Ismail Kadare - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 10:27, 26. lipanj 2026.

2026-06-26T10:27:29Z

←Starija inačica		Inačica od 26. lipanj 2026. u 10:27
Redak 5:		Redak 5:
	\| slika = Ismail Kadare.jpg		\| slika = Ismail Kadare.jpg
	\| nacionalnost = Albanac		\| nacionalnost = Albanac
	\| nagrade = ~~na [[hrvatski]] je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezikâ posrednikâ~~		\| nagrade =
	}}		}}

WikiSysop: /* Reference */

2026-06-26T10:27:09Z

Reference

←Starija inačica		Inačica od 26. lipanj 2026. u 10:27
Redak 61:		Redak 61:
	* [[Shkëlzen Maliqi]]		* [[Shkëlzen Maliqi]]

	== ~~Reference~~ ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: /* Reference */

2026-06-26T10:26:53Z

Reference

←Starija inačica		Inačica od 26. lipanj 2026. u 10:26
Redak 62:		Redak 62:

	== Reference ==		== Reference ==
	{{~~reflist~~}}		{{izvori}}

	{{GLAVNIRASPORED:Kadare, Ismail}}		{{GLAVNIRASPORED:Kadare, Ismail}}
	[[Kategorija:Albanski umjetnici]]		[[Kategorija:Albanski umjetnici]]
	[[Kategorija:Književnici]]		[[Kategorija:Književnici]]

WikiSysop u (test) 10:26, 26. lipanj 2026.

2026-06-26T10:26:22Z

←Starija inačica		Inačica od 26. lipanj 2026. u 10:26
Redak 1:		Redak 1:
	{{Infookvir ~~književnik~~		{{Infookvir životopis
	\| Ime = Ismail Kadare		\| Ime = Ismail Kadare
			\| rođenje = 1936.
			\| smrt =
	\| slika = Ismail Kadare.jpg		\| slika = Ismail Kadare.jpg
	\| nacionalnost = ~~Hrvat~~		\| nacionalnost = Albanac
	\| nagrade = na [[hrvatski]] je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezikâ posrednikâ		\| nagrade = na [[hrvatski]] je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezikâ posrednikâ
	}}		}}


	~~[[Datoteka:Ismail Kadare.jpg\|mini]]~~
	'''Ismail Kadare''' (rođen [[1936.]]) [[Albanci\|albanski]] je pisac svjetskoga glasa. Prvi je dobitnik nagrade [[Nagrada Man Booker International\|Man Booker International]] (2005. godine). Premda su mu djela objavljena na četrdesetak jezika, hrvatskoj je široj javnosti gotovo potpuno nepoznat: na [[hrvatski]] je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezikâ posrednikâ.		'''Ismail Kadare''' (rođen [[1936.]]) [[Albanci\|albanski]] je pisac svjetskoga glasa. Prvi je dobitnik nagrade [[Nagrada Man Booker International\|Man Booker International]] (2005. godine). Premda su mu djela objavljena na četrdesetak jezika, hrvatskoj je široj javnosti gotovo potpuno nepoznat: na [[hrvatski]] je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezikâ posrednikâ.

Bot1: Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

2026-06-23T12:52:24Z

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2026. u 12:52
Redak 1:		Redak 1:
			{{Infookvir književnik
			\| Ime = Ismail Kadare
			\| slika = Ismail Kadare.jpg
			\| nacionalnost = Hrvat
			\| nagrade = na [[hrvatski]] je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezikâ posrednikâ
			}}


	[[Datoteka:Ismail Kadare.jpg\|mini]]		[[Datoteka:Ismail Kadare.jpg\|mini]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T08:14:13Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 08:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ismail Kadare'''-->~~
	[[Datoteka:Ismail Kadare.jpg\|mini]]		[[Datoteka:Ismail Kadare.jpg\|mini]]
	'''Ismail Kadare''' (rođen [[1936.]]) [[Albanci\|albanski]] je pisac svjetskoga glasa. Prvi je dobitnik nagrade [[Nagrada Man Booker International\|Man Booker International]] (2005. godine). Premda su mu djela objavljena na četrdesetak jezika, hrvatskoj je široj javnosti gotovo potpuno nepoznat: na [[hrvatski]] je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezikâ posrednikâ.		'''Ismail Kadare''' (rođen [[1936.]]) [[Albanci\|albanski]] je pisac svjetskoga glasa. Prvi je dobitnik nagrade [[Nagrada Man Booker International\|Man Booker International]] (2005. godine). Premda su mu djela objavljena na četrdesetak jezika, hrvatskoj je široj javnosti gotovo potpuno nepoznat: na [[hrvatski]] je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezikâ posrednikâ.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T07:50:36Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 07:50
Redak 12:		Redak 12:
	Godine 1963. objavljuje prvi roman, ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske), koji doživljava uspjeh i u zemlji i u inozemstvu. Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s [[Marcello Mastroianni\|Marcellom Mastroiannijem]] u glavnoj ulozi.<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=345}}</ref>		Godine 1963. objavljuje prvi roman, ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske), koji doživljava uspjeh i u zemlji i u inozemstvu. Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s [[Marcello Mastroianni\|Marcellom Mastroiannijem]] u glavnoj ulozi.<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=345}}</ref>

	Otad redovno objavljuje brojna djela koja su ga učinila jednim od najvažnijih europskih pisaca XX. stoljeća. Među njima se posebno ističe ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981.), politička alegorija čija je radnja smještena u osmanski [[Istanbul]], ali kojom Kadare na suptilan način kritizira [[Komunizam\|komunistički]] režim [[Enver Hoxha\|Envera Hoxhe]].<ref>{{~~cite web~~\|author=Joachim Röhm\|url=http://www.joachim-roehm.info/palast_nachwort.pdf\|title= Nachwort zum 'Palast der Träume' \|accessdate=28 June 2019}}</ref><ref>https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706</ref>		Otad redovno objavljuje brojna djela koja su ga učinila jednim od najvažnijih europskih pisaca XX. stoljeća. Među njima se posebno ističe ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981.), politička alegorija čija je radnja smještena u osmanski [[Istanbul]], ali kojom Kadare na suptilan način kritizira [[Komunizam\|komunistički]] režim [[Enver Hoxha\|Envera Hoxhe]].<ref>{{Citiranje weba\|author=Joachim Röhm\|url=http://www.joachim-roehm.info/palast_nachwort.pdf\|title= Nachwort zum 'Palast der Träume' \|accessdate=28 June 2019}}</ref><ref>https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706</ref>

	Godine 1990., pred sam pad komunizma u Albaniji, dobiva azil u [[Francuska\|Francuskoj]]. Azil je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature; "Pisac je prirodni neprijatelj diktature". Kadare ostaje u Francuskoj do 1999., kad se vraća u Albaniju. Trenutačno živi u objema zemljama, na relaciji [[Tirana]]-[[Pariz]].<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=358}}</ref>		Godine 1990., pred sam pad komunizma u Albaniji, dobiva azil u [[Francuska\|Francuskoj]]. Azil je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature; "Pisac je prirodni neprijatelj diktature". Kadare ostaje u Francuskoj do 1999., kad se vraća u Albaniju. Trenutačno živi u objema zemljama, na relaciji [[Tirana]]-[[Pariz]].<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=358}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T03:38:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 03:38
Redak 7:		Redak 7:
	Kadare je rođen 28. siječnja 1936. u gradu Gjirokastru ([[Gjirokastër]] / [[Gjirokastra]]) na jugu [[Albanija\|Albanije]], u obitelji skromnog sudskog službenika. Majka mu potječe iz imućne porodice pa odrasta u liberalnoj i obrazovanoj građanskoj sredini. Djetinjstvo i rodni grad (pod naizmjeničnom talijanskom odnosno grčkom okupacijom tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]) opisuje u romanu ''Kronikë në gur'' (Kronika u kamenu).		Kadare je rođen 28. siječnja 1936. u gradu Gjirokastru ([[Gjirokastër]] / [[Gjirokastra]]) na jugu [[Albanija\|Albanije]], u obitelji skromnog sudskog službenika. Majka mu potječe iz imućne porodice pa odrasta u liberalnoj i obrazovanoj građanskoj sredini. Djetinjstvo i rodni grad (pod naizmjeničnom talijanskom odnosno grčkom okupacijom tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]) opisuje u romanu ''Kronikë në gur'' (Kronika u kamenu).

	Studira na Sveučilištu u [[Tirana\|Tirani]] i na Zavodu za književnost Maksim Gorki u [[Moskva\|Moskvi]].<ref>{{~~cite book~~\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=40}}</ref>		Studira na Sveučilištu u [[Tirana\|Tirani]] i na Zavodu za književnost Maksim Gorki u [[Moskva\|Moskvi]].<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=40}}</ref>

	[[1960-ih\|Šezdesetih godina XX. stoljeća]] radi kao novinar i urednik te počinje objavljivati poeziju.		[[1960-ih\|Šezdesetih godina XX. stoljeća]] radi kao novinar i urednik te počinje objavljivati poeziju.
	Godine 1963. objavljuje prvi roman, ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske), koji doživljava uspjeh i u zemlji i u inozemstvu. Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s [[Marcello Mastroianni\|Marcellom Mastroiannijem]] u glavnoj ulozi.<ref>{{~~cite book~~\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=345}}</ref>		Godine 1963. objavljuje prvi roman, ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske), koji doživljava uspjeh i u zemlji i u inozemstvu. Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s [[Marcello Mastroianni\|Marcellom Mastroiannijem]] u glavnoj ulozi.<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=345}}</ref>

	Otad redovno objavljuje brojna djela koja su ga učinila jednim od najvažnijih europskih pisaca XX. stoljeća. Među njima se posebno ističe ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981.), politička alegorija čija je radnja smještena u osmanski [[Istanbul]], ali kojom Kadare na suptilan način kritizira [[Komunizam\|komunistički]] režim [[Enver Hoxha\|Envera Hoxhe]].<ref>{{cite web\|author=Joachim Röhm\|url=http://www.joachim-roehm.info/palast_nachwort.pdf\|title= Nachwort zum 'Palast der Träume' \|accessdate=28 June 2019}}</ref><ref>https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706</ref>		Otad redovno objavljuje brojna djela koja su ga učinila jednim od najvažnijih europskih pisaca XX. stoljeća. Među njima se posebno ističe ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981.), politička alegorija čija je radnja smještena u osmanski [[Istanbul]], ali kojom Kadare na suptilan način kritizira [[Komunizam\|komunistički]] režim [[Enver Hoxha\|Envera Hoxhe]].<ref>{{cite web\|author=Joachim Röhm\|url=http://www.joachim-roehm.info/palast_nachwort.pdf\|title= Nachwort zum 'Palast der Träume' \|accessdate=28 June 2019}}</ref><ref>https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706</ref>

	Godine 1990., pred sam pad komunizma u Albaniji, dobiva azil u [[Francuska\|Francuskoj]]. Azil je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature; "Pisac je prirodni neprijatelj diktature". Kadare ostaje u Francuskoj do 1999., kad se vraća u Albaniju. Trenutačno živi u objema zemljama, na relaciji [[Tirana]]-[[Pariz]].<ref>{{~~cite book~~\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=358}}</ref>		Godine 1990., pred sam pad komunizma u Albaniji, dobiva azil u [[Francuska\|Francuskoj]]. Azil je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature; "Pisac je prirodni neprijatelj diktature". Kadare ostaje u Francuskoj do 1999., kad se vraća u Albaniju. Trenutačno živi u objema zemljama, na relaciji [[Tirana]]-[[Pariz]].<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=358}}</ref>

	== Odabrana djela ==		== Odabrana djela ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T06:12:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Ismail Kadare.jpg|mini]]
'''Ismail Kadare''' (rođen [[1936.]]) [[Albanci|albanski]] je pisac svjetskoga glasa. Prvi je dobitnik nagrade [[Nagrada Man Booker International|Man Booker International]] (2005. godine). Premda su mu djela objavljena na četrdesetak jezika, hrvatskoj je široj javnosti gotovo potpuno nepoznat: na [[hrvatski]] je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezikâ posrednikâ.

== Životopis ==

Kadare je rođen 28. siječnja 1936. u gradu Gjirokastru ([[Gjirokastër]] / [[Gjirokastra]]) na jugu [[Albanija|Albanije]], u obitelji skromnog sudskog službenika. Majka mu potječe iz imućne porodice pa odrasta u liberalnoj i obrazovanoj građanskoj sredini. Djetinjstvo i rodni grad (pod naizmjeničnom talijanskom odnosno grčkom okupacijom tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) opisuje u romanu ''Kronikë në gur'' (Kronika u kamenu).

Studira na Sveučilištu u [[Tirana|Tirani]] i na Zavodu za književnost Maksim Gorki u [[Moskva|Moskvi]].<ref>{{cite book|last1=Apolloni|first1=Ag|title=Paradigma e Proteut|date=2012|publisher=OM|isbn=9789951632041|p=40}}</ref>

[[1960-ih|Šezdesetih godina XX. stoljeća]] radi kao novinar i urednik te počinje objavljivati poeziju.
Godine 1963. objavljuje prvi roman, ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske), koji doživljava uspjeh i u zemlji i u inozemstvu. Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s [[Marcello Mastroianni|Marcellom Mastroiannijem]] u glavnoj ulozi.<ref>{{cite book|last1=Apolloni|first1=Ag|title=Paradigma e Proteut|date=2012|publisher=OM|isbn=9789951632041|p=345}}</ref>

Otad redovno objavljuje brojna djela koja su ga učinila jednim od najvažnijih europskih pisaca XX. stoljeća. Među njima se posebno ističe ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981.), politička alegorija čija je radnja smještena u osmanski [[Istanbul]], ali kojom Kadare na suptilan način kritizira [[Komunizam|komunistički]] režim [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]].<ref>{{cite web|author=Joachim Röhm|url=http://www.joachim-roehm.info/palast_nachwort.pdf|title= Nachwort zum 'Palast der Träume' |accessdate=28 June 2019}}</ref><ref>https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706</ref>

Godine 1990., pred sam pad komunizma u Albaniji, dobiva azil u [[Francuska|Francuskoj]]. Azil je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature; "Pisac je prirodni neprijatelj diktature". Kadare ostaje u Francuskoj do 1999., kad se vraća u Albaniju. Trenutačno živi u objema zemljama, na relaciji [[Tirana]]-[[Pariz]].<ref>{{cite book|last1=Apolloni|first1=Ag|title=Paradigma e Proteut|date=2012|publisher=OM|isbn=9789951632041|p=358}}</ref>

== Odabrana djela ==

* ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske, 1963.)
* ''Përbindëshi'' (čudovište ,1965)
* ''Kështjella'' (Tvrđava, 1970.)
* ''Kronikë në gur'' (Kronika u kamenu, 1971.)
* ''Dimri i madh'' (Velika zima, 1977.)
* ''Ura me tri harqe'' (Most na tri luka, 1978.)
* ''Kush e solli Doruntinën'' (1980)
* ''Prilli i thyer'' (1980)
* ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981.)
* ''Dosja H.'' (1981)
* ''Koncert në fund të dimrit'' (Koncert na kraju zime, 1988.)
* ''Piramida'' (1992.)
* ''Përballë pasqyrës së një gruaje'' (2001.)
* ''Jeta, loja dhe vdekja e Lul Mazrekut'' (2002.)
* "Tri elegije za Kosovo", Edicije Božičević, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6751-07-0}}
* "Lutka" (''Kukulla''), VBZ, Zagreb, 2017., {{ISBN|978-953-304-987-8}}
* "Razgovor o brilijantima jednog decembarskog popodneva"

== Nagrade, priznanja, članstva ==

• Dopisni član Akademije moralnih i političkih znanosti u Parizu; 
• Dobitnik odličjâ francuske Legije časti; 
• Dobitnik nagrade Prix mondial Cino Del Duca 1992.; 
• Dobitnik nagrade Herder 1998.; 
• Dobitnik nagrade [[Nagrada Man Booker International|Man Booker International]] 2005.; 
• Dobitnik nagrade Princ od Asturije 2009.; 
• Dobitnik nagrade Jerusalem 2015.; 
• Dobitnik nagrade Letërsia shqipe 2017.; 
• Dobitnik nagrade Nonino 2018.

== Vidi ==
* [[Gani Bobi]]
* [[Muhamedin Kullashi]]
* [[Fatos Lubonja]]
* [[Shkëlzen Maliqi]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{GLAVNIRASPORED:Kadare, Ismail}}
[[Kategorija:Albanski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 07:50
Redak 12:		Redak 12:
	Godine 1963. objavljuje prvi roman, ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske), koji doživljava uspjeh i u zemlji i u inozemstvu. Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s [[Marcello Mastroianni\|Marcellom Mastroiannijem]] u glavnoj ulozi.<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=345}}</ref>		Godine 1963. objavljuje prvi roman, ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske), koji doživljava uspjeh i u zemlji i u inozemstvu. Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s [[Marcello Mastroianni\|Marcellom Mastroiannijem]] u glavnoj ulozi.<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=345}}</ref>

	Otad redovno objavljuje brojna djela koja su ga učinila jednim od najvažnijih europskih pisaca XX. stoljeća. Među njima se posebno ističe ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981.), politička alegorija čija je radnja smještena u osmanski [[Istanbul]], ali kojom Kadare na suptilan način kritizira [[Komunizam\|komunistički]] režim [[Enver Hoxha\|Envera Hoxhe]].<ref>{{~~cite web~~\|author=Joachim Röhm\|url=http://www.joachim-roehm.info/palast_nachwort.pdf\|title= Nachwort zum 'Palast der Träume' \|accessdate=28 June 2019}}</ref><ref>https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706</ref>		Otad redovno objavljuje brojna djela koja su ga učinila jednim od najvažnijih europskih pisaca XX. stoljeća. Među njima se posebno ističe ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981.), politička alegorija čija je radnja smještena u osmanski [[Istanbul]], ali kojom Kadare na suptilan način kritizira [[Komunizam\|komunistički]] režim [[Enver Hoxha\|Envera Hoxhe]].<ref>{{Citiranje weba\|author=Joachim Röhm\|url=http://www.joachim-roehm.info/palast_nachwort.pdf\|title= Nachwort zum 'Palast der Träume' \|accessdate=28 June 2019}}</ref><ref>https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706</ref>

	Godine 1990., pred sam pad komunizma u Albaniji, dobiva azil u [[Francuska\|Francuskoj]]. Azil je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature; "Pisac je prirodni neprijatelj diktature". Kadare ostaje u Francuskoj do 1999., kad se vraća u Albaniju. Trenutačno živi u objema zemljama, na relaciji [[Tirana]]-[[Pariz]].<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=358}}</ref>		Godine 1990., pred sam pad komunizma u Albaniji, dobiva azil u [[Francuska\|Francuskoj]]. Azil je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature; "Pisac je prirodni neprijatelj diktature". Kadare ostaje u Francuskoj do 1999., kad se vraća u Albaniju. Trenutačno živi u objema zemljama, na relaciji [[Tirana]]-[[Pariz]].<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Apolloni\|first1=Ag\|title=Paradigma e Proteut\|date=2012\|publisher=OM\|isbn=9789951632041\|p=358}}</ref>