Istočna Hercegovina - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:41:41Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Istočna Hercegovina'''-->~~'''Istočna Hercegovina''' je mikroregija u [[Hercegovina\|Hercegovini]]. Predstavlja područje istočno od rijeke [[Neretva\|Neretve]] do granice [[BiH\|Bosne i Hercegovine]] s [[Crna Gora\|Crnom Gorom]].		'''Istočna Hercegovina''' je mikroregija u [[Hercegovina\|Hercegovini]]. Predstavlja područje istočno od rijeke [[Neretva\|Neretve]] do granice [[BiH\|Bosne i Hercegovine]] s [[Crna Gora\|Crnom Gorom]].

	Gospodarsko središte i najveći grad Istočne Hercegovine je [[Trebinje]] koji je udaljen samo 30 km od obale [[Jadransko more\|Jadranskog mora]]. Oko 90 % Istočne Hercegovine administrativno pripada [[RS\|Republici Srpskoj]]. Ostala veća naselja ove regije su:		Gospodarsko središte i najveći grad Istočne Hercegovine je [[Trebinje]] koji je udaljen samo 30 km od obale [[Jadransko more\|Jadranskog mora]]. Oko 90 % Istočne Hercegovine administrativno pripada [[RS\|Republici Srpskoj]]. Ostala veća naselja ove regije su:

Suradnik01 u (test) 22:18, 18. siječanj 2023.

2023-01-18T22:18:34Z

←Starija inačica		Inačica od 18. siječanj 2023. u 22:18
Redak 14:		Redak 14:
	Područje Hercegovine istočno od [[Neretva\|Neretve]] do 15. stoljeća se zvalo [[Humska zemlja]] (ili Zahumlje). To je bilo područje Zahumske biskupije čije je središte od 9. stoljeća bio Ston. Njegovim ulaskom u sastav [[Dubrovačka Republika\|Dubrovačke Republike]] (1333.) biskupija prelazi u [[Trebinje]]. Kako su trebinjski biskupi povremeno pred Turcima bježali su u [[Dubrovnik]] i otok [[Mrkan]] ([[Trebinjsko-mrkanska biskupija]]) Papa je 1819. prebacio brigu za biskupiju u Dubrovnik, a od 1890. do danas nadležan je [[Mostarsko-duvanjska biskupija\|mostarsko-duvanjski biskup]].<ref name="Istočna">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/istocna-hercegovina-nekada-i-danas-637.aspx Istočna Hercegovina nekada i danas] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20130813202154/http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/istocna-hercegovina-nekada-i-danas-637.aspx \|date=13. kolovoza 2013. }}, rb-donjahercegovina.ba, preuezeto 17. listopada 2016.</ref>		Područje Hercegovine istočno od [[Neretva\|Neretve]] do 15. stoljeća se zvalo [[Humska zemlja]] (ili Zahumlje). To je bilo područje Zahumske biskupije čije je središte od 9. stoljeća bio Ston. Njegovim ulaskom u sastav [[Dubrovačka Republika\|Dubrovačke Republike]] (1333.) biskupija prelazi u [[Trebinje]]. Kako su trebinjski biskupi povremeno pred Turcima bježali su u [[Dubrovnik]] i otok [[Mrkan]] ([[Trebinjsko-mrkanska biskupija]]) Papa je 1819. prebacio brigu za biskupiju u Dubrovnik, a od 1890. do danas nadležan je [[Mostarsko-duvanjska biskupija\|mostarsko-duvanjski biskup]].<ref name="Istočna">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/istocna-hercegovina-nekada-i-danas-637.aspx Istočna Hercegovina nekada i danas] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20130813202154/http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/istocna-hercegovina-nekada-i-danas-637.aspx \|date=13. kolovoza 2013. }}, rb-donjahercegovina.ba, preuezeto 17. listopada 2016.</ref>

	Početkom Drugog svjetskog rata ovdje je živjelo oko 30.000 vjernika, a 1990. upola manje. U [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]] i poraću stradalo je 5000 ljudi, a preostalih desetak tisuća stanovnika raseljeni su na različite načine. Godine 1976. ukida se [[željeznička pruga Gabela – Zelenika]] što je ubrzalo trend iseljavanja iz ovog kraja.<ref name="Istočna"/>		Početkom Drugog svjetskog rata ovdje je živjelo oko katoličkih 30.000 vjernika, a 1990. upola manje. U [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]] i poraću stradalo je 5000 ljudi, a preostalih desetak tisuća stanovnika raseljeni su na različite načine. Godine 1976. ukida se [[željeznička pruga Gabela – Zelenika]] što je ubrzalo trend iseljavanja iz ovog kraja.<ref name="Istočna"/>
			Broj katoličkih vjernika nakon Domovinskog rata u BiH spao je na 300.<ref name=povratka>Vera Soldo: [https://www.dw.com/hr/nevesinje-obnovljena-katoli%C4%8Dka-crkva-ali-povratka-nema/a-40122517 ''Nevesinje Obnovljena katolička crkva, ali povratka nema'']. Deutsche Welle. 16. kolovoza 2017. Pristupljeno 18. siječnja 2023.</ref>

	Početkom listopada [[1991.]] godine [[JNA]], pod srpskom kontrolom, je porušila i spalila hrvatsko selo [[Ravno]] u tadašnjoj općini Trebinje što mnogi smatraju početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini#Počeci rata: Polog i Ravno\|rata u BiH]].		Početkom listopada [[1991.]] godine [[JNA]], pod srpskom kontrolom, je porušila i spalila hrvatsko selo [[Ravno]] u tadašnjoj općini Trebinje što mnogi smatraju početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini#Počeci rata: Polog i Ravno\|rata u BiH]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T02:42:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Istočna Hercegovina''' je mikroregija u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Predstavlja područje istočno od rijeke [[Neretva|Neretve]] do granice [[BiH|Bosne i Hercegovine]] s [[Crna Gora|Crnom Gorom]].

Gospodarsko središte i najveći grad Istočne Hercegovine je [[Trebinje]] koji je udaljen samo 30 km od obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Oko 90 % Istočne Hercegovine administrativno pripada [[RS|Republici Srpskoj]]. Ostala veća naselja ove regije su:

*[[Nevesinje]]
*[[Gacko]]
*[[Bileća]]
*[[Ljubinje]]

== Povijest ==
Hrvatsko je ime od starina nazočno u Istočnoj Hercegovini. U poimeničnom popisu sandžaka vilajeta Hercegovina spominju se imena "Vukas sin Hrvatina, Bogdan sin Hrvata, Radoje sin Stjepana, Radič sin Vlatka, Vukašin sin Hrvatina".<ref name="Tajna smanjenja">[http://www.zupa-nevesinje.com/files/file/nevesinje_reportaza_iz_svjetla_rijeci.pdf Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] Tajna smanjenja katolika od 1647 na 219 osoba, reportaža iz Svjetla riječi (pristupljeno 14. srpnja 2019.)</ref>
Osobna imena Hrvatin (od 1301.), Hrvajin (od 1475.), Hrvo (od 1475.), Hrvoje (od 1475.) i Hrvat (od 1475.) u srednjovjekovlju nalazimo i diljem istočne Hercegovine: od Bišća kod Mostara preko Zažablja, Popova, Površi i Trebinja do Biograda kod Nevesinja, stolačkoga i konjičkoga kraja te Plane kod Bileće.<ref> https://hrcak.srce.hr/171401 Domagoj Vidović, Etnonim Hrvat u antroponimiji i toponimiji Vol. 3 No. 3, 2016. str.22 </ref>

Područje Hercegovine istočno od [[Neretva|Neretve]] do 15. stoljeća se zvalo [[Humska zemlja]] (ili Zahumlje). To je bilo područje Zahumske biskupije čije je središte od 9. stoljeća bio Ston. Njegovim ulaskom u sastav [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] (1333.) biskupija prelazi u [[Trebinje]]. Kako su trebinjski biskupi povremeno pred Turcima bježali su u [[Dubrovnik]] i otok [[Mrkan]] ([[Trebinjsko-mrkanska biskupija]]) Papa je 1819. prebacio brigu za biskupiju u Dubrovnik, a od 1890. do danas nadležan je [[Mostarsko-duvanjska biskupija|mostarsko-duvanjski biskup]].<ref name="Istočna">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/istocna-hercegovina-nekada-i-danas-637.aspx Istočna Hercegovina nekada i danas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130813202154/http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/istocna-hercegovina-nekada-i-danas-637.aspx |date=13. kolovoza 2013. }}, rb-donjahercegovina.ba, preuezeto 17. listopada 2016.</ref>

Početkom Drugog svjetskog rata ovdje je živjelo oko 30.000 vjernika, a 1990. upola manje. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i poraću stradalo je 5000 ljudi, a preostalih desetak tisuća stanovnika raseljeni su na različite načine. Godine 1976. ukida se [[željeznička pruga Gabela – Zelenika]] što je ubrzalo trend iseljavanja iz ovog kraja.<ref name="Istočna"/>

Početkom listopada [[1991.]] godine [[JNA]], pod srpskom kontrolom, je porušila i spalila hrvatsko selo [[Ravno]] u tadašnjoj općini Trebinje što mnogi smatraju početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini#Počeci rata: Polog i Ravno|rata u BiH]].

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.istocnahercegovina.com/ Portal - istocnahercegovina.com]

[[Kategorija:Regije u Bosni i Hercegovini]]