Industrijska uporaba konoplje - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T09:40:02Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 09:40
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Industrijska uporaba konoplje'''-->~~[[Datoteka:Récolte chanvre1.jpg\|thumb\|upright=1.5\|Žetva konoplje u Francuskoj]]		[[Datoteka:Récolte chanvre1.jpg\|thumb\|upright=1.5\|Žetva konoplje u Francuskoj]]
	[[Datoteka:Theodor von Hörmann Hanfeinlegen.jpg\|thumb\|300px\|desno\|Žetva konoplje (''Theodor von Hörmann''; 1840.–1895.)]]		[[Datoteka:Theodor von Hörmann Hanfeinlegen.jpg\|thumb\|300px\|desno\|Žetva konoplje (''Theodor von Hörmann''; 1840.–1895.)]]
	'''[[konoplja]]''' koja služi za industrijsku uporabu se najčešće naziva '''industrijska konoplja'''. Ona se rabi u industriji radi proizvodnje [[konopac]]a, tkanine, platna, papira, odjeće, goriva, građevinskih materijala, itd. Sadrži vrlo male količine glavnog opojnog sastojka, [[THC]]-a (obično ispod 0.3%).<ref name="Dubreta">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak_download&id_clanak_jezik=11368 Nikša Dubreta: Konoplja – sociološki aspekti uzgoja i uporabe]</ref>		'''[[konoplja]]''' koja služi za industrijsku uporabu se najčešće naziva '''industrijska konoplja'''. Ona se rabi u industriji radi proizvodnje [[konopac]]a, tkanine, platna, papira, odjeće, goriva, građevinskih materijala, itd. Sadrži vrlo male količine glavnog opojnog sastojka, [[THC]]-a (obično ispod 0.3%).<ref name="Dubreta">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak_download&id_clanak_jezik=11368 Nikša Dubreta: Konoplja – sociološki aspekti uzgoja i uporabe]</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T03:07:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 03:07
Redak 27:		Redak 27:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Hemp\|Industrijska konoplja}}~~
	~~{{Commonscat\|Hemp-based products\|Proizvodi od konoplje}}~~
	* [http://www.zelenisvijet.biz.hr/?p=1447 Zelenisvijet]		* [http://www.zelenisvijet.biz.hr/?p=1447 Zelenisvijet]
	* [http://www.scribd.com/doc/81682807/Mateijalna-SCG-Uporaba-Konoplje Siniša Marček, Uporaba konoplje nekada i sada]		* [http://www.scribd.com/doc/81682807/Mateijalna-SCG-Uporaba-Konoplje Siniša Marček, Uporaba konoplje nekada i sada]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T03:25:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 03:25
Redak 11:		Redak 11:
	[[Datoteka:Bloc de chanvre ep 15cm.gif\|mini\|Blokovi od konoplje]]		[[Datoteka:Bloc de chanvre ep 15cm.gif\|mini\|Blokovi od konoplje]]

	Konoplja je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka čovječanstva. Uzgajanje konoplje počelo je prije najmanje 10.000 godina na [[Tajvan]]u.<ref name="bookPsychedelics Encyclopedia">{{~~cite book~~ \|author=Stafford, Peter \|title=Psychedelics Encyclopedia \|publisher=Ronin Publishing \|location=Berkeley, CA, USA \|year=1992 \|isbn=0-914171-51-8 \|url=http://books.google.com/?id=Ec5hNgYWHtkC&printsec=frontcover }}</ref> U početku se najviše uzgajala zbog vlakana, a stari [[Kinezi]] su od nje pravili konopce, odeću i papir.		Konoplja je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka čovječanstva. Uzgajanje konoplje počelo je prije najmanje 10.000 godina na [[Tajvan]]u.<ref name="bookPsychedelics Encyclopedia">{{Citiranje knjige \|author=Stafford, Peter \|title=Psychedelics Encyclopedia \|publisher=Ronin Publishing \|location=Berkeley, CA, USA \|year=1992 \|isbn=0-914171-51-8 \|url=http://books.google.com/?id=Ec5hNgYWHtkC&printsec=frontcover }}</ref> U početku se najviše uzgajala zbog vlakana, a stari [[Kinezi]] su od nje pravili konopce, odeću i papir.

	Cijelo 17. i 19 stoljeće austrijska je carevina, a kasnije [[Austro-Ugarska]], važila kao najveći i najznačajniji svijetski proizvođač konoplje, od koje su se izrađivali konopci za zaprege i brodove, kao i brodska jedra. Krajem 19. stoljeća nestankom dva najveća potrošača, brodova na jedra i konjskih zaprega, opada značaj konopljinog vlakna kao strateškog proizvoda.<ref name="Marček">[http://www.scribd.com/doc/81682807/Mateijalna-SCG-Uporaba-Konoplje Siniša Marček, Uporaba konoplje nekada i sada]</ref>		Cijelo 17. i 19 stoljeće austrijska je carevina, a kasnije [[Austro-Ugarska]], važila kao najveći i najznačajniji svijetski proizvođač konoplje, od koje su se izrađivali konopci za zaprege i brodove, kao i brodska jedra. Krajem 19. stoljeća nestankom dva najveća potrošača, brodova na jedra i konjskih zaprega, opada značaj konopljinog vlakna kao strateškog proizvoda.<ref name="Marček">[http://www.scribd.com/doc/81682807/Mateijalna-SCG-Uporaba-Konoplje Siniša Marček, Uporaba konoplje nekada i sada]</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T15:11:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Récolte chanvre1.jpg|thumb|upright=1.5|Žetva konoplje u Francuskoj]]
[[Datoteka:Theodor von Hörmann Hanfeinlegen.jpg|thumb|300px|desno|Žetva konoplje (''Theodor von Hörmann''; 1840.–1895.)]]
'''[[konoplja]]''' koja služi za industrijsku uporabu se najčešće naziva '''industrijska konoplja'''. Ona se rabi u industriji radi proizvodnje [[konopac]]a, tkanine, platna, papira, odjeće, goriva, građevinskih materijala, itd. Sadrži vrlo male količine glavnog opojnog sastojka, [[THC]]-a (obično ispod 0.3%).<ref name="Dubreta">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak_download&id_clanak_jezik=11368 Nikša Dubreta: Konoplja – sociološki aspekti uzgoja i uporabe]</ref>

Sve do 19. stoljeća konoplja je bila nezamjenjiva sirovina u proizvodnji [[tkanina]], u pomorstvu, u proizvodnji hrane, u građevinarstvu, u proizvodnji [[papir]]a. Prva [[Biblija]], zemljopisne i pomorske karte, prvi nacrt [[Američka deklaracija o nezavisnosti|američke Deklaracije o nezavisnosti]] i [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]] bili su na papiru od konoplje.<ref name="Marček"/> Punih 150 godina [[Britanska enciklopedija]] se tiskala na papiru od konoplje. Slike [[Rembrandt]]a, [[Thomas Gainsborough|Thomasa Gainsborougha]], [[Van Gogh]]a kao i mnogih drugih slikara bile su slikane najčešće na konopljinom platnu.<ref name="Marček"/>

Od konoplje se prave brojni korisni proizvodi. Konopljino sjeme je vrlo zdravo za ljudsku ishranu.<ref>[http://www.svetkonoplje.com/proizvodi/ljudska-ishrana Ljudska ishrana]</ref> Od konoplje se proizvodi gorivo, koje je u prošlosti rabljeno za lampe, a danas se rabi kao alternativno gorivo naftnim derivatima (tzv. [[biodizel]]). <ref>[http://www.scribd.com/doc/36250849/CANNABIS-Enciklopedija-Verzija-3-7-9-2009 Canabis Enciklopedija]</ref> Prešane stabljike konoplje se koriste kao građevinski materijal. Zidovi od konoplje su jači od betonskih, a ujedno lakši i elastičniji, otporni na pucanje, razbijanje i vatru, odličan zvučni i toplotni izolator.<ref name="Marček"/>

== Povijest ==
[[Datoteka:Grelin en chanvre.jpg|mini|Konop od konoplje]]
[[Datoteka:Bloc de chanvre ep 15cm.gif|mini|Blokovi od konoplje]]

Konoplja je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka čovječanstva. Uzgajanje konoplje počelo je prije najmanje 10.000 godina na [[Tajvan]]u.<ref name="bookPsychedelics Encyclopedia">{{cite book |author=Stafford, Peter |title=Psychedelics Encyclopedia |publisher=Ronin Publishing |location=Berkeley, CA, USA |year=1992 |isbn=0-914171-51-8 |url=http://books.google.com/?id=Ec5hNgYWHtkC&printsec=frontcover }}</ref> U početku se najviše uzgajala zbog vlakana, a stari [[Kinezi]] su od nje pravili konopce, odeću i papir.

Cijelo 17. i 19 stoljeće austrijska je carevina, a kasnije [[Austro-Ugarska]], važila kao najveći i najznačajniji svijetski proizvođač konoplje, od koje su se izrađivali konopci za zaprege i brodove, kao i brodska jedra. Krajem 19. stoljeća nestankom dva najveća potrošača, brodova na jedra i konjskih zaprega, opada značaj konopljinog vlakna kao strateškog proizvoda.<ref name="Marček">[http://www.scribd.com/doc/81682807/Mateijalna-SCG-Uporaba-Konoplje Siniša Marček, Uporaba konoplje nekada i sada]</ref>

Radno-intezivni karakter proizvodnje konoplje kao komparativni nedostatak u poređenju s preradom drveta i pamuka, počeo zamjenjivati konoplju tijekom 17. stoljeća u pojedinim dijelovima Europe, poput Njemačke. Konoplja je pred kraj 19. stoljeća postupno, ali neminovno gubila na svojoj konkurentnosti pred narastajućim industrijama [[pamuk]]a i nafte. Tako je s ubrzanom industrijalizacijom započela stagnacija i opadanje proizvodnje konoplje.

1930-ih godine Američka kemijska korporacija [[DuPont]] je započela proizvodnju sintetičkih materijala ([[plastika]], [[celofan]], [[celuloid]], [[metanol]], [[najlon]], [[teflon]]...) od nafte i uglja, nakon čega je lobirala da kroz [[Kongres]] prodje zakon kojim bi se uzgajanje marihuane teško oporezovalo.<ref>[http://www.ivonazivkovic.net/marihuana.htm Ivona Živković, KO SE BOJI MARIHUANE JOŠ?]</ref> Od 1934. do 1937. godine naručivani izmišljeni novinski članci protiv konoplje, za koju je tada uveden izraz "[[marihuana]]", iz meksičkog slenga, sa namjerom da se zastraši javnost. Negativna medijska kampanja trajala je tri godine. U tom razdoblju su snimljeni i filmovi kao "''[[Reefer Madness|Cigara ludila]]''" (1936.) "''[[Assassin of Youth|Marihuana - tajni ubojica mladih]]''", (1935.) i "''[[Marihuana (film)|Marihuana: Djavolje sjeme]]''" (1936). Konačno, [[14. travnja]] [[1937.]] godine u SAD je izglasan [[Marihuana Tax Act of 1937|protektivni zakon]] o oporezivanju uzgajivača ''Canabis sative'' (pod imenom [[marihuana]]). Zakon je oporezivao stotinu [[dolar]]a na jednu uncu konoplje i oporezivao bilo kakvu komercijalnu prodaju, što je konoplju brzo učinilo nekonkurentnom na tržištu.<ref>[http://www.ivonazivkovic.net/marihuana.htm Ivona Živković, KO SE BOJI MARIHUANE JOŠ?]</ref>

Proizvodnja konoplje se donekle održala u zemljama industrijske periferije. Do sredine 20. stoljeća najveći europski proizvođači nalazili su se u dijelovima Rusije, Ukrajine, Mađarske i bivše Jugoslavije. Najveći svetski proizvođač je ostala [[Kina]].<ref name="Dubreta"/>

Krajem 20. stoljeća, širi društveni interes za uzgoj industrijske konoplje najviše se pokazuje u zemljama [[EU|Europske Unije]] i ona biva povremeno uključena u državne poticaje ekološki održivoj proizvodnji.<ref name="Dubreta"/> Napori su usmjereni na osiguranje kvalitetnog sjemenja za uzgoj biljaka u kojima razina THC-a ne prelazi dozvoljenih 0,3%, na nužno unapređenje postojećih spoznaja u pogledu strojne obrade konoplje, na spuštanje razine onečišćenja do kojeg dolazi u procesu namakanja konoplje u svrhu odvajanja vlakana i, napokon na istraživanje mogućnosti primjene različitih dijelova biljke u širokom omjeru industrijske proizvodnje - od tekstila, preko ishrane do uporabe u građevinarstvu i automobilskoj industriji.<ref name="Dubreta"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Hemp|Industrijska konoplja}}
{{Commonscat|Hemp-based products|Proizvodi od konoplje}}
* [http://www.zelenisvijet.biz.hr/?p=1447 Zelenisvijet]
* [http://www.scribd.com/doc/81682807/Mateijalna-SCG-Uporaba-Konoplje Siniša Marček, Uporaba konoplje nekada i sada]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak_download&id_clanak_jezik=11368 N. Dubreta: Konoplja – sociološki aspekti uzgoja i uporabe] (pdf)
* [http://www.scribd.com/doc/117124546/Konoplji-hvala Jan Kišgeci, Konoplji hvala] (o industrijskom konoplji)
* [http://zenica-online.com/2010/08/sjecanja-konoplja-u-zenici/ Mirsad Đulbić, Sjećanja: Konoplja u Zenici]

[[Kategorija:Industrijske biljke]]
[[Kategorija:Konoplje]]

[[cs:Konopí seté]]
[[da:Almindelig Hamp]]
[[de:Nutzhanf]]
[[en:Hemp]]
[[fr:Chanvre]]
[[fi:Hamppu]]
[[he:המפ]]
[[ja:麻]]
[[nl:Hennep]]
[[ru:Пенька]]
[[sr:Индустријска употреба конопље]]
[[zh:麻]]