WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T10:16:49Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 10:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Istarsko narodno kazalište'''-->~~{{coor title dms\|44\|52\|2.5\|N\|13\|50\|49.5\|E\|name=Istarsko narodno kazalište\|display=title,inline\|scale:1000}}		{{coor title dms\|44\|52\|2.5\|N\|13\|50\|49.5\|E\|name=Istarsko narodno kazalište\|display=title,inline\|scale:1000}}
	'''Istarsko narodno kazalište''' ('''INK''') je [[Pula\|gradska]] [[kazalište\|kazališna]] i [[kultura\|kulturna]] [[ustanova]] koja je pod nazivom ''Narodno kazalište u Puli'' osnovano rješenjem Narodnog odbora [[Pula\|grada Pule]] [[19. ožujka]] [[1948.]] godine. INK je smješteno u višenamjenskoj ali prije svega kazališnoj zgradi, dotadanjeg naziva, '''''Politeama Ciscutti'''''.		'''Istarsko narodno kazalište''' ('''INK''') je [[Pula\|gradska]] [[kazalište\|kazališna]] i [[kultura\|kulturna]] [[ustanova]] koja je pod nazivom ''Narodno kazalište u Puli'' osnovano rješenjem Narodnog odbora [[Pula\|grada Pule]] [[19. ožujka]] [[1948.]] godine. INK je smješteno u višenamjenskoj ali prije svega kazališnoj zgradi, dotadanjeg naziva, '''''Politeama Ciscutti'''''.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T05:58:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{coor title dms|44|52|2.5|N|13|50|49.5|E|name=Istarsko narodno kazalište|display=title,inline|scale:1000}}
'''Istarsko narodno kazalište''' ('''INK''') je [[Pula|gradska]] [[kazalište|kazališna]] i [[kultura|kulturna]] [[ustanova]] koja je pod nazivom ''Narodno kazalište u Puli'' osnovano rješenjem Narodnog odbora [[Pula|grada Pule]] [[19. ožujka]] [[1948.]] godine. INK je smješteno u višenamjenskoj ali prije svega kazališnoj zgradi, dotadanjeg naziva, '''''Politeama Ciscutti'''''.

==Povijest==
Godine [[1871.]] [[Pula]] dobiva kazališnu zgradu ''Politeamu Ciscutti'' (20 godina prije [[Rijeka|Rijeke]], 22 godine prije [[Split]]a i 24 godine prije [[Zagreb]]a) - univerzalni [[auditorij]] za sve vrste [[scena|scenskih]] i [[glazba|glazbenih]] priredbi kao i za raznoliku estradnu djelatnost ([[cirkus]], [[film]], [[sport]]ske priredbe). Politeamu Ciscutti, smještenu na granici povijesne jezgre i budućeg modernog poslovnog središta grada, izgradio je prema projektu [[Ruggero Berlamo|Ruggera Berlama]] poduzetnik [[Pietro Ciscutti]]. Gledalište se sastojalo od [[parter]]a, dvadeset i osam [[loža]] u [[mezzanin]]u, trideset loža na prvom katu te [[balkon]]a i [[galerija|galerije]]. Kazalište je moglo primiti 800 posjetitelja.

Nepunu godinu dana nakon [[Pariz]]a, a svega mjesec dana nakon [[Zagreb]]a, u [[Pula|Puli]] se dogodio prvi pokušaj prikazivanja "[[film|žive slike]]". Mjesto zbivanja bila je upravo Politeama Ciscutti, a vrijeme zbivanja [[28. studenog]] [[1896.]] godine. Od tada počinje [[povijest kinematografa u Puli]] čiji je vrhunac razvoja dosegnut na početku [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. U [[Pula|Puli]] su tada snimljeni prvi [[film]]ovi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ("''[[Porinuće broda Szigetvar]]''", "''[[Isplata mornara na brodu Radetzky]]''" i "''[[Mornari se zabavljaju na palubi jednog broda]]''").

U Politeami Ciscutti, u Carrarinoj ulici ili u vlastitome šatoru, svoje predstave davali su i putujući kinematografi poput [[Valentini]]ja, [[Spina|Spine]], [[Thomas Alva Edison|Edison]]a, [[Iride]], [[Buffalo Bill]]a, [[New York, New York|New York]]a i [[Milanski kinematograf|Milanskog kinematografa]].

Dana [[26. studenog]] [[1910.]] godine u Politeami Ciscutti izvedena je [[premijera]] [[opera|opere]] ''[[La Bufera]]'' [[Gialdino Gialdini|Gialdina Gialdinija]].

Možda je za međunarodnu [[povijest]] najvažniji sljedeći događaj. [[Benito Mussolini]] u svojem jedinom posjetu [[Pula|Puli]] [[21. rujna]] [[1920.]]<ref>http://www.gradpula.com/vijesti-iz-pule-i-istre/gianfranco-fini-dolazi-u-pulu-da-bi-osvetio-fasistickog-diktatora-benita-mussolinija.html</ref><ref>http://www.jutarnji.hr/a-tko-je-u-puli-1920--opalio-samar-mussoliniju-/408308/</ref> godine održao je govor u pulskom kazalištu Politeama Ciscutti izrekavši sljedeće, često citirane, riječi: "''Di fronte ad una [[rasa|razza]] inferiore e [[barbari|barbara]] come la [[Slaveni|slava]], non si deve seguire la [[politika|politica]] che dà lo zuccherino, ma quella del bastone. I confini dell’Italia devono essere il [[Brenner|Brennero]], il [[Snježnik|Nevoso]] e le [[Dinaridi|Dinariche]]: io credo che si possano sacrificare 500.000 slavi barbari a 50.000 [[Talijani|italiani]].''" ("Pred rasom kao što je slavenska, inferiorna i barbarska, ne treba slijediti politiku mrkve, nego politiku batine. Granice Italije moraju biti Brenner, Snježnik i dinarske Alpe: vjerujem da se može žrtvovati 500.000 slavenskih barbara za 50.000 Talijana.") Prilikom izlaska iz kazališta Mussoliniju je netko u gužvi opalio šamar, štoviše dva. Taj najglasniji i najdulji pulski šamar postao je mit, do danas neuništiv. Diljem [[Istra|Istre]] odmah se proširio glas da je 'Mussoliniju da dvi triske jedan delavac', a budući [[Duce]] je u svojoj biografiji napisao da u [[Pula|Puli]] oduševljenje nije bilo tako veliko kao u drugim gradovima. Do danas ipak nije ostalo riješeno da li se ovaj događaj uopće zbio, a ako jest, tko je bila ta odvažna osoba koja je budućem [[fašizam|fašističkom]] vođi opalila šamar.

Kao što je već spomenuto, kazališno zdanje na današnjem mjestu sagrađeno je krajem [[1870-ih]] i početkom [[1880-ih]] godina zaslugom pulskoga građevinskog poduzetnika i dobrotvora [[Pietro Ciscutti|Pietra Ciscuttija]]. Svečano je otvoreno [[24. rujna]] [[1881.]] godine. Prije toga Ciscutti je između [[Dante]]ova trga i Ulice Sergijevaca (uz [[crkva Gospe od Milosrđa u Puli|crkvu Gospe od Milosrđa]]) sagradio prvo suvremeno kazalište u [[Pula|Puli]], manju kazališnu zgradu [[Teatro Nuovo]], otvorenu [[28. prosinca]] [[1854.]] godine.

Kada je kazališna zgrada po drugi puta rekonstruirana i obnovljena (prvi puta je to učinjeno [[1918.]]), radovi su završeni listopada [[1956.]], osnivačka prava preuzima Narodni odbor Kotara s ciljem da se djelovanje Kazališta proširi na cijelo područje [[Istra|Istre]] (pripojeno je [[Narodno kazalište iz Buja]]), pa se naziv mijenja u ''Istarsko narodno kazalište''. Nakon 23 sezone svoga djelovanja s postavljenih 213 [[premijera]] (199 kazališnih i 14 [[opereta|operetnih]] naslova) 125 autora (66 stranih i 59 domaćih) i odigranih 2.050 [[predstava]], Likvidacijski odbor Skupštine općine Pula [[29. travnja]] [[1971.]] godine (predsjednik Odbora je posljednji direktor Istarskog narodnog kazališta, [[glumac]] i [[redatelj]] [[Ljudevit Crnobori]]) donosi rješenje o prestanku rada Istarskoga narodnog kazališta kao ustanove.

Osamnaest su godina Puljani čekali da se kazališna zgrada po treći puta obnovi i rekonstruira, te konačno dočekali svečano otvorenje [[5. svibnja]] [[1989.]] izvedbom [[Jakov Gotovac|Gotovčeve]] [[opera|opere]] ''[[Ero s onoga svijeta]]'' [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]] iz [[Zagreb]]a. Od [[1994.]] Kazalište djeluje pod imenom ''Istarsko narodno kazalište – Kazališna kuća Pula'', a od [[2004.]] '''''Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula'''''.

==Tehnički podaci==
Velika dvorana INK-a posjeduje 697 mjesta za sjedenje. Između [[pozornica|pozornice]] i [[parter]]a nalazi se [[orkestar]]. Oko partera koji posjeduje 316 mjesta polukružno idu lijevi i desni [[mezzanin]], a svaka [[loža]] mezzanina ima 46 mjesta. Iznad mezzanina nalazi se prvi kat koji ima sa svake strane jednak broj mjesta za sjedenje kao i mezzanin. Na samom vrhu nalazi se [[balkon]] podijeljen u tri dijela, lijevo (54 sjedećih mjesta), sredina (89 sjedećih mjesta) i desno (54 sjedećih mjesta).

==Izvori==
{{izvori}}

==Više informacija==
* [[Pietro Ciscutti]]
* [[Pula]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.ink.hr/ Službene stranice Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula]

{{Pula}}

[[Kategorija:Hrvatske kazališne kuće i trupe]]
[[Kategorija:Građevine u Puli]]
[[Kategorija:Operne kuće]]

Istarsko narodno kazalište - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica