Iračko-turska granica - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T06:47:08Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 06:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Iračko-turska granica'''-->~~[[Datoteka:Iraq_Turkey_border_map.png\|desno\|mini\|Zemljovid iračko-turske granice]]		[[Datoteka:Iraq_Turkey_border_map.png\|desno\|mini\|Zemljovid iračko-turske granice]]
	'''[[Irak\|Iračko]]-[[Turska]] granica''' duga je 367 km i proteže se od [[Tromeđa\|tromeđe]] sa [[Sirija\|Sirijom]] na zapadu do tromeđe s [[Iran]]om na istoku.<ref>{{Citation \|url= https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/iraq/\|title=CIA World Factbook – Iraq\|access-date= 4 April 2020}}</ref>		'''[[Irak\|Iračko]]-[[Turska]] granica''' duga je 367 km i proteže se od [[Tromeđa\|tromeđe]] sa [[Sirija\|Sirijom]] na zapadu do tromeđe s [[Iran]]om na istoku.<ref>{{Citation \|url= https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/iraq/\|title=CIA World Factbook – Iraq\|access-date= 4 April 2020}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T13:00:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 13:00
Redak 8:		Redak 8:
	Početkom 20. stoljeća [[Osmansko Carstvo\|Osmansko carstvo]] uključivalo je teritorij današnje Turske i Iraka.<ref name="IBS027">{{citation \|url= https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS027.pdf\|title=International Boundary Study No. 27 – Iraq-Turkey Boundary \|date=30 January 1964\|access-date=4 April 2020}}</ref> Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[Arapski ustanak\|arapska pobuna]], podržana od Britanije, uspjela je oduzeti Osmanlijama nazdor nad većinom Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog [[Sporazum Sykes-Picot\|sporazuma Sykes-Picot]] iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima [[Mosulski vilajet\|Mosula]], [[Bagdadski vilajet\|Bagdada]] i [[Vilajet Basra\|Basre]], koje je organizirala u [[mandat Iraka]] 1920. godine.		Početkom 20. stoljeća [[Osmansko Carstvo\|Osmansko carstvo]] uključivalo je teritorij današnje Turske i Iraka.<ref name="IBS027">{{citation \|url= https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS027.pdf\|title=International Boundary Study No. 27 – Iraq-Turkey Boundary \|date=30 January 1964\|access-date=4 April 2020}}</ref> Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[Arapski ustanak\|arapska pobuna]], podržana od Britanije, uspjela je oduzeti Osmanlijama nazdor nad većinom Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog [[Sporazum Sykes-Picot\|sporazuma Sykes-Picot]] iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima [[Mosulski vilajet\|Mosula]], [[Bagdadski vilajet\|Bagdada]] i [[Vilajet Basra\|Basre]], koje je organizirala u [[mandat Iraka]] 1920. godine.
	[[Datoteka:Kurdish_lands_(3D).gif\|desno\|mini\| Topografski zemljovid pograničnog područja]]		[[Datoteka:Kurdish_lands_(3D).gif\|desno\|mini\| Topografski zemljovid pograničnog područja]]
	Do [[Mirovni ugovor u Sèvresu\|sporazuma iz Sèvresa]] iz 1920. godine anadolska Turska trebala je biti podijeljena, a područja sjeverno od Mosulskog vilajeta trebala su biti uključena u autonomnu ili neovisnu kurdsku državu.<ref name="IBS027"/><ref>{{~~Cite book~~ \|last=Helmreich \|first=Paul C. \|title=From Paris to Sèvres: The Partition of the Ottoman Empire at the Peace Conference of 1919–1920 \|publisher=Ohio State University Press \|location=Columbus, Ohio \|year=1974 \|url-access=registration \|url=https://archive.org/details/fromparistosevre0000helm/page/320 }}</ref> Turski nacionalisti bili su ogorčeni sporazumom, pridonoseći izbijanju [[Turski rat za nezavisnost\|turskog rata za neovisnost]]; a turski uspjeh u ovom sukobu učinio je sporazum iz Sèvresa nemogućim za provesti. [[Ugovor iz Laussane\|Ugovorom iz Loussane]] iz 1923. priznata je neovisnost Turske i dogovoreno je teritorijalno rješenje daleko povoljnije za Tursku, premda po cijenu da se Turska formalno odrekla bilo kakvog potraživanja na arapske zemlje.<ref name="Treaty">{{Citation\|date=24 July 1923\|title=Treaty of Peace with Turkey signed at Lausanne\|place=[[Lausanne]], [[Switzerland]]\|access-date=28 November 2012\|url=http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Lausanne}}</ref> Kao privremena mjera, bivša sjeverna granica Mosulski vilajet trebala je služiti kao granica između Iraka i Turske pod kontrolom Britanije, s preciznijim razgraničenjem o kojem će se kasnije dogovoriti.		Do [[Mirovni ugovor u Sèvresu\|sporazuma iz Sèvresa]] iz 1920. godine anadolska Turska trebala je biti podijeljena, a područja sjeverno od Mosulskog vilajeta trebala su biti uključena u autonomnu ili neovisnu kurdsku državu.<ref name="IBS027"/><ref>{{Citiranje knjige \|last=Helmreich \|first=Paul C. \|title=From Paris to Sèvres: The Partition of the Ottoman Empire at the Peace Conference of 1919–1920 \|publisher=Ohio State University Press \|location=Columbus, Ohio \|year=1974 \|url-access=registration \|url=https://archive.org/details/fromparistosevre0000helm/page/320 }}</ref> Turski nacionalisti bili su ogorčeni sporazumom, pridonoseći izbijanju [[Turski rat za nezavisnost\|turskog rata za neovisnost]]; a turski uspjeh u ovom sukobu učinio je sporazum iz Sèvresa nemogućim za provesti. [[Ugovor iz Laussane\|Ugovorom iz Loussane]] iz 1923. priznata je neovisnost Turske i dogovoreno je teritorijalno rješenje daleko povoljnije za Tursku, premda po cijenu da se Turska formalno odrekla bilo kakvog potraživanja na arapske zemlje.<ref name="Treaty">{{Citation\|date=24 July 1923\|title=Treaty of Peace with Turkey signed at Lausanne\|place=[[Lausanne]], [[Switzerland]]\|access-date=28 November 2012\|url=http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Lausanne}}</ref> Kao privremena mjera, bivša sjeverna granica Mosulski vilajet trebala je služiti kao granica između Iraka i Turske pod kontrolom Britanije, s preciznijim razgraničenjem o kojem će se kasnije dogovoriti.

	Britanski i turski dužnosnici sastali su se 1924. godine, ali nisu [[Mosulsko pitanje\|uspjeli]] odrediti uzajamno zadovoljavajuću granicu i stvar je proslijeđena [[Liga naroda\|Ligi nacija]].<ref name="IBS027"/> U listopadu 1925. Liga je predložila granicu ('briselsku liniju') koja je u osnovi bila ista kao ona sjevernih granica starog vilajeta Mosul. <ref name="cox">The Geography of the Mosul Boundary: Discussion "The Geographical Journal" 1926</ref> Nakon daljnjih razmatranja, Liga je službeno preporučila u srpnju 1925. da se koristi briselska linija, a taj je stav u studenom 1925. odobrio [[Stalni sud međunarodne pravde]] u Haagu. Britanija i Turska potpisale su 5. lipnja 1926. [[Ugovor iz Ankare (1926)\|ugovor iz Ankare]], kojim su obje države priznale briselsku liniju (uz neke manje izmjene) kao granicu.<ref>{{Citiranje časopisa\|title=Treaty Between the United Kingdom and Iraq and Turkey Regarding the Settlement of the Frontier Between Turkey and Iraq, Together with Notes Exchanged\|date=2018\|journal=The American Journal of International Law\|volume=21\|issue=4\|pages=136–143}}</ref> Granica je označena na terenu 1927. godine.		Britanski i turski dužnosnici sastali su se 1924. godine, ali nisu [[Mosulsko pitanje\|uspjeli]] odrediti uzajamno zadovoljavajuću granicu i stvar je proslijeđena [[Liga naroda\|Ligi nacija]].<ref name="IBS027"/> U listopadu 1925. Liga je predložila granicu ('briselsku liniju') koja je u osnovi bila ista kao ona sjevernih granica starog vilajeta Mosul. <ref name="cox">The Geography of the Mosul Boundary: Discussion "The Geographical Journal" 1926</ref> Nakon daljnjih razmatranja, Liga je službeno preporučila u srpnju 1925. da se koristi briselska linija, a taj je stav u studenom 1925. odobrio [[Stalni sud međunarodne pravde]] u Haagu. Britanija i Turska potpisale su 5. lipnja 1926. [[Ugovor iz Ankare (1926)\|ugovor iz Ankare]], kojim su obje države priznale briselsku liniju (uz neke manje izmjene) kao granicu.<ref>{{Citiranje časopisa\|title=Treaty Between the United Kingdom and Iraq and Turkey Regarding the Settlement of the Frontier Between Turkey and Iraq, Together with Notes Exchanged\|date=2018\|journal=The American Journal of International Law\|volume=21\|issue=4\|pages=136–143}}</ref> Granica je označena na terenu 1927. godine.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T17:42:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Iraq_Turkey_border_map.png|desno|mini|Zemljovid iračko-turske granice]]
'''[[Irak|Iračko]]-[[Turska]] granica''' duga je 367 km i proteže se od [[Tromeđa|tromeđe]] sa [[Sirija|Sirijom]] na zapadu do tromeđe s [[Iran]]om na istoku.<ref>{{Citation |url= https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/iraq/|title=CIA World Factbook – Iraq|access-date= 4 April 2020}}</ref>

== Opis ==
Granica na zapadu započinje tromeđom sa Sirijom na ušću rijeke [[Habura (Tigris)|Habure]] u [[Tigris]]. Zatim slijedi rijeku Haburu prema istoku, a zatim rijeku [[Hezil Suyu]] prema sjeveroistoku. Granica se zatim okreće prema istoku i čini niz nepravilnih linija preko planinskih grebena i malih potočića, da bi na kraju skrenula prema jugu i nastavlja rijekom Hadži Bak (Hacibey Suyu). Zatim slijedi ovu rijeku sjeveroistočno do tromeđe s Iranom. Pogranično područje izuzetno je planinsko i s obje strane je naseljeno gotovo isključivo [[Kurdi|Kurdima.]]

== Povijest ==
Početkom 20. stoljeća [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] uključivalo je teritorij današnje Turske i Iraka.<ref name="IBS027">{{citation |url= https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS027.pdf|title=International Boundary Study No. 27 – Iraq-Turkey Boundary |date=30 January 1964|access-date=4 April 2020}}</ref> Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Arapski ustanak|arapska pobuna]], podržana od Britanije, uspjela je oduzeti Osmanlijama nazdor nad većinom Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog [[Sporazum Sykes-Picot|sporazuma Sykes-Picot]] iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima [[Mosulski vilajet|Mosula]], [[Bagdadski vilajet|Bagdada]] i [[Vilajet Basra|Basre]], koje je organizirala u [[mandat Iraka]] 1920. godine.
[[Datoteka:Kurdish_lands_(3D).gif|desno|mini| Topografski zemljovid pograničnog područja]]
Do [[Mirovni ugovor u Sèvresu|sporazuma iz Sèvresa]] iz 1920. godine anadolska Turska trebala je biti podijeljena, a područja sjeverno od Mosulskog vilajeta trebala su biti uključena u autonomnu ili neovisnu kurdsku državu.<ref name="IBS027"/><ref>{{Cite book |last=Helmreich |first=Paul C. |title=From Paris to Sèvres: The Partition of the Ottoman Empire at the Peace Conference of 1919–1920 |publisher=Ohio State University Press |location=Columbus, Ohio |year=1974 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/fromparistosevre0000helm/page/320 }}</ref> Turski nacionalisti bili su ogorčeni sporazumom, pridonoseći izbijanju [[Turski rat za nezavisnost|turskog rata za neovisnost]]; a turski uspjeh u ovom sukobu učinio je sporazum iz Sèvresa nemogućim za provesti. [[Ugovor iz Laussane|Ugovorom iz Loussane]] iz 1923. priznata je neovisnost Turske i dogovoreno je teritorijalno rješenje daleko povoljnije za Tursku, premda po cijenu da se Turska formalno odrekla bilo kakvog potraživanja na arapske zemlje.<ref name="Treaty">{{Citation|date=24 July 1923|title=Treaty of Peace with Turkey signed at Lausanne|place=[[Lausanne]], [[Switzerland]]|access-date=28 November 2012|url=http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Lausanne}}</ref> Kao privremena mjera, bivša sjeverna granica Mosulski vilajet trebala je služiti kao granica između Iraka i Turske pod kontrolom Britanije, s preciznijim razgraničenjem o kojem će se kasnije dogovoriti.

Britanski i turski dužnosnici sastali su se 1924. godine, ali nisu [[Mosulsko pitanje|uspjeli]] odrediti uzajamno zadovoljavajuću granicu i stvar je proslijeđena [[Liga naroda|Ligi nacija]].<ref name="IBS027"/> U listopadu 1925. Liga je predložila granicu ('briselsku liniju') koja je u osnovi bila ista kao ona sjevernih granica starog vilajeta Mosul. <ref name="cox">The Geography of the Mosul Boundary: Discussion "The Geographical Journal" 1926</ref> Nakon daljnjih razmatranja, Liga je službeno preporučila u srpnju 1925. da se koristi briselska linija, a taj je stav u studenom 1925. odobrio [[Stalni sud međunarodne pravde]] u Haagu. Britanija i Turska potpisale su 5. lipnja 1926. [[Ugovor iz Ankare (1926)|ugovor iz Ankare]], kojim su obje države priznale briselsku liniju (uz neke manje izmjene) kao granicu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Treaty Between the United Kingdom and Iraq and Turkey Regarding the Settlement of the Frontier Between Turkey and Iraq, Together with Notes Exchanged|date=2018|journal=The American Journal of International Law|volume=21|issue=4|pages=136–143}}</ref> Granica je označena na terenu 1927. godine.

Općenito srdačni, odnosi između Iraka i Turske postali su zategnuti nakon [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] (1990.–91); to je rezultiralo uspostavljanjem autonomnog kurdskog područja na [[Irački Kurdistan|sjeveru Iraka]] koje je pružalo utočište kurdskim gerilcima koji [[Tursko-kurdski sukob|djeluju]] na jugoistoku Turske.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Fawcett|first=L.|title=Down but not out? The Kurds in International Politics|year=2001|journal=[[Review of International Studies]]|volume=27|issue=1|pages=109–118 [p. 117]}}</ref> Od tada je Turska izvela brojne vojne upade preko granice u pokušaju da se suprotstavi gerilcima koje ona naziva kurdskim teroristima. <ref>{{Citiranje novina|title=Turkey hits PKK targets in Iraq, Syria|url=http://www.hurriyetdailynews.com/turkey-hits-pkk-targets-in-iraq-syria-.aspx?pageID=238&nID=112396&NewsCatID=352|accessdate=25 April 2017|publisher=Hurriet Daily News|date=25 April 2017}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.jamestown.org/single/?no_cache=1&tx_ttnews%5Btt_news%5D=4807#.VmMzajahfcs|title=Unwelcome Guests: The Turkish Military Bases in Northern Iraq|work=The Jamestown Foundation|accessdate=24 April 2016}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.al-monitor.com/pulse/security/01/10/iraq-ejects-turkish-armed-forces.html#|title=Iraq to Expel Foreign Troops, End Turkish Military Presence - Al-Monitor: the Pulse of the Middle East|work=Al-Monitor|accessdate=24 April 2016}}</ref>

== Prijelazi ==
Uz cijelu granicu postoje tri prijelaza, dva za kolski promet i jedan za kolski i željeznički promet. Najprometniji od tri, [[Silopi|Habur]], među najprometnijim je graničnim prijelazima na svijetu.

== Granični prijelazi ==
[[Datoteka:Ibrahim_Khalil_Border_Iraq_August_2009_-_4.jpg|desno|mini| Granični prijelaz kod Ibrahima Khalila]]

== Vidi također ==
* [[Iračko-turski odnosi]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Granice Iraka}}
{{Granice Turske}}
[[Kategorija:Granice Iraka|Turska]]
[[Kategorija:Državne granice]]
[[Kategorija:Politika Turske]]