WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T06:58:43Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 06:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Imenice'''-->~~'''Imenice''' su [[riječi]] kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces. Njima imenujemo pojave vanjskog svijeta i našeg unutarnjeg doživljavanja.		'''Imenice''' su [[riječi]] kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces. Njima imenujemo pojave vanjskog svijeta i našeg unutarnjeg doživljavanja.

	Imenice se dijele na:		Imenice se dijele na:
Redak 83:		Redak 83:
	* imenice koje označavaju neživa bića (uključujući i biljke) imaju u jednini akuzativ jednak nominativu (''vidim stol'')		* imenice koje označavaju neživa bića (uključujući i biljke) imaju u jednini akuzativ jednak nominativu (''vidim stol'')
	* imenice koje označavaju živa bića često imaju akuzativ jednine jednak genitivu (''vidim psa''), ali i vlastite specifične oblike (dijete, djevojku, majku...)		* imenice koje označavaju živa bića često imaju akuzativ jednine jednak genitivu (''vidim psa''), ali i vlastite specifične oblike (dijete, djevojku, majku...)
	~~<!-- glupost. a vidim djevojku? jel' tu jednako genitivu? eh. ispravih. abyssus -->~~

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T05:41:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Imenice''' su [[riječi]] kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces. Njima imenujemo pojave vanjskog svijeta i našeg unutarnjeg doživljavanja.

Imenice se dijele na:
* opće - označavaju skup predmeta koji imaju neke zajedničke osobine
* vlastite - služi kao ime svakom pojedinom čovjeku, životinji, zemljopisnim pojmovima itd.

Imenice se još dijele i na:
* konkretne (stvarne) - označavaju sve ono što je opipljivo (bića, predmete)
* apstraktne (mislene, nestvarne) - označavaju osobine, osjećaje, stanja, fizičke i duševne moći, radnje, prirodne i društvene pojave.

Imenuju bića, stvari, mjesta i pojave.
== U hrvatskom jeziku ==

Imenice u [[hrvatski jezik|hrvatskom]] imaju tri gramatička svojstva: [[rod (gramatika)|rod]], [[broj (gramatika)|broj]] i [[padež]]. Od ta tri svojstva rod je fiksan, tj. riječ ima unaprijed određeni rod, a promjenjiva je po broju i padežu.

Osim tih svojstava, svaka imenica pripada u jednu ''deklinacijsku skupinu''. Deklinacijska skupina određuje način (uzorak) promjene imenice po broju i padežu. Deklinacijske skupine u vezi su s rodom imenice.

=== Rod i deklinacijske skupine ===

Rod je u standardnom hrvatskom jeziku ''gramatički''. To znači da rod (muški, ženski i srednji) proizlazi iz oblika same riječi i deklinacijske skupine, a za živa bića se najčešće poklapa i sa stvarnim spolom. Rod određuje koji se oblik [[pridjevi|pridjeva]] koristi uz imenicu ili koji oblik [[zamjenica|zamjenice]] može zamijeniti imenicu, jer te vrste riječi često imaju različite oblike za različite rodove.

U hrvatskom postoje 4 osnovne deklinacijske skupine (nazivi se razlikuju u literaturi):

{| class="wikitable"
! skupina !! rod imenica !! završetak u [[nominativ]]u || primjeri (u nominativu jednine)
|-
| glavna skupina muškog roda || muški || uglavnom na [[suglasnik]] || ''zub'', ''grad''
|-
| -''a'' skupina || uglavnom ženski, par muškog roda || -''a'' || ''voda'', ''žena''
|-
| skupina srednjeg roda || srednji || -''o'' ili -''e'' || ''selo'', ''more''
|-
| -''i'' skupina || ženski || na suglasnik, izuzetno na -''i'' || ''kost'', ''noć''
|}

=== Broj ===

Broj označava odnosi li se imenica na jedan objekt (jednina) ili više njih - za manje skupine/uz brojeve 2 do 4 ([[dvojina]]) ili za veće skupine/brojeve veće od 5 (množina), i odnosi se na slaganje s [[pridjevi]]ma i [[glagol]]ima koji također imaju različite oblike za jedninu i množinu.

