Suradnik10: /* Hlapljenje */

2026-01-30T11:43:34Z

Hlapljenje

←Starija inačica		Inačica od 30. siječanj 2026. u 11:43
Redak 26:		Redak 26:

	'''Hlapljenje''' je prelaženje tvari iz tekućega u plinovito agregatno stanje bez vrenja, na temperaturi nižoj od vrelišta. Iako na temperaturi nižoj od vrelišta prosječna [[kinetička energija]] [[molekula]] tekućine nije dovoljna za napuštanje tekućine, neke, najbrže, molekule imaju dovoljnu kinetičku energiju da se mogu odvojiti od površine tekućine i nastaviti se gibati slobodno. Hlapljenjem se prosječna kinetička energija molekula u tekućini smanjuje i temperatura tekućine opada. Brzina hlapljenja veća je što je viša [[temperatura]] tekućine i niži [[tlak]] izvan tekućine. <ref> '''hlapljenje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25805] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>		'''Hlapljenje''' je prelaženje tvari iz tekućega u plinovito agregatno stanje bez vrenja, na temperaturi nižoj od vrelišta. Iako na temperaturi nižoj od vrelišta prosječna [[kinetička energija]] [[molekula]] tekućine nije dovoljna za napuštanje tekućine, neke, najbrže, molekule imaju dovoljnu kinetičku energiju da se mogu odvojiti od površine tekućine i nastaviti se gibati slobodno. Hlapljenjem se prosječna kinetička energija molekula u tekućini smanjuje i temperatura tekućine opada. Brzina hlapljenja veća je što je viša [[temperatura]] tekućine i niži [[tlak]] izvan tekućine. <ref> '''hlapljenje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25805] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

			== Uređaji ==
			Sprava za mjerenje isparavanja vode s vlažne površine u atmosferu zove se [[atmograf]].

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T08:22:04Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 08:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Isparavanje'''-->~~[[datoteka:Watervapor cup.jpg\|mini\|desno\|250px\|Isparena voda u zraku se [[Ukapljivanje plinova\|ukapljuje]] u obliku [[aerosol]]a.]]		[[datoteka:Watervapor cup.jpg\|mini\|desno\|250px\|Isparena voda u zraku se [[Ukapljivanje plinova\|ukapljuje]] u obliku [[aerosol]]a.]]

	[[datoteka:LacRose2.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Morska sol]] u [[Dakar]]u ([[Senegal]]).]]		[[datoteka:LacRose2.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Morska sol]] u [[Dakar]]u ([[Senegal]]).]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-16T10:28:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Watervapor cup.jpg|mini|desno|250px|Isparena voda u zraku se [[Ukapljivanje plinova|ukapljuje]] u obliku [[aerosol]]a.]]

[[datoteka:LacRose2.jpg|mini|desno|250px|[[Morska sol]] u [[Dakar]]u ([[Senegal]]).]]

[[datoteka:Kochendes wasser02.jpg|mini|desno|250px|[[Voda]] vrije ili ključa.]]

'''Isparavanje''' je [[Fazni prijelazi|prijelaz tvari]] iz [[tekućine|tekućeg]] u [[plin]]ovito [[Agregatna stanja|agregatno stanje]]. Prema kinetičko-molekularnoj teoriji [[toplina|topline]], tekućina isparuje kada njezine [[Molekula|molekule]] zagrijavanjem poprime dovoljno [[energija|energije]] da nadvladaju [[Kohezija|kohezijske sile]] unutar tekućine i [[tlak]] nad njezinom površinom. Razlikuje se [[Vrenje (fizika)|isparavanje vrenjem]] i [[hlapljenje]]m. Tekućina isparuje vrenjem kada se tlak pare u tekućini izjednači s ukupnim tlakom nad tekućinom. [[Temperatura]] pri kojoj tekućina vrije naziva se [[vrelište]]m. Povećavanjem tlaka nad tekućinom vrelište raste, a smanjenjem tlaka opada. Tekućina isparuje hlapljenjem kada je tlak [[para|pare]] u tekućini veći od [[Parcijalni tlak|parcijalnoga tlaka]] te pare nad tekućinom, a manji od ukupnoga tlaka nad tekućinom; tekućina, dakle, hlapi pri temperaturi nižoj od vrelišta.

Jedna je od najstarijih primjena isparavanja dobivanje [[Morska sol|soli iz morske vode]]. U procesnoj se tehnici pod isparavanjem razumije [[tehnologija|tehnološka operacija]] kojom se u isparivaču dio [[Otapalo|otapala]] vrenjem prevodi u plinovito (parovito) stanje kako bi se povećala [[koncentracija]] [[otopine]] (uparavanje), na primjer pri [[Šećerana|proizvodnji šećera]], različitih [[soli]], [[Gnojivo|umjetnih gnojiva]] i drugog. Otopina se zagrijava u dijelu isparivača koji se naziva ogrjevnom komorom, a para otapala, koja se naziva supara, izlazi iz otopine u parni prostor isparivača. Danas se uglavnom rabe [[cijev]]ni isparivači, u kojima otopina prirodno ili prisilno cirkulira kroz vruće cijevi i isparuje se uz vrenje ili se isparuje u tankom sloju na stijenkama cijevi. Isparivači se najčešće zagrijavaju svježom [[vodena para|vodenom parom]] (jednostruko iskorištavanje topline uz stalan tlak) ili, ako su isparivači međusobno povezani u niz, suparom iz prethodnog isparivača. Tako se toplina višestruko iskorištava, jer se supara iz prvog isparivača upotrebljava za zagrijavanje drugog i tako dalje, ali je to moguće ako je u svakom idućem isparivaču tlak niži od prethodnoga, pa je i [[vrelište]] otopine sve niže, ili ako se termokompresijom stalno povećava temperatura supare. Utrošak topline za zagrijavanje otopine može se smanjiti i ako se [[Sirovine|sirovina]] [[Pregrijanje|predgrijava]] već zagrijanim produktom koji izlazi iz isparivača. Osim za opisano uparavanje, kojemu je cilj dobivanje otopine veće koncentracije, isparavanje se primjenjuje i radi dobivanja čistog otapala (na primjer [[Pitka voda|pitke vode]] pri [[Odsoljavanje vode|odsoljavanju vode]] ili desalinizaciji morske vode) te kao proces kojim se postiže učinak [[hlađenje|hlađenja]] u [[Rashladna sredstva|rashladnim strojevima]]. <ref> '''isparavanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27953] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Toplina isparavanja ==
Ugrijemo li [[voda|vodu]] na 100 [[°C]] kod normalnog [[Atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]], ona će uzavrijeti i prelaziti u [[vodena para|vodenu paru]]. Ta [[temperatura]] kod koje voda ili bilo koja tekućina prelazi u parovito stanje zove se [[vrelište]], a pretvaranje tekućine u paru kod vrelišta zove se isparavanje. Ohlađujemo li [[para|paru]], ona će kod iste temperature prijeći natrag u tekuće [[Agregatna stanja|agregatno stanje]]. Prelaženje pare u tekuće stanje zove se [[kondenzacija]]. [[Masti i ulja]] ne mogu se dovesti zagrijavanjem do vrelišta jer se kod temperature od 300 °C kemijski raspadaju. Ako kod vrelišta vodu i dalje grijemo, temperatura se neće povisivati. Prestanemo li sa zagrijavanjem, vrenje će odmah prestati što znači da kod vrenja moramo stalno dovoditi toplinu, ali se tom toplinom ne povisuje temperatura već se ona troši na isparavanje. [[Toplina]] koja je potrebna da se 1 [[kilogram]] tekućine, već ugrijanu na temperaturu vrenja, pretvori u paru, naziva se toplina isparavanja. Toplina isparavanja za vodu iznosi 2 258 [[Džul|kJ]]/kg = 2,258 MJ/kg (539,4 [[Kalorija|kcal]]/kg) kod normalnog atmosferskog tlaka. Kod većih [[tlak]]ova toplina isparavanja postaje manja. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Vrenje ==
{{Glavni|Vrenje (fizika)}}

'''Vrenje''' ili '''ključanje''', u [[fizika|fizici]], je [[fazni prijelazi|fazni prijelaz]] iz [[tekućine|tekućega]] u [[plin]]ovito [[agregatna stanja|agregatno stanje]] koji se zbiva istodobno u cijelom obujmu ili [[volumen]]u tekućine na temperaturi [[vrelište|vrelišta]], pri tlaku [[para|pare]] u tekućini koji je jednak vanjskom [[tlak]]u. Prijelazu je svojstvena pojava mjehurića plina u tekućini. <ref> '''vrenje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=65464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Vrelište ===
{{Glavni|Vrelište}}

'''Vrelište''' je [[temperatura]] na kojoj istodobno u cijelom obujmu ([[volumen]]u) [[tvar]] prelazi iz tekućega u plinovito agregatno stanje, to jest najviša temperatura na koju se pri određenom [[tlak]]u može zagrijati [[tekućina]]. S povećanjem tlaka vrelište se povećava, a sa smanjenjem smanjuje; obično se navodi vrijednost pri [[Standardni tlak i temperatura|normiranom atmosferskom tlaku]] (101 325 [[Pa]]). Vrelište je karakteristično svojstvo tvari. <ref> '''vrelište''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=65464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Hlapljenje ==
{{Glavni|Hlapljenje}}

'''Hlapljenje''' je prelaženje tvari iz tekućega u plinovito agregatno stanje bez vrenja, na temperaturi nižoj od vrelišta. Iako na temperaturi nižoj od vrelišta prosječna [[kinetička energija]] [[molekula]] tekućine nije dovoljna za napuštanje tekućine, neke, najbrže, molekule imaju dovoljnu kinetičku energiju da se mogu odvojiti od površine tekućine i nastaviti se gibati slobodno. Hlapljenjem se prosječna kinetička energija molekula u tekućini smanjuje i temperatura tekućine opada. Brzina hlapljenja veća je što je viša [[temperatura]] tekućine i niži [[tlak]] izvan tekućine. <ref> '''hlapljenje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25805] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Agregatna stanja]]

Isparavanje - Povijest promjena

Suradnik10: /* Hlapljenje */

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica