Iridij - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:38:57Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:38
Redak 27:		Redak 27:
	Ni jedna vodena otopina ga ne napada. Razara ga tek rastaljena [[lužina]]. Kemijski je vrlo inertan (ne otapa se ni u [[zlatotopka\|zlatotopci]]) i od svih metala najotporniji prema [[korozija\|koroziji]]. Zbog njegove otpornosti na koroziju, od njegove slitine je izrađen [[prametar]] (90% Pt i 10% Ir). Rabi se i za izradu [[laboratorij]]skog pribora.		Ni jedna vodena otopina ga ne napada. Razara ga tek rastaljena [[lužina]]. Kemijski je vrlo inertan (ne otapa se ni u [[zlatotopka\|zlatotopci]]) i od svih metala najotporniji prema [[korozija\|koroziji]]. Zbog njegove otpornosti na koroziju, od njegove slitine je izrađen [[prametar]] (90% Pt i 10% Ir). Rabi se i za izradu [[laboratorij]]skog pribora.

	{{~~wječnik~~}}		{{HIEslovar}}

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T06:59:54Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 06:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Iridij'''-->~~{{Kemijski_element		{{Kemijski_element
	\| ime = iridij		\| ime = iridij
	\| simbol = Ir		\| simbol = Ir

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T09:24:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
| ime = iridij
| simbol = Ir
| redni_broj = 77
| kemijska_skupina = prijelazni metali
| grupa = 9
| perioda = 6
| blok = d
| izgled = sjajni, srebrni metal [[Datoteka:Iridium2.jpg|200px]]
| gustoca = 22560
| tvrdoca = 6,5
| taliste = 2466
| vreliste = 4428
| specificni_toplinski_kapacitet = 25,10
| toplina_taljenja = 41,12
| toplina_isparivanja = 563
| atomska_masa = 192,217(3)
| EK1 = ksenon
| EK2 = Xe
| e_konfiguracija = 4f145d76s2 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
}}

'''Iridij''' je vrlo rijedak u Zemljinoj kori. To je srebrnobijel, tvrd ali krhak metal. Na zraku se nezaštićen može zagrijati do 2300 °C. Slitinama povećava tvrdoću. Zajedno s [[osmij]]em i [[platina|platinom]] čini skupinu teških platinskih metala.

Iridij je [[1803.]] godine otkrio [[Smithson Tennant]] ([[Engleska]]). Ime je dobio po latinskoj riječi ''iris'' što znači "[[duga]]" jer su mu spojevi jako obojeni.

Ni jedna vodena otopina ga ne napada. Razara ga tek rastaljena [[lužina]]. Kemijski je vrlo inertan (ne otapa se ni u [[zlatotopka|zlatotopci]]) i od svih metala najotporniji prema [[korozija|koroziji]]. Zbog njegove otpornosti na koroziju, od njegove slitine je izrađen [[prametar]] (90% Pt i 10% Ir). Rabi se i za izradu [[laboratorij]]skog pribora.

{{wječnik}}

==Izvori==
{{izvori}}

{{Kemijski elementi}}
{{Mrva-kem-el}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]