijecezanski svećenik\|dijecezanskih svećenika]] u Nadbiskupiji postao je [[kanonik\|kanonikom]] Vrhbosanskog kaptola. Na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu\|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb\|Zagrebu]] u 27. godini promoviran je za doktora [[teologija\|teologije]]. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu [[Sarajevo\|Sarajevu]].
Redak 22:		Redak 23:
	Tijekom rata je otvoreno i žustro podržavao [[UHRO\|ustaški]] režim [[Ante Pavelić]]a i surađivao s njime, a čak je i napisao nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija ''Kad sunce sja'', koja je izašla u njegovim novinama na [[Božić]] [[1941.]]<ref>Časopis ''Križevtsi'', Br. 2 [1942.] str 10-11</ref><ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref> Tu svoju podršku zadržao je do samog kraja rata.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref>		Tijekom rata je otvoreno i žustro podržavao [[UHRO\|ustaški]] režim [[Ante Pavelić]]a i surađivao s njime, a čak je i napisao nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija ''Kad sunce sja'', koja je izašla u njegovim novinama na [[Božić]] [[1941.]]<ref>Časopis ''Križevtsi'', Br. 2 [1942.] str 10-11</ref><ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref> Tu svoju podršku zadržao je do samog kraja rata.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref>

	Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u [[Francisco Franco\|Francovu]] [[Španjolska\|Španjolsku]]. Umire u [[Madrid]]u [[16. srpnja]] [[1960.]], a njegovo se tijelo danas nalazi u [[sarajevo\|sarajevskoj]] Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=918 ''Katolički tjednik'']</ref>		Zbog zdušne podrške Paveliću i ustaškog režima postao je kontroverzna ličnost.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref><ref>[[Hrvoje Matković\|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)\|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]]'', Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126</ref><ref>''Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina"'', Zagreb, 1995, str. 186</ref> Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u [[Francisco Franco\|Francovu]] [[Španjolska\|Španjolsku]]. Umire u [[Madrid]]u [[16. srpnja]] [[1960.]], a njegovo se tijelo danas nalazi u [[sarajevo\|sarajevskoj]] Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=918 ''Katolički tjednik'']</ref>

	== Djela ==		== Djela ==

WikiSysop u (test) 12:56, 27. svibanj 2022.

2022-05-27T12:56:22Z

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2022. u 12:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Evanđelist Šarić'''-->{{dz\|[[Ivan Šarić (šahist)]]\|šahist}}~~
	{{Infookvir biskup		{{Infookvir biskup
	\| ime_biskupa =Ivan "Evanđelist" Šarić		\| ime_biskupa =Ivan "Evanđelist" Šarić

WikiSysop: /* Djela */

2022-05-27T12:55:14Z

Djela

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2022. u 12:55
Redak 34:		Redak 34:
	* Sunce i oblaci, nove pjesme, 1914., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo		* Sunce i oblaci, nove pjesme, 1914., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
	* Katolik na djelu, 1916., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb		* Katolik na djelu, 1916., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
	* Salve Regina,		* Salve Regina, 1920.
	* Crkveni molitvenik, 1921., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb		* Crkveni molitvenik, 1921., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
	* Kućni katekizam ili Priručnik Bratovštine Kršćanskog nauka, 1926., Bosanka pošta, Sarajevo		* Kućni katekizam ili Priručnik Bratovštine Kršćanskog nauka, 1926., Bosanka pošta, Sarajevo
	* Hagija Sofija, 1928.,		* Hagija Sofija, 1928.
	* Zlatne legende o Isusu, Mariji i Josipu, 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb		* Zlatne legende o Isusu, Mariji i Josipu, 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
	* Evanđelist, svezak I 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb		* Evanđelist, svezak I 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
Redak 47:		Redak 47:
	* Sveto pismo, svezak II, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo		* Sveto pismo, svezak II, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
	* Sveto pismo, svezak III, Novi Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo		* Sveto pismo, svezak III, Novi Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
			* Sveti Franjo Asiški, 1953
			* Lurd, 1954
			* Fatima, 1956

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: /* Djela */

2022-05-27T12:43:50Z

Djela

@@ Redak 27: / Redak 27: @@
 == Djela ==
 * Zdravo tijelo Isusovo, molitvena knjižica, 1913., Hrvatsko katoličko tiskovno društvo, Zagreb
-* Zlatne legende o Isusu, Mariji i Josipu, 1932
+* Sunce i oblaci, nove pjesme, 1914., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
 ==Izvori==

WikiSysop: /* Životopis */

2022-05-27T12:05:00Z

Životopis

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2022. u 12:05
Redak 24:		Redak 24:

	Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u [[Francisco Franco\|Francovu]] [[Španjolska\|Španjolsku]]. Umire u [[Madrid]]u [[16. srpnja]] [[1960.]], a njegovo se tijelo danas nalazi u [[sarajevo\|sarajevskoj]] Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=918 ''Katolički tjednik'']</ref>		Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u [[Francisco Franco\|Francovu]] [[Španjolska\|Španjolsku]]. Umire u [[Madrid]]u [[16. srpnja]] [[1960.]], a njegovo se tijelo danas nalazi u [[sarajevo\|sarajevskoj]] Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=918 ''Katolički tjednik'']</ref>

			== Djela ==

			* Zdravo tijelo Isusovo, molitvena knjižica, 1913., Hrvatsko katoličko tiskovno društvo, Zagreb
			* Zlatne legende o Isusu, Mariji i Josipu, 1932

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T23:47:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Ivan Šarić (šahist)]]|šahist}}
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Ivan "Evanđelist" Šarić
| slika = Ivan Evanđelista Šarić.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[27. rujna]] [[1871.]]
| mjesto_rođenja = [[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]]
| datum_smrti = [[16. srpnja]] [[1960.]]
| mjesto_smrti = [[Madrid]]
| svećenik = [[22. srpnja]] [[1894.]]
| biskup = [[2. svibnja]] [[1922.]]
| titula = ''Vrhbosanski nadbiskup''
| služba =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
'''Ivan "Evanđelist" Šarić''' ([[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]], [[Travnik]], [[27. rujna]] [[1871.]]- [[Madrid]], [[16. srpnja]] [[1960.]]), [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]] [[nadbiskup]], pjesnik, prevoditelj, [[Hrvatska|hrvatski]] iseljenik. Postao je kontroverzna ličnost kao zdušni pobornik ustaškog režima [[Ante Pavelić]]a i [[NDH]].<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]]'', Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126</ref><ref>''Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina"'', Zagreb, 1995, str. 186</ref>
==Životopis==
Rođen 1871. godine u mjestu koje je [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom [[Travničko sjemenište|Travničkom sjemeništu]] kojega su vodili [[isusovci]]. Nakon svršetka [[Vrhbosanska katolička bogoslovija|Sarajevske bogoslovije]] [[22. srpnja]] [[1894.]] godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi [[svećenik]] u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka [[dijecezanski svećenik|dijecezanskih svećenika]] u Nadbiskupiji postao je [[kanonik|kanonikom]] Vrhbosanskog kaptola. Na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]] u 27. godini promoviran je za doktora [[teologija|teologije]]. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu [[Sarajevo|Sarajevu]].

Za [[pomoćni biskup|pomoćnog biskupa]] [[biskup koadjutor|koadjutora]] Vrhbosanske nadbiskupije i [[naslovni biskup|naslovnim biskupom]] [[cezaropolska biskupija|cezaropolskim]] imenovan je [[27. lipnja]] [[1908.]] godine. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]] [[1918.]] godine srbijanski dvor [[Karađorđevići|Karađorđevića]] osporavao mu je dopuštenje da preuzme upravu Nadbiskupijom, jer u to vrijeme ni jedan (nad)biskup nije mogao zasjesti na (nad)biskupsku stolicu bez dopuštenja svjetovnog vladara. Tek nakon četiri godine, i nakon brojnih intervenata [[diplomacija|diplomacije]] [[Sveta Stolica|Sv. Stolice]] , [[2. svibnja]] [[1922.]] godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i [[metropolit]]om. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove [[župa|župe]], širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti [[Biblija|Bibliju]] na [[hrvatski jezik|hrvatski]], što je uspješno i izveo u ratnim godinama.

Tijekom rata je otvoreno i žustro podržavao [[UHRO|ustaški]] režim [[Ante Pavelić]]a i surađivao s njime, a čak je i napisao nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija ''Kad sunce sja'', koja je izašla u njegovim novinama na [[Božić]] [[1941.]]<ref>Časopis ''Križevtsi'', Br. 2 [1942.] str 10-11</ref><ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref> Tu svoju podršku zadržao je do samog kraja rata.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref>

Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u [[Francisco Franco|Francovu]] [[Španjolska|Španjolsku]]. Umire u [[Madrid]]u [[16. srpnja]] [[1960.]], a njegovo se tijelo danas nalazi u [[sarajevo|sarajevskoj]] Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=918 ''Katolički tjednik'']</ref>

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Vanjske povezice==
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Josip Stadler]]
|gl_članak_funkcija=[[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanski nadbiskup <br> (1922. - 1960.)]]
|nasljednik= [[Marko Alaupović]]
}}

{{Vrhbosanski nadbiskupi}}

{{GLAVNIRASPORED:Šarić, Ivan Evanđelista}}
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Katolička crkva i NDH]]
[[Kategorija:Životopisi, Travnik]]
[[Kategorija:Vrhbosanski nadbiskupi]]