https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ivan_%C4%8Crn%C4%8Di%C4%87Ivan Črnčić - Povijest promjena2026-09-02T19:22:17ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ivan_%C4%8Crn%C4%8Di%C4%87&diff=232614&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-17T19:43:48Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ivan Črnčić'''-->'''Ivan Črnčić''' (Ivan Crnčić)<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/16570/ Črnčić (Crnčić), Ivan] Proleksis enciklopedija</ref> ([[Polje (Dobrinj)]], [[2. svibnja]] [[1830.]] - [[Rim]], [[7. siječnja]] [[1897.]])<ref name="otok-krk">[http://otok-krk.org/krk/hrvatska/7.-sijecnja-1987.-umro-je-povjesnicar-ivan-crncic 7. siječnja 1987. umro je povjesničar Ivan Črnčić _ Otok Krk Dogodilo se na današnji dan _ Gradske vijesti _ 7.1.2013.], otok-krk.org, (MK) Autor: Admin, 7. siječnja 2013.</ref> hrvatski katolički [[svećenik]], tajnik [[Krčka biskupija|krčkog biskupa]], ravnatelj znamenitog [[Hrvatski zavod sv. Jeronima|hrvatskog Zavoda sv. Jerolima]] u [[Rim]]u, prvi član JAZU, danas [[HAZU]], s otoka Krka. Pisac, [[Slavistika|slavist]], [[Filologija|filolog]], [[arhivistika|arhivist]], [[kroatistika|kroatist]], [[povjesničar]]; u rodnome Polju otvorio drugu redovnu školu u Dobrinjštini. Prvi je priredio čitanje i izdanje [[Darovnica slavnoga Dragoslava|darovnice slavnog Dragoslava]].<ref name="hrcak.srce.hr">[http://hrcak.srce.hr/file/10934 Milan Mihaljević, Dosadašnja čitanja darovnice slavnoga Dragoslava]</ref> Objavio ju je u [[1860.]] godine u "''[[Zagrebački katolički list|Zagrebačkom katoličkom listu]]''".<ref name="hrcak.srce.hr"/> [[1874.]] objavio je [[Ljetopis popa Dukljanina]] pod nazivom ''Popa Dukljanina ljetopis po latinsku i toga nekoliko i još nešto po hrvatsku, po prepisu popa Jerolima Kaletića''.<ref>''[[Ivan Mužić|Mužić, Ivan]], Hrvatska kronika 547.-1089., Marjan tisak, Split, 2002.'' {{ISBN|953-214-053-0}}, str. 227.</ref><br />
<br />
== Životopis ==<br />
Rođen je na otoku [[Krk]]u 2. svibnja 1830. u selu Polju.<ref name="otok-krk"/><br />
<br />
Bogosloviju studirao u Gorici (Gorizia). Za svećenika se zaredio 1856. godine. Studij bogoslovlja nastavio je u zavodu [[Augustineum]] u Beču,<ref name="Hrvtska enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13482 Črnčić, Ivan], Hrvatska enciklopedija LZMK</ref> gdje je doktorirao teologiju 1861. godine.<br />
<br />
Tajnik Krčke biskupije bio je 1861.<ref name="otok-krk"/> biskupu [[Ivan Josip Vitezić|Ivanu Josipu Viteziću]].<ref name="Hrvtska enciklopedija"/><br />
<br />
Bio je [[kanonik]] crkve sv. Jeronima i ravnatelj Hrvatskog kaptola [[Hrvatski zavod sv. Jeronima|Zavoda sv. Jeronima]] u Rimu.<ref name="proleksis"/><ref name="otok-krk"/> Dužnost ravnatelja obnašao je do smrti.<ref name="Hrvtska enciklopedija"/> Pouzdanik hrvatskim biskupima u Rimu, posebice [[Strossmayer]]u.<ref name="CCP">[https://hrcak.srce.hr/file/110214 Croatica Christiana periodica] Maja Polić: Studenti Augustineuma (Frintaneuma) s područja Riječke nadbiskupije/metropolije (zapadna Hrvatska), br. 67 - lipanj 2011., str. 146.</ref><br />
<br />
Bavio se istraživanjem hrvatske crkvene i kulturne povijesti. Fokusirao se na [[glagoljaštvo]] Istre i Kvarnera. U izučavanju hrvatske glagoljaške baštine odigrao je istaknutu ulogu. Do izvora je dolazio istraživanjem arhivskog gradiva koji je potom objavljivao.<ref name="otok-krk"/> Objavio je mnogo monografija, studija, rasprava i članaka iz hrvatske kulturne i crkvene povijesti.<ref name="Hrvtska enciklopedija"/><br />
Fokusiranost na proučavanje glagoljskih [[epigraf]]skih spomenika pridonijela je njegovoj važnoj ulozi u otkrivanju [[Baščanska ploča|Bašćanske ploče]].<ref name="otok-krk"/><ref name="Hrvtska enciklopedija"/><br />
<br />
Od 1882. godine član je [[HAZU]].<ref name="otok-krk"/><br />
<br />
== Djela ==<br />
* Najstarija poviest krčkoj, osorskoj, rabskoj, senjskoj i krbavskoj biskupiji (1867).<ref name="otok-krk"/><br />
* Dvie rasprave, 1868.<br />
* Popa Dukljanina letopis po latinsku i toga nekoliko i još nešto po hrvatsku po prepisu popa Jerolima Kaletića, 1874.<br />
* Imena Slovjenin i Ilir u našem gostinjcu u Rimu poslije 1453. godine, 1886.<br />
* Statut Vrbanski a donekle i svega krčkog otoka (1890).<ref name="Hrvtska enciklopedija"/><br />
* Još dvoje o slovjenskom gostinjcu u Rimu izopačeno, 1896.<br />
* Statuta lingua croatica conscripta = Hrvatski pisani zakoni: Vinodolski, Poljički, [[Vrbanski statut|Vrbanski]] a donekle i svega Krčkog otoka, [[Kastavski statut|Kastavski]], [[Veprinački statut|Veprinački]] i [[Trsatski statut|Trsatski]] (urednici [[Franjo Rački]], [[Vatroslav Jagić]] i Ivan Črnčić), 1890.<br />
<br />
== Citati ==<br />
{{citat|Pak, Hrvate moj, kako se mi tomu radovasmo i veseljasmo! te uskiknusmo: Zvonimir, kralj hrvatski! napis jedanaestoga vijeka! Da je za nj znao tvrdi [[Josef Dobrovský|Dobrovsky]]! da ga je pročitao željni [[Pavel Josef Šafařík|Šafaržik]]! da ga je vidio neki hrvatski neprijatelj i njegovi poslušnici!"|Prigodom ponovna posjeta [[Jurandvor]]u}}<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Črnčić, Ivan}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]<br />
[[Kategorija:Filolozi]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]<br />
[[Kategorija:Arhivisti]]<br />
[[Kategorija:Akademici HAZU]]<br />
[[Kategorija:Životopisi, Krk]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]]</div>WikiSysop