* Većina imenica ima posebne oblike u jednini i množini, koji su međusobno povezani pravilima, ovisno o deklinacijskoj skupini (''zub'' - ''zubi'')
* Neke imenice imaju samo jedninu, a neke samo množinu (npr. ''vrata'', tzv. ''pluralia tantum'')
* Neke imenice imaju oblike samo jednine, a za množinu se uzimaju oblici sasvim drugačije imenice koja ima isto ili vrlo slično značenje (''čovjek'' - ''ljudi'', '''supletivni''' oblici).

'''Pluralia tantum''' pojavljuju se u obliku množine, a označavaju samo jedan predmet.
Semantički, većina takvih predmeta sastoji se od dva dijela koji čine jednu cjelinu. Takve imenice zahtijevaju [[glagol]]e i [[pridjevi|pridjeve]] u množini. One pripadaju množini ženskog ili srednjeg roda.
* u ženskom rodu: ''gaće'', ''gaćice'', ''hlače'', ''ljestve'', ''novine'', ''nožice'', ''vijesti''...
* u srednjem rodu: ''leđa'', ''pluća'', ''usta'', ''vrata'', ''križa'', ''kola'', ''nosila''...

'''Zbirne imenice''' označavaju skup primjeraka shvaćenih kao cjelina u kojoj se ne izdvaja pojedini član tog skupa pa primjerke ne možemo pobrojiti. Te imenice obično nemaju množinu, a deklinacija im je kao deklinacija imenica srednjeg roda
* zbirne imenice u kojima se vrši glasovna promjena [[jotacija]] (''cvijeće'', ''kamenje'', ''granje'', ''lišće'', ''grmlje'', ''drveće'', ''trnje'', ''grožđe'')
* zbirne imenice koje se završavaju na -''ad'' i koje označavaju grupu ljudi ili životinja (''momčad'', ''perad'', ''telad'', ''siročad''). Ove imenice pripadaju -i deklinacijskoj skupini.
* zbirne imenice na -''a'' (''djeca'', ''braća'', ''gospoda''...)

U množini, dvojini i rodu imenica postoje izuzetci za neke riječi.

=== Padež ===

Svaka imenica postoji u različitim oblicima, koji se nazivaju padežima. U standardnom hrvatskom su padeži [[nominativ]], [[genitiv]], [[dativ]], [[akuzativ]], [[vokativ]], [[lokativ]] i [[instrumental]]. Padežne promjene povezane su s promjenom po broju, tj. postoji ukupno 14 mogućih padeža (ako brojimo posebno padeže u jednini i množini).

U standardnom hrvatskom izjednačili su se (osim po naglasku) dativ i lokativ u jednini, te dativ, lokativ i instrumental, kao i nominativ i vokativ u množini u svim deklinacijskim skupinama. U nekim je skupinama došlo do daljih pojednostavljenja.

Padežne su promjene u hrvatskom pravilne i određene pripadnosti deklinacijskoj skupini, glasovnim zakonima, posebnostima za pojednine skupine riječi ili nastavke te drugim razlozima.

Nominativ jednine (ako postoji) uzima se kao "referentni oblik" imenice te se u tom obliku riječi nalaze u rječnicima i sl.

=== Pregled deklinacijskih skupina ===

Slijedi pregled deklinacijskih skupina. U literaturi se često glavna skupina muškog roda i skupina srednjeg uzimaju zajedno.

==== Glavna skupina muškog roda ====

Ova skupina sadrži imenice muškog roda. Imenice se u njoj dijele po dva kriterija:

Prvi kriterij je po produljenju množine:

* s "dugom" množinom -''ov''- ili -''ev''- u množini (''most'', ''nož'', ''vol'' : ''mostovi'', ''noževi'', ''volovi'')
* s "kratkom" množinom (''zub'', ''papir'', ''automobil'' : ''zubi'', ''papiri'', ''automobili'')

Dugu množinu po pravilu imaju jednosložne imenice. Kratku množinu redovno imaju dvosložne i višesložne imenice, ali i mnoge jednosložne imenice.

Drugi kriterij je označava li imenica [[živo biće]] (engl. ''animateness''):

* imenice koje označavaju neživa bića (uključujući i biljke) imaju u jednini akuzativ jednak nominativu (''vidim stol'')
* imenice koje označavaju živa bića često imaju akuzativ jednine jednak genitivu (''vidim psa''), ali i vlastite specifične oblike (dijete, djevojku, majku...)


Imenice koje završavaju na palatalni suglasnik imaju sljedeće osobitosti:

* produljenje množine -''ev''- (ako imaju produljenu množinu)
* -''u'' u vokativu jednine
* -''em'' u instrumentalu jednine

Također, dolazi do sljedećih glasovnih promjena u nekim padežima:

* ispred -''i'' u množini ''k'', ''g'' i ''h'' prelaze u ''c'', ''z'', ''s'' (''svjedok'', ''svjedoci'')
* ispred -''e'' u VOK jd. ''k'', ''g'' i ''h'' prelaze u ''č'', ''ž'', ''š'' (''vuk'', ''vuče''), ali ne u AKU mn.: (''svjedoke'')
* imenice kojima osnova u svim padežima (osim u nominativu jd.) završava na -''l'' u nominativu često imaju ''o'' umjesto ''l'' ( GEN ''čavl-a'' NOM ''čavao''; međutim, GEN ''vol-a'' NOM ''vol'')
* ako bi imenice imale u nekim padežima skupine suglasnika koje inače ne postoje u hrvatskom jeziku, razbija ih se ubacivanjem -''a''- (tzv. nepostojano ''a''): NOM ''pas''; GEN ''psa''

{| class="wikitable"
|-
! colspan="6"| jednina
! colspan="4"| množina
|-
! [[nominativ|NOM]] !! [[vokativ|VOK]] !! [[genitiv|GEN]] !! [[dativ|DAT]] / [[lokativ|LOK]] !! [[akuzativ|AKU]] !! [[instrumental|INS]] !! NOM / VOK !! GEN !! DAT / LOK / INS !! AKU
|-
| ''zub'' || ''zube'' || ''zuba'' || ''zubu'' || ''zub'' || ''zubom'' || ''zubi'' || ''zuba'' || ''zubima'' || ''zube''
|-
| ''konj'' || ''konju''|| ''konja''|| ''konju''|| ''konja''|| ''konjem''|| ''konji'' || ''konja'' || ''konjima'' || ''konje''
|-
| ''puž'' || ''pužu'' || ''puža'' || ''pužu'' || ''puža'' || ''pužem'' || ''puževi'' || ''puževa'' || ''puževima''|| ''puževe''
|-
| ''grad'' || ''grade''|| ''grada''|| ''gradu''|| ''grad''|| ''gradom''|| ''gradovi''|| ''gradova''|| ''gradovima''|| ''gradove''
|-
|}

==== -a skupina ====

Ova skupina sadrži imenice ženskog roda i neke muškog (''vođa'', ''vojvoda''). Imenice ove skupine redovno završavaju na -''a'' u nominativu jednine, a imaju nominativ množine na -''e''.

U ovoj skupini se djelomično provodi palatalizacija (''patka'' : ''patki'' a ne *''patci'') ovisno o završetku riječi. Također, neke riječi imaju dvostruke oblike u genitivu množine (''patka'' : ''patki'' i ''pataka'' prema ''žena'' : ''žena'').

Imenice koje završavaju na -''ica'' imaju osobitosti u deklinaciji (različit vokativ jednine).

Zbirne imenice ''djeca'', ''braća'', ''gospoda'', ''vlastela'', ''dvojica'', ''trojica'', ''četvorica'' itd. imaju sljedeće osobitosti:
* mijenjaju se kao i sve imenice u ovoj skupini, ali postoje samo u jednini
* slažu se s pridjevima u jednini ženskog roda i s glagolima u množini

Primjeri:

: ''Pokloni su predani njegovoj djeci'' (kao ''njegovoj ženi'')
: ''Njegova su djeca išla u kino'' (''su'' je množina!)

Posebno stoje imenice ''oči'' i ''uši'' koje imaju samo množinu s posebnom promjenom.

Za sve imenice ove skupine je NOM = VOK = AKU u množini.

{| class="wikitable"
|-
! colspan="6"| jednina
! colspan="4"| množina
|-
! [[nominativ|NOM]] !! [[vokativ|VOK]] !! [[genitiv|GEN]] !! [[dativ|DAT]] / [[lokativ|LOK]] !! [[akuzativ|AKU]] !! [[instrumental|INS]] !! NOM / VOK !! GEN !! DAT / LOK / INS !! AKU
|-
| ''kuća'' || ''kućo'' || ''kuće'' || ''kući'' || ''kuću'' || ''kućom'' || ''kuće'' || ''kuća'' || ''kućama'' || ''kuće''
|-
| ''patka'' || ''patko'' || ''patke'' || ''patki'' || ''patku'' || ''patkom'' || ''patke'' || ''patki'', ''pataka'' || ''patkama'' || ''patke''
|-
| ''patkica'' || ''patkice'' || ''patkice'' || ''patkici'' || ''patkicu'' || ''patkicom'' || ''patkice'' || ''patkica'' || ''patkicama'' || ''patkice''
|-
| || || || || || || ''oči'' || ''očiju'' || ''očima'' || ''oči''
|-
|}

==== Skupina srednjeg roda ====

Sadrži imenice srednjeg roda. Promjena imenica slična je deklinaciji u glavnoj skupini muškog roda. Skupinu možemo podijeliti na sljedeće podskupine:

* imenice bez proširenja - nepalatalne završavaju u nominativu jednine na -''o'' (''selo''), palatalne na -''e'' (''more'')
* imenice s proširenjem osnove na -''n''- u kosim padežima (''ime'' : ''imena''; još i ''pleme'', ''rame'', ''sljeme'', ''vime'', ''vrijeme'', ''sjeme'', ''prezime'')
* imenice s proširenjem osnove na -''t''- u kosim padežima redovno završavaju na -''e'' u nom. jednine (''dijete'', ''jaje'', ''tele'', ''lane''); nemaju pravilnu množinu - koriste se zbirne imenice
* imenica ''nebo'' ima opcionalno proširenje -''s''- u množini: ''neba'' i ''nebesa'', kao i ''tijelo'': ''tijela'' i ''tjelesa'' i ''nebo'' : ''nebesa''
* neke imenice ''leđa'', ''pluća'', ''usta'', ''vrata'', ''križa'', ''kola'', ''nosila'' postoje samo u množini

Imenice ''uho'' i ''oko'' normalne oblike množine koji se koriste u suženom značenju dvojine (''dva uha''), a inače se koristi posebna množina unutar -''a'' skupine (''uši'', ''oči'').

Za sve ove imenice je NOM = VOK = AKU u jednini i množini.

{| class="wikitable"
|-
! colspan="5"| jednina
! colspan="4"| množina
|-
! [[nominativ|NOM]] / [[vokativ|VOK]] !! [[genitiv|GEN]] !! [[dativ|DAT]] / [[lokativ|LOK]] !! [[akuzativ|AKU]] !! [[instrumental|INS]] !! NOM / VOK !! GEN !! DAT / LOK / INS !! AKU
|-
| ''selo'' || ''sela'' || ''selu'' || ''selo'' || ''selom'' || ''sela'' || ''sela'' || ''selima'' || ''sela''
|-
| ''more'' || ''mora'' || ''moru'' || ''more'' || ''morem'' || ''mora'' || ''mora'' || ''morima'' || ''mora''
|-
| ''ime'' || ''imena'' || ''imenu'' || ''ime'' || ''imenom'' || ''imena'' || ''imena'' || ''imenima'' || ''imena''
|-
| ''tele'' || ''teleta''|| ''teletu''|| ''tele'' || ''teletom''|| || || ||
|-
| || || || || || ''vrata'' || ''vrata'' || ''vratima'' || ''vrata''
|-
|}

==== -i skupina ====

Ova skupina sadrži imenice ženskog roda. Riječ je o "reliktnoj" skupini.

U ovu skupinu spadaju u zbirne imenice na -''ad'' (''telad'') koje imaju samo jedninu i imenice koje se izvode nastavkom \ost\ ( apstraktne imenice).

Za primjer promjene možemo uzeti imenice ''noć'' i ''mast'', te riječ ''kći'' koja je izuzetak:

{| class="wikitable"
|-
! colspan="6"| jednina
! colspan="4"| množina
|-
! [[nominativ|NOM]] !! [[vokativ|VOK]] !! [[genitiv|GEN]] !! [[dativ|DAT]] / [[lokativ|LOK]] !! [[akuzativ|AKU]] !! [[instrumental|INS]] !! NOM / VOK !! GEN !! DAT / LOK / INS !! AKU
|-
| ''noć'' || ''noći'' || ''noći'' || ''noći'' || ''noć'' || ''noći'' || ''noći'' || ''noći'' || ''noćima'' || ''noći''
|-
| ''mast'' || ''masti'' || ''masti'' || ''masti'' || ''mast'' || ''masti'', ''mašću'' || ''masti'' || ''masti'' || ''mastima'' || ''masti''
|-
| ''kći'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćer'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćerima'' || ''kćeri''
|}

== Tvorba imenica ==

Imenice se tvore na mnogo načina:
* sufiksalnom tvorbom (''mrijestiti se - mrijestilište'')
* prefiksalnom tvorbom (''rad - nerad'')
* prefiksalno-sufiksalna tvorba (''nadlaktica'')

=== Radne imenice ===

[[Glagolske imenice|Radne (glagolske)]] su imenice one kojima se izriče vršenje glagolske radnje, uključujući stanje i zbivanje. Tvore se od svršenih i nesvršenih glagola sufiksima: ''-nje, -enje, -će, -0, -a, -ba, -idba, -ancija, -anija, -ava, -aj, -(a)k, -ež, -nja, -njava''.<ref>"Hrvatska gramatika", 1995., str. 322</ref>

Primjeri tvorbe:

;-0
''ispisati - ispis'',
''izlaziti - izlaz'',
''izvoziti - izvoz'',
''upisati - upis''<ref>"Hrvatska gramatika", 1995., str. 323</ref>

;-(a)j
''jecati - jecaj'',
''opaziti - opažaj''<ref name="HG324">"Hrvatska gramatika", 1995., str. 324</ref>

;-(a)k
''boraviti - boravak'',
''ispraviti - ispravak'',
''istisnuti - istisak'',
''napredovati - napredak'',
''otpasti - otpadak'',
''početi - početak'',
''popraviti - popravak'',
''praskati - prasak'',
''smicati - smičak'',
''snimati - snimak'',
''zadati - zadatak'',
''zaglaviti - zaglavak''<ref name="HG324" />

== U drugim jezicima ==

Imenice postoje u svim jezicima, ali se njihova svojstva (npr. promjenjivost) bitno razlikuju od jezika do jezika.

== Literatura ==

* Eugenija Barić, [[Mijo Lončarić]], Dragica Malić, Slavko Pavešić, [[Mirko Peti]], Vesna Zečević, Marija Znika, "Hrvatska gramatika", Školska knjiga, Zagreb, 1995.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Riječ}}

[[Kategorija:Vrste riječi]]

Imenice - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